Prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola, piše u srijedu Večernji list.
Njih gotovo polovina (45 posto) u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumiralo veću količinu alkohola. Ovaj alarmantan postotak stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima.
U usporedbi s drugim zemljama, situacija u Hrvatskoj izrazito je loša. Na prvome mjestu po konzumaciji alkohola nalazi se Danska, u kojoj 51 posto mladih konzumira veće količine alkohola, a Hrvatska je na petome mjestu – ispred nas su još samo Nijemci, Austrijanci i Slovaci.
Iznenađujuće je da su zemlje poput Norveške i Islanda, koje su poznate po strožim mjerama kontrole alkohola, zabilježile znatno manje postotke konzumacije među mladima. Samo 16 posto mladih Norvežana i 8 posto mladih Islanđana prijavilo je konzumaciju većih količina alkohola u istom razdoblju.
Zemlje iz susjedstva piju manje od nas
Od nama susjednih zemalja na listi se nalaze još i Mađari s 42 posto, Slovenci s 41, Srbi s 36, Talijani s 35 i Crnogorci s 28 posto.
OECD je nedavno proveo još jedno istraživanje prema kojem su se na svjetskom popisu najvećih alkoholičarki našle i Hrvatice, od kojih u regiji više piju jedino Slovenke.
Prema riječima Katarine Marić Beraković, magistrice sestrinstva i dopredsjednice Zajednice klubova liječenih alkoholičara Brodsko-posavske županije, alkoholizam kod mladih lako prelazi u ovisnost. Kada osoba jednom počne piti, nikad se ne zna hoće li stati na tome ili će prijeći onaj začarani prag i zakoračiti u svijet ovisnosti.
A kada jednom prijeđe u svijet ovisnosti, dok dođe u bolnicu ili klub na liječenje, već je duboko u problemu, jer nije ovisnik onaj tko se samo jednom napije. Ovisnost se razvija godinama.