StoryEditorOCM
HrvatskaLIJEK ILI RIZIK?

GMO hrana vrlo skoro i na našim tanjurima: stiže nam rajčica za bolji san koja snižava visoki krvni tlak i kolesterol

Piše Stanislav Soldo
10. veljače 2024. - 20:20

Uz umjetno meso i najrazličitije genetski modificirano voće i povrće, uskoro će se na naše tanjure servirati i GMO rajčica za bolji san, rajčica koja sprječava visoki krvni tlak, masnoću i kolesterol. Nije nikakva tajna da su rajčice genetski modificirane kako bi što duže ostale svježe, pa tako uz malo sreće u hladnjacima mogu ostati i po mjesec dana.

Još dvadesetak godina protivnici GMO-a su upozoravali da je u rajčice ubačen gen ribe list, koji joj osigurava svježinu… Ali rajčica koja ima tako ljekovita svojstva nadmašila je sve dosadašnje pokušaje genetske intervencije. Prve "Crispr" rajčice, dobivene iz genetski modificiranog inženjeringa već su na policama u Japanu. Sljedeća je Europska unija, gdje većina zazire od GMO hrane, voća, povrća, žitarica.

Prema deklaraciji na pakiranjima, takve rajčice će sniziti krvni tlak, ublažiti psihički stres i poboljšati kvalitetu sna te blagotvorno djelovati na ljudski organizam. Ipak, konzumacija takve rajčice ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i maloj djeci.

Unatoč svemu takve GMO rajčice mogle bi se bez detaljne procjene rizika i označavanja naći na policama trgovačkih centara u zemljama EU-a, pa tako i u Hrvatskoj.

image
Ivo Ravlić/Cropix

Za to se zalaže izvjestiteljica Europskog parlamenta Jessica Polfjärd (EPP), te bi se takve rajčice nakon što prođu "test" EU komisije tretirale jednako kao i normalne kultivirane rajčice proizvedene u našim vrtovima. No, nedvojbeno je da je sastav rajčice značajno promijenjen, posebice se navodi da je sadržaj gama aminomaslačne kiseline (GABA) četiri do šest, u nekim plodovima čak dvadeset puta veći, u usporedbi s konvencionalno uzgojenim sortama.

Neki zastupnici u Europskom parlamentu, posebice u Odboru za poljoprivredu, iznijeli su ekstremne prijedloge prema kojima bi se čak i dobrovoljno označavanje GMO voća, povrća i žitarica ubuduće zabranilo te bi se njihov uzgoj dopustio u organskoj poljoprivredi.

Ipak, rijetki će se odlučiti za konzumaciju GMO-a ako znaju o čemu se radi. Jedino ako im se podvali nešto genetski modificirano pod izvorno, prirodno i domaće. GMO je reguliran različitim zakonima i uredbama od nacionalnog pa do EU zakonodavstva. Sukus svega je da GMO mora biti označen, jasno napisan na proizvodima pa tko voli neka izvoli.

Prema trenutno važećim pravilima, svi GMO-i prije ispuštanja u okoliš i/ili stavljanja na tržište EU-a moraju proći postupak odobrenja koji uključuje relativno detaljnu procjenu rizika za zdravlje i okoliš te mora biti osigurana mogućnost praćenja (sljedivost) i označavanje takvih proizvoda.

Nova uredba predlaže da se proizvodi dobiveni novim genomskim tehnikama (NGO) podijele u dvije kategorije. Prvu kategoriju činili bi GMO-i proglašeni "ekvivalentnim" konvencionalnim kulturama, dakle oni koji sadrže modifikacije koje su teoretski "mogle nastati prirodnim putem ili konvencionalnim metodama oplemenjivanja".

Pritom se za utvrđivanje ovog statusa ekvivalencije predlaže niz kriterija upitne znanstvene utemeljenosti, poput stavljanja naglaska na broj i veličinu modifikacija, dok se istovremeno u potpunosti ignoriraju neke specifičnosti novih tehnika (npr. mogućnost modificiranja regija genoma u kojima se mutacije rijetko događaju prirodno zbog toga što ih stanice posebno štite, ili pak mogućnost istovremene izmjene više/svih kopija istoga gena, a što je vrlo teško postići konvencionalnim metodama oplemenjivanja).

image

Ovo je prava ‘poma‘

Nikola Vilić/Cropix

Nakon što se utvrdi da biljka zadovoljava ove kriterije, takav GMO se izuzima iz prethodno navedenih pravila, tj. moguće ga je uvesti u okoliš i/ili staviti na tržište bez procjene rizika, osiguravanja sljedivosti i označavanja (uz iznimku označavanja sjemena), ali i bez obaveze dostavljanja pouzdane metode za detekciju takvih biljaka/proizvoda.

Jedina obaveza koja postoji je upisivanje takvih varijeteta u poseban registar kako bi se uzgajivačima pružila informacija da se radi o NGT varijetetu. S obzirom na to da će vjerojatno velika većina NGT proizvoda upasti u prvu kategoriju, ovo zapravo predstavlja znatno razvodnjavanje EU pravila o GMO-ima.

Svi ostali proizvodi dobiveni novim genomskim tehnikama koji ne zadovolje kriterije za uvrštavanje u prvu kategoriju morat će proći postupak odobrenja, uključujući i procjenu rizika (čija će detaljnost ovisiti o "profilu rizika" svakog pojedinog varijeteta) te će za njih i dalje vrijediti (većina) pravila kao i za "stare" genetski modificirane proizvode.

Važnu iznimku u tom pogledu predstavlja činjenicu da, za razliku od "starih" GMO-a, države članice neće moći ograničiti ili zabraniti uzgoj NGT (novim genomskim tehnikama) biljaka iz druge kategorije gdje spada i rajčica za bolji san, koja se već prodaje na Dalekom istoku. Hrvatska je za sada barem deklarativno "GMO free" zemlja, do kada će takva i ostati vrijeme će pokazati.

Tradicionalno sjeme

Hrvatska ima svoje tradicionalno sjeme voća i povrća čime se doprinosi biološkoj raznolikosti. Autohtone sorte koje se siju iz vlastitog sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima su: paška dinja, viška artičoka, dubrovački kapar, trogirska cvjetača, župska kavula, sinjski kupus, kukuruz osmeroredac, ljubitovički češnjak-šarac, polački ozimi luk, brgudski češnjak, dolačka kapulica, konavoski luk, domaća sjekirica, bob, slanutak, ljutika-kozjak, raštika, blitva, rajčica-hercegovački i neretvanski jabučar, šibenski šljivar, koji će čini se uskoro dobiti konkurenciju GMO rajčice iz Japana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. studeni 2024 10:31