StoryEditor
Hrvatskapusta obećanja...

Izbori su prošli, slijedi li nam gorka jesen? Ljubo Jurčić: Više nije pitanje koliki ćete porez plaćati, nego hoćete li uopće imati dohodak

22. rujna 2020. - 00:01
Goran Mehkek/Cropix

Početkom srpnja, uoči parlamentarnih izbora, sve je prštalo od predizbornih obećanja, a danas se čini da je to bilo prije dvije godine a ne pred dva mjeseca, u kojima smo malo brojili turiste i pozitivne na koronu.

Vladajuća stranka dala je obećanja za koja su skeptični i prije izbora govorili da su nerealna, a danas se i optimistima čini da je tako nakon informacija o ovogodišnjem bujanju javnog duga za 22 milijarde kuna na trenutačnih 315 milijardi kuna, činjenici da ćemo umjesto suficita od milijarde i pol kuna imati proračunski deficit od gotovo 25 milijardi kuna i najava da ćemo se na ekonomsku razinu iz 2019. vratiti za dvije, tri godine...

Podsjetimo na to da je vladajuća stranka bila najavila da će u ovom mandatu ukinuti porez na promet nekretnina, smanjiti PDV na hranu s 25 na 13 posto, za iduću je godinu premijer najavio smanjivanje stope poreza na dohodak na 20 i 30 posto s 24 i 36 posto.

Za sljedeće četiri godine najavljeno je podizanje prosječne plaće na 7600 kuna, minimalna plaća od najmanje 4250 kuna, 10 posto veće mirovine, 130.000 bespovratnih kuna za samozapošljavanje mladih, roditeljske naknade u visini pune plaće, udvostručivanje dječjeg doplatka, 100.000 radnih mjesta...

Pokriće troškova

Prof. Ljubo Jurčić smatra da od najavljenih obećanja o smanjenjima i ukidanjima poreza neće biti ništa. Uvjeren je danas nije najvažnije pitanje koliki ćemo porez plaćati, hoćemo li nešto platiti više ili manje, nego je pitanje odakle ćemo platiti porez.

image
Ljubo Jurčić
Tomislav Krišto/Cropix

- Hoćete li nešto plaćati 100 ili 120 kuna nije pitanje, ovdje je pitanje hoćete li uopće imati dohodak! Mislim da će se zato Vlada više fokusirati na to kako da što većoj grupi ljudi osigura dohodak u situaciji kad nema posla i rada.

Porezne olakšice su bile obećane u situaciji kada se uopće nije imalo ideje da bi moglo doći do ovakve krize, tako da se može očekivati da će to Vladi biti izgovor da odustane od smanjivanja poreza, a zbog iskustva iz prošle krize, neće povećavati poreze nego će igrati samo s povećanom javnom potrošnjom, odnosno zaduživanjem.

Više će se zaduživati da nadoknadi pad poreznih prihoda, a prihodi neće padati zbog smanjivanja poreznih stopa, nego jednostavno zato što će građanima padati dohodak i potrošnja.

Vlada će tako više raditi s fiskalnim stimulansima, sa zaduženjem i pokrićem troškova i subvencioniranjem nego porezima. Stroga ne očekujem da će u ovom mandatu skidati porez na promet nekretnina niti smanjivati PDV – objašnjava prof. Ljubo Jurčić.

Financijski stručnjak Andrej Grubišić ne vjeruje u najavljena smanjenja poreza te ukazuje na preveliku javnu potrošnju i smatra da bi se u mandatu ove Vlade nominalna potrošnja trebala smanjiti za 20 milijardi kuna, sa 180 na 160 milijardi kuna ukupne potrošnje svih razina proračuna.

image
Andrej Grubišić 
Bruno Konjević/Cropix

- Država kontrolira od 45 do 48 lipa svake kune koja se okrene u ekonomiji, toliki je udio njezine potrošnje u bruto domaćem proizvodu. Privatni sektor bi trebao vući naprijed, a ne država. Imamo glomaznu državu već 30 godina i nismo baš otišli jako naprijed.

Samo središnji proračun je ove godine, bez Vladinih posebnih mjera, bio planiran na 147 milijardi kuna, a mislim da će za četiri godine biti na 165 ili 170 milijardi kuna. Umjesto da se smanji za 20 milijardi kuna, ukupna potrošnja će se povećati za 25 milijardi kuna.

Obećali su 10 posto rasta mirovina, što je 4,5 milijardi ili pet milijardi kuna. Ne možete nastaviti trošiti i dramatično rezati poreze ako vam ekonomija dramatično ne raste. Sve dok država ima veliki rast potrošnje, ozbiljnije rezanje poreznih stopa nije realna opcija – ističe Grubišić.

Velika zaduženost

Što nam je sve obećano


Porez na promet nekretnina
- potpuno ukidanje

PDV na hranu
- smanjiti s 25 na 13 posto

Porez na dohodak
- smanjivanje stope na 20 i 30 posto s 24 i 36 posto

Prosječna plaća
- povećanje na 7600 kuna

Minimalna plaća
- najmanje 4250 kuna

Mirovine
- povećanje od 10 posto

Poticaji
- 130.000 bespovratnih kuna za samozapošljavanje mladih, roditeljske naknade u visini pune plaće, udvostručivanje dječjeg doplatka

Dodaje da se u takvim okolnostima može povećavati dug, što Hrvatskoj i nije uputno raditi s obzirom na veliku zaduženost. Podsjetimo, Hrvatskoj je javni dug, znači, ukupna domaća i inozemna zaduženost svih razina države, od ožujka do početka lipnja ove godine porasla za 22 milijarde kuna, na 315 milijardi kuna.

- Danas su kamate na povijesno niskim razinama. Dovoljno je da se promijeni kamata pa da značajno poraste dug. Sve da kamata poraste za jedan postotni bod, na ukupni dug je to je dodatnih tri milijarde kuna kamata. Nije realno da vam kamata na dugi rok bude jedan ili 1,5 posto pa nije realno očekivati da će dulje potrajati takvo okruženje. Jedno malo povećanje kamata na veliku bazu duga znači veliki trošak – naglašava Andrej Grubišić.

U prethodnom je mandatu vlada bila povećala mirovine za 13 posto, a najavljeno je da će ih u ovom povećati 10 posto. Tih 13 posto povećanja mirovina iz mandata prošle vlade bilo je ukupno teško 321 kunu, za koliko su u četiri godine porasle prosječne mirovine na 2743 kune uoči parlamentarnih izbora.

Zaposlenima je HDZ obećao prosječnu plaću od 7600 kuna ili povećanje od gotovo tisuću kuna. Tisuću kuna porasta prosječne plaće na mandat od četiri godine je 250 kuna porasta godišnje.

Toliko su plaće porasle u prethodnom mandatu HDZ-ove vlade, u četiri godine u kojima je ostvarivan kakav-takav gospodarski rast i uz znatan poticaj poslodavcima, kojima je omogućeno da bez lipe ikakvog dodatnog troška poreza i doprinosa pojačaju godišnje isplate radnicima za neoporezivih 7500 kuna. I pored toga poticaja, više od polovice zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

15. listopad 2020 17:15