StoryEditor
Hrvatskaza njih dvojbe nema

Gay zajednica ruši definiciju braka: ‘Kad-tad naša će se prava ostvariti, a najkraći i najelegantniji put za cijelo društvo su izmjene Ustava‘

21. rujna 2020. - 14:29
19. Zagreb PrideAFP

Za LGBTIQ zajednicu dvojbi nema – vrijeme je da se iz Ustava makne definicija iz 2013. godine o braku kao isključivo zajednici muškarca i žene te da ona obuhvati i istospolne obitelji. Na 19. Zagreb Prideu, održanom u subotu, taj je zahtjev jasno postavljen prema vladajućima, a u proglasu koji je upućen uz ostalo se navodi:

- Mi, lezbijke, gejevi, biseksualne, trans, queer osobe, dugine obitelji i zajednica okupljena u 19. povorku ponosa Zagreb Pridea zahtijevamo potpunu ustavnu jednakopravnost. Zahtijevamo da se pokrene postupak promjene Ustava tako da se u svim pravima i obvezama izjednače sve obitelji. Sazrelo je vrijeme da se nepravedna i duboko ponižavajuća odredba o definiciji braka izmijeni tako da uključi i istospolne obitelji – poruke su ponovljene i tijekom povorke ponosa na kojoj se ove godine okupilo i nekoliko političara te aktualnih saborskih zastupnika.

Povorka je simbolično krenula s Markova trga, gdje su smještene zgrade Vlade i Sabora, a ondje su okupljenima podršku došli dati, uz ostale, SDP-ovi Domagoj Hajduković, Sabina Glasovac i Gordan Maras, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić iz platforme Možemo!, Katarina Peović iz Radničke fronte, ali i potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević. Ana Urlić, koordinatorica Zagreb Pridea, dva dana poslije ponovila je stajališta od kojih ne namjeravaju odustati:

- Loptica je prebačena tamo gdje joj je mjesto, prema Vladi i Saboru. Kad-tad naša će se prava ostvariti, a najkraći i najelegantniji put za cijelo društvo su izmjene Ustava. Prošlo je sedam godina od uvođenja u Ustav protuprirodne, zastarjele i besmislene definicije braka i vrijeme da se to promijeni – ističe Ana Urlić.

Prije deset godina izgledalo je nevjerojatno i nemoguće da gay par sklopi životno partnerstvo, odgovara na upit koliko je u trenutačnoj konstelaciji političkih odnosa uopće moguće očekivati da će doći do promjena Ustava koje traže. Vjetar u leđa njihovim zahtjevima daje, pak, nedavna odluka Ustavnog suda kojom je istospolnim obiteljima omogućeno udomljavanje djece, no kako kaže Ana Urlić, ta je bitka trajala tri godine i nepotrebno je da se na isti način, mrcvarenjem od strane državnih institucija, rješavaju i druga slična pitanja, poput posvojenja djece, kada će ishod vjerojatno biti isti.

- Jedini logičan put su promjene Ustava a to je pitanje i za klubove zastupnika, što oni namjeravaju poduzeti. Mnogi od njih bili su na povorci – iznosi A. Urlić na koga se u svojim zahtjevima namjeravaju osloniti.

Kako se uopće može mijenjati Ustav, objašnjava izv. prof.dr. sc. Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta:

 - Ustav Republike Hrvatske može se mijenjati na dva načina. Prvi je kroz ustavotvorni postupak koji može pokrenuti najmanje jedna petina saborskih zastupnika, predsjednik Republike ili Vlada, a o kojem u konačnici odlučuje dvotrećinska većina svih zastupnika. Drugi je način putem ustavotvornog referenduma, koji mogu inicirati Hrvatski sabor, predsjednik Republike na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade ili pak deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj – ističe profesor Gardašević.

- Dakle, Ustav bi se, tehnički gledano, mogao izmijeniti na jedan od ta dva načina, a predlagatelji izmjene bi mogli ili uvjeriti institucije (saborske zastupnike i ostale navedene) da provedu postupak ustavne izmjene ili pak sami organizirati građansku ustavotvornu inicijativu i zatražiti referendum – dodaje on. Uzimajući u obzir postojeće političke konstelacije u Hrvatskoj te činjenicu da se za promjenu Ustava u Saboru uvijek na kraju traži dvotrećinska većina, čini mi se kako je očito da je realnija opcija da se eventualna nova promjena Ustava ostvari kroz novi referendum – zaključuje profesor Gardašević.

U ime obitelji: Kad bi brak bio sve, bio bi ništa


Definicija braka kao zajednice muškarca i žene ušla je u Ustav na temelju provedenoga narodnog referenduma na početku prosinca 2013. godine, na kojemu se oko 66 posto izašlih građana izjasnilo za tu opciju. Krešimir Planinić, odvjetnik i voditelj pravnog tima udruge U ime obitelji koja je referendum inicirala, i danas bez ikakvih ograda zastupa isto stajalište:

- Postojeća definicija treba ostati u Ustavu. Svaka država treba štititi brak, a društveno je korisno promovirati brak kao zajednicu muškarca i žene. Oni pokušavaju za nešto što je različito reći da je isto. Kad bi brak bio sve, bio bi ništa – smatra Planinić, ali i dodaje kako živimo u demokratskom društvu u kojemu postoji procedura kako se mijenja Ustav.

- Svatko može postaviti zahtjev u demokratskom društvu, ali promjene se donose ili putem odluka saborskih zastupnika ili referendumskim izjašnjavanjem – ističe Planinić, koji jedinom pravnom logikom u eventualnom postupku redefinicije braka vidi provedbu drugog referenduma, budući da je postojeća definicija na taj način i ušla u Ustav.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

14. listopad 2020 07:46