Obvezni mirovinski fondovi su nakon negativne prošle godine, u kojoj su ruska agresija na Ukrajinu, nesigurnosti na financijskim tržištima i energetska kriza pojeli uplate zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine za 2,2 milijuna svojih članova ostvarili pozitivne prinose pa je tromjesečje prošlo u znaku oporavka.
Nažalost, na godišnjoj se razini prinosi za većinu članova još nisu oporavili, nego su i dalje negativni.
Javljaju to iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), iz koje ističu da je u prvom tromjesečju prosječni prinos fondova B kategorije 2,48 posto, a riječ je o kategoriji u kojoj je 85 posto svih zaposlenih, u kategoriji A prinos je bio 4,60 posto, a u C kategoriji prosječni kvartalni prinos iznosio je 0,28 prosto.
Imovina 18,2 milijarde
Premda je kvartalni prinos obveznih mirovinskih fondova bio u plusu, a pozitivan je bio i u ožujku, godišnji je još uvijek u minusu za B i C kategoriju i iznosi negativnih jedan, odnosno 2,7 posto, dok su se za A kategoriju godišnji prinosi oporavili i iznose pozitivnih 2,1 posto u ožujku u odnosu na isti lanjski mjesec.
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju ožujka ove godine iznosila je 18,2 milijarde eura, što je 3,74 posto više u odnosu na kraj prošle godine i 172 milijuna eura ili jedan posto više u odnosu veljaču. Od te ukupne imovine, glavnina od 16,4 milijarde eura na računima je članova u B kategoriji fondova.
Što svi ti brojevi, minusi, plusovi i postoci znače, najbolje se vidi na konkretnom primjeru jednog zaposlenog iz čije je bruto plaće lani i ove godine poslodavac uplaćivao na njegov račun u obvezni mirovinski fond po pet posto doprinosa u iznosu od 71 do 76 eura svakog mjeseca. Tako je u cijeloj prošloj godini na račun zaposlenog uplaćeno 995 eura doprinosa u drugi stup.
Na početku prošle godine na računu tog zaposlenog bilo je ukupno 29.867 eura, a 29.105 eura na kraju prošle godine, tijekom koje je ukupno uplaćeno gotovo tisuću eura. Nakon tri ovogodišnje uplate, koje ukupno iznose 226 eura i oporavka prinosa na prosječnih 2,4 posto, na računu je 30.071 euro.
Na kraju ožujka ove godine naš je zaposleni iz ovog slučaja na svom mirovinskom računu imao 226 eura više nego u siječnju prošle godine, a ukupno je 1221 euro uplaćeno cijele prošle godine i u prva tri mjeseca ove godine, što znači da se za sada, ne dođe li do većeg skoka prinosa, može pozdraviti s lanjskim uplatama od gotovo tisuću eura.
Za utjehu mu može možda poslužiti podatak Hanfe da su ukupno anualizirani prinosi od početka rada obveznih mirovinskih fondova iznosili 6,7 posto za A kategoriju, pet posto za B kategoriju i 3,2 posto za C kategoriju fondova. Anualizirani godišnji prinos je geometrijska sredina godišnjih prinosa od 2002. godine, kada su počeli s radom obvezni mirovinski fondovi i startala reforma mirovinskog sustava u dva obvezna stupa i jedan dobrovoljni.
Ipak, to su nominalni prinosi, a ne realni pa ne čudi strah zaposlenih da će osjetiti inflaciju, ali i sve minuse i padove prinosa koji će se nakupiti na budućim mirovinama.
Neki ekonomisti kažu da u protekla dva desetljeća inflacija nije bila velika i da s njom prinosi iznose više od tri posto, što je pristojna zarada, i da će se, osobito za one koji neće skoro u mirovinu, stvari poboljšati, što znači da će u dugom roku sve biti dobro s mirovinama onih koji danas strahuju.
To pomalo podsjeća na vic sa zecom i ražnjem, s obzirom na to u kakvim vremenima živimo i da se događaju nevjerojatne stvari, poput pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, koje tresu ekonomije i financijska tržišta, pa se čini da smo ražanj pripremili, a mirovine su u debeloj i dalekoj šumi.
U što se sve ulaže
Obvezni mirovinski fondovi novac članova ulažu najviše u obveznice, u kojima je krajem ožujka bilo 11,7 milijardi eura, ili gotovo dvije trećine kompletne imovine na računima članova.
Na ulaganja u dionice odlazi daljnjih 21,5 posto imovine obveznih mirovinskih fondova, ili 3,9 milijardi eura, pri čemu je u domaćim dionicama 12,7 posto, a u stranim dionicama 8,8 posto imovine. Mirovinski fondovi su 2,1 milijardu eura uložili u investicijske fondove, što je 11 posto imovine, a ostalo je u novcu i depozitima.