StoryEditor
HrvatskaCjepivo iz Hrvatske

Ministar Beroš: ‘Dio proizvodnje Pfizera trebao bi dobiti i Imunološki zavod.‘ U HALMED-u o tome ne znaju ništa, a za komentar smo pitali i vodećeg hrvatskog imunologa

Piše Ivica Marković
15. svibnja 2021. - 14:25

Sigurno će i Zagreb 2022./2023. biti jedan od centara koji će biti uključen u proizvodnju Pfizer cjepiva, odnosno DNK predloška za cjepivo. To je vrlo važno u smislu tradicije koju imamo, a to je proizvodnja cjepiva – rekla je dr. Alemka Markotić na jučerašnjoj presici Stožera.

Predstojnica Klinike za infektivne bolesti izvijestila je jučer na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite o odluci Europske komisije da će dogovoriti kompletnu kupnju i distribuciju cjepiva od Pfizera, a jedan od centara koji će biti uključen u fazu proizvodnje DNK predloška je Zagreb.

To znači da će se u EU-u primjenjivati samo mRNA cjepivo, ne zato što AstraZenecino cjepivo nije kvalitetno, nego zbog sigurne proizvodnje i mogućnosti brzog odgovora na nove varijante virusa, jer se cjepivo može prilagoditi novim varijantama virusa u samo 100 dana, kazala je Markotić. Ovo cjepivo, pored visoke razine antitijela, koja se zadržava oko šest mjeseci, dobro razvija i staničnu imunost, što ne mora biti slučaj kod različitih vrsta cijepljenja, zaključila je Markotić.

Međutim, dr. Markotić nije rekla gdje bi se proizvodio DNK predložak za cjepivo.

Inspekcijski nadzor

Zbog toga smo kontaktirali izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša koji nam je, na naš upit gdje bi se mogao proizvoditi DNK predložak za cjepivo, odgovorio u poruci.

– Vlada intenzivno radi na revitalizaciji Imunološkog. Nadam se da će uskoro biti na sjednici Vlade – kratko je komentirao ministar.

Dakle, Imunološki u Zagrebu bi, prema poruci ministra Beroša, bilo mjesto gdje bi se proizvodio dio cjepiva.

U slučaju kada bi Hrvatska gradila pogon za proizvodnju tog predloška ili ako bi počela s proizvodnjom u već za to pripremljenim prostorima, s time bi trebao biti upoznat HALMED.

– Nas nitko ni o čemu takvome nije obavijestio. Naime, HALMED bi trebao obaviti inspekcijski nadzor na temelju kojeg se daje potvrda o provođenju dobre proizvođačke prakse i proizvodna dozvola. No, nama za sada nije ništa najavljeno – rekla nam je Maja Bašić, glasnogovornica HALMED-a.

Da nam prokomentiraju izjavu dr. Markotić, zamolili smo i tvrtku Pfizer Hrvatska, no iako smo s njima stupili u kontakt i iako nam je rečeno kako će nam se netko iz te tvrtke naknadno javiti, do zaključenja lista nitko nam se nije javio.

S obzirom da je riječ o važnoj stvari, kontaktirali smo prof. dr. sc. Stipana Jonjića, vodećeg hrvatskog imunologa.

– Sad trenutačno nitko u Hrvatskoj nije u mogućnosti obavljati tu proizvodnju, jer da bi to radio, mora kupiti potrebnu opremu, obučiti ljude... Radi se o vrlo zahtjevnoj stvari i vrlo složenom procesu. Očito se o tome razmišlja, ja bih bio sretan kada bi se u to krenulo, bilo bi to dobro, ali do toga je dug put – rekao je prof. dr. sc. Stipan Jonjić.

Sustav kvalitete

Međutim, u Hrvatskoj ipak postoji netko tko je jako zainteresiran za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa. To je Jadranski galenski laboratorij (JGL) iz Rijeke.

– Načelno, mi tražimo licenciranog partnera. No, o ovoj izjavi dr. Markotić ne znamo ništa. Vjerujem da dr. Markotić zna nešto što mi ne znamo. Mi u JGL-u imamo tehnološku praksu, sustav kvalitete i imamo prostor u kojemu bismo mogli pokrenuti takvu proizvodnju. Naravno, sve ovisi o ugovoru s potencijalnim partnerom. Puno je tu otvorenih pitanja i ne može se ništa uraditi preko noći – kazao nam je Ivo Usmiani, najveći dioničar i predsjednik Upravnog odbora JGL-a.

Usmiani ističe da je do eventualnog početka proizvodnje dugačak put.

– Objektivno, mi smo u JGL-u u najboljoj poziciji za početak proizvodnje, no iluzorno je očekivati, ako bismo mi, ili netko drugi, krenuli u Hrvatskoj s tom proizvodnjom, to ne bismo mogli uraditi "odmah i sad". Najkraći rok za početak proizvodnje, koji je vrlo složen proces, bio bi godinu dana, a realnije je godinu i pol. Mnogo toga ovisi o tome koja je faza proizvodnje ugovorena – zaključuje Ivo Usmiani.

Pfizer je učinkovitiji uz odgodu druge doze


Cjepivo Pfizer-BioNTech protiv koronavirusa kod starijih osoba proizvodi tri i pol puta veći odgovor atitijela kad se druga doza odgodi do 12 tjedana nakon prve, pokazalo je britansko istraživanje.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u petak, prva je koja izravno uspoređuje stvaranje antitijela nakon trotjednog razmaka dviju doza, što preporučuje Pfizer-BioNTech, i produljenog razmaka do 12 tjedana između davanja dviju doza, što su u nestašici cjepiva mnoge zemlje uvele kako bi obuhvatile mnogo više ljudi prvom dozom cjepiva i tako barem djelomično zaštitile veći broj ljudi od smrtonosne bolesti.

"Naša studija pokazuje da je vrhunac odgovora antitijela nakon druge doze Pfizera izrazito osnažen kod starijih osoba kad je odgođena do 12 tjedana", kazala je autorica studije Helen Parry sa sveučilišta Birmingham.
Studija koja još nije prošla znanstvenu recenziju obuhvatila je 175 osoba u dobi od 80 do 99 godina i utvrdila je da produžavanje razmaka između dviju doza povećava do 3,5 puta vrhunac stvaranja antitijela u usporedbi s osobama koje su drugu dozu primile nakon tri tjedna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. srpanj 2021 00:26