stdClass Object
(
[id] => 473597
[title] => Dok se država bavi usklađivanjem tržišta rada i obrazovanja, ljudi s diplomama godinama se bore za posao: ovo su zanimanja s kojima ćete sigurno izbjeći čekanje na burzi
[alias] => dok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutačni broj nezaposlenih je 235.508, a broj objavljenih slobodnih radnih mjesta je 21.364. Čak i kad bi bilo znatno više slobodnih radnih mjesta, pitanje je bi li se svi nezaposleni zaposlili.
Činjenica je da za nekim zanimanjima nema potrebe, da je nekih previše, a nekih premalo unatoč tome što se godinama govori o usklađivanju obrazovnih politika s potrebama tržišta rada.
– Domaće tržište rada i dalje je opterećeno velikim paradoksima. Škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila, koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta – kaže saborski zastupnik Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava u čijem su mandatu pokrenuti portal e-Usmjeravanje i centri za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK), kao svojevrsni kompas koji će učenicima, studentima, nezaposlenima i zaposlenima pomoći u izboru zanimanja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju Vladine uredbe iz 2010. godine kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama, te izrađuje i javno objavljuje preporuke za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja.
Preporuke HZZ-a
– Premda su preporuke jasne i izravne, imaju kvalitativni karakter. Preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali ono se ne određuje kvantitativno. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada – odgovaraju u MRMS-u na naš upit što se čini kako bi obrazovne politike bile usklađene s potrebama tržišta rada, te koliko se u praksi uvažavaju preporuke HZZ-a.
U tim preporukama za 2017. godinu HZZ na 48 stranica donosi cijeli popis zanimanja u obrazovnim programima u kojima treba smanjiti, odnosno povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata.
Primjerice, na području gradova Trogira, Kaštela, Solina, Splita, Omiša i Makarske potrebno je više učenika u zanimanjima zidar, tesar, monter suhe gradnje, keramičar oblagač, klesar, armirač, fasader, stolar, vodoinstalater i plinoinstalater, elektroinstalater, instalater kućnih instalacija, CNC operater, kuhar, konobar, mesar, vozač teretnih vozila, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, krojač i automehaničar.
Nadalje, tržište rada treba više geodetskih tehničara, medicinskih sestara, odnosno tehničara opće zdravstvene njege, poljoprivrednih tehničara, računalnih tehničara za strojarstvo, turističko-hotelijerskih komercijalista i elektrotehničara.
U stručnim studijima preporučuje se upis više studenata na elektrotehniku, strojarstvo, brodogradnju, sestrinstvo, fizioterapiju, radiologiju, turističko poslovanje i informacijsku tehnologiju.
Kad je riječ o sveučilišnim studijima, na području od Trogira do Makarske broj upisanih studenata trebao bi se povećati na studiju medicine, dentalne medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, njemačkog jezika i književnosti, matematike, fizike, informatike, socijalnog rada, prehrambene tehnologije, nutricionizma, geodezije i geoinformatike, strojarstva, građevinarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, brodogradnje, psihologije, engleskog jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti.
S druge strane, na području navedenih gradova treba smanjiti broj učenika koji se školuju za tehničare za logistiku i špediciju, upravne referente, ekonomiste, tehničare PT prometa, komercijaliste, grafičke urednike, kemijske i modne tehničare. Preporučuje se i manje studenata na stručnim studijima: upravni, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, ekonomija (osim računovodstva i financija i turističkog poslovanja) i kemijska tehnologija.
Manje studenata potrebno je i na sveučilišnim studijima prava, ekonomije (osim računovodstva i financija i turističkog poslovanja), kineziologije, kemijske tehnologije, politologije, novinarstva i na učiteljskom studiju.
Kad se gleda cjelokupna slika, iz preporuka HZZ-a da se iščitati da u srednjoškolskom obrazovanju postoje razlike među županijama, ali se velik broj programa ponavlja. Najčešće su deficitarni trogodišnji strukovni programi, najviše za zanimanja slastičar, kuhar i konobar, mesar i pekar te zidar i tesar. U četverogodišnjim programima nedostaje medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara opće njege.
Sufinancirana zanimanja
Među suficitarnim zanimanjima u srednjoškolskom obrazovanju navode se ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari. Osim prodavača i frizera, trogodišnji strukovni programi rjeđe se navode kao suficitarni.
Kad je riječ o visokom obrazovanju, na burzi rada više je onih sa završenim studijem ekonomije i prava, a nedostaje onih koji su završili fakultete u području prirodnih znanosti (matematika, nastavnički smjer), tehničkih znanosti (najviše elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo), biomedicine i zdravstva (medicina i farmacija), društvenih znanosti (rehabilitacija i logopedija), humanističkih znanosti (filologija, posebno anglistika i germanistika).
– Nužna je bolja integracija gospodarstva i obrazovanja kako bi Republika Hrvatska ostvarila sav svoj potencijal i omogućila društvu i pojedincu stjecanje znanja i vještina koje će biti potrebne i primjenjive u radu i svakodnevnom životu. Do ostvarenja ovog cilja dolazi se povezivanjem politike obrazovanja s politikom zapošljavanja, što je prepoznato kao nužnost kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini – ističu i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Navode da se u Hrvatskoj od 2006. godine razvija Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) prema kojem se "povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada temelji na istraživanju potrebnih kompetencija po zanimanjima, zbog čega je potrebno izraditi različite analize potreba poslodavaca, ali i uzeti u obzir postojeće razvojne dokumente i strategije u svrhu predviđanja razvoja pojedinih sektora". Izrađeni standardi zanimanja i kvalifikacija i na njima utemeljeni obrazovni programi upisuju se u poseban informacijski sustav – registar HKO-a.
– Dosad je provedeno 30-ak projekata kroz koje je okvirno izrađeno 150 standarda zanimanja i 160 standarda kvalifikacija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema novi poziv na dostavu projektnih prijedloga "Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja", čija se objava očekuje u ožujku, a u okviru kojeg je osigurano 30.400.000 kuna namijenjenih konzorcijima visokih učilišta i poslodavaca, u okviru kojih će se također razvijati unaprijeđeni studijski programi temeljeni na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, odnosno na potrebama tržišta rada, što će u konačnici utjecati na zapošljivost radne snage – kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Dodaju kako, uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta u utvrđivanju upisnih kvota, potiču povećanje upisa studijskih programa u područjima koja se smatraju važnim za razvoj gospodarstva: prirodno, tehničko, biomedicinsko i biotehničko područje.
S tim je ciljem, navode, Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2015. godine donijela Odluku o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.
Visina subvencije ovisi o znanstvenom području u kojem se izvodi studijski program i vrsti studijskog programa, za sveučilišne studije do 7500 kuna, a za stručne do 6000 kuna.
U Ministarstvu podsjećaju i na to da su u Europskom socijalnom fondu osigurana sredstva za 15.000 stipendija u petogodišnjem razdoblju za studente u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodnim (STEM) područjima, te u informatičko-komunikacijskom području, a planiraju za akademsku godinu 2017./2018. raspisati natječaj za 3000 stipendija za studente u tim područjima.
Isto tako, osigurana su sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za poticanje sudjelovanja studenata u razmjeni u svrhu stručne prakse, odnosno pripravništva i učenja kroz rad koji se provode preko Erasmus+ programa.
Razvoj i unaprjeđenje modela učenja kroz rad i provedba unaprijeđenog modela stručne prakse u okviru studijskih programa također se nalaze među prioritetima koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 45 milijuna kuna, navode u Ministarstvu znanosti.
Zastarjeli kurikulumi
Nedavno je na splitskom Ekonomskom fakultetu predstavljena Inicijativa privatnog sektora za mlade koju su pokrenule Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama.
– O potrebi cjelovite reforme školstva više nema smisla ni govoriti, kao ni o činjenici da su školski kurikulumi zastarjeli i neusklađeni s potrebama tržišta rada kad je riječ o srednjim školama i fakultetima u Hrvatskoj. Zbog toga je i činjenica da reforma još nije provedena – nevjerojatna! Već dugi niz godina upozorava se na potrebu jače suradnje znanosti i obrazovanja s gospodarstvom i realnim sektorom. Ona se danas provodi uglavnom kad je riječ o studentskoj praksi – rekla nam je Vesna Ivić Šimetin, direktorica HUP-ova Regionalnog ureda Split.
Dodaje kako je istraživanje suradnje visokoobrazovnih institucija i gospodarstva 2016., koje su provodili VERN i HUP, pokazalo da većinu suradnje čine prakse, međutim, one su organizirane sporadično i stihijski. Studentska praksa nije dovoljno zastupljena u studijskim programima, nema sustavna praćenja njezine kvalitete, a sami su studenti (više od 30 posto njih) razočarani stečenim praktičnim znanjima.
– Glavni je zadatak Inicijative za mlade osigurati kvalitetno učenje uz rad i stručnu praksu za studente, a to je moguće jedino uz mentora koji će studentu neprestano biti na raspolaganju unutar tvrtke te mu davati informacije o tome što se od njega konkretno očekuje, te na kraju vrednovati njegov rad i napredak. U ovom su projektu organizirani i treninzi za mentore kako bi što bolje obavili svoj zadatak. HUP-ova udruga obrazovanja, koja okuplja uglavnom privatne osnovne i srednje škole, visoka učilišta te fakultete, smatra da je potrebno vrednovati rad mentora te, u svrhu poboljšanja kvalitete, mjeriti ishode prakse – kaže Vesna Ivić Šimetin.
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), ističe da znanja, vještine i kompetencije koje producira naš obrazovni sustav ne odgovaraju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži suvremeno tržište rada. Stoga se u HOK-u zalažu za dualno obrazovanje, no smatraju da moramo pronaći vlastiti put, a ne doslovce prepisati sustav obrazovanja druge zemlje.
– Još od 2003. godine razvijali smo jedinstveni model obrazovanja koji ima karakteristike dualnog modela, i smatramo da taj model i dalje treba razvijati. No, da bi i taj model zaživio, potrebna je intenzivna suradnja svih dionika, pod vodstvom ministarstva nadležnog za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt i ministarstva nadležnog za obrazovanje – kaže Ranogajec.
Iskustva drugih zemalja u Europskoj uniji pokazuju kako dualni sustav obrazovanja pridonosi smanjenim stopama nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godina.
– Upravo zbog tog razloga povećava se broj zemalja koje uvode ovakav model strukovnog obrazovanja. S majstorskom diplomom u ruci mladi ljudi mogu se osamostaliti i otvoriti vlastitu obrtničku radionicu, odnosno preuzeti neku postojeću, ili pak raditi kao kvalificirana stručna radna snaga na vodećim pozicijama, kao stručni učitelji ili voditelji obrtničkog pogona – kaže Dragutin Ranogajec.
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) aktivni su u zalaganju za dualno obrazovanje.
Kažu nam da je na sastanku ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem 22. veljače 2017., između ostalog, bilo riječi i o uvođenju dualnog obrazovanja u Hrvatskoj, te je dogovoreno da će se za provedbu tog projekta oformiti radna skupina koja bi trebala definirati konkretne aktivnosti, a posebno za pilot-projekt iduće školske godine.
Osim predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i HGK, u spomenutoj radnoj skupini bili bi i predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske obrtničke komore, Ministarstva gospodarstva i poduzetništva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, predstavnik Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu pri Veleposlanstvu Republike Austrije te predstavnik Veleposlanstva Švicarske.
Pomoć poslodavcima
– Nužno je da se prvih godina uvođenja nađu načini i financijska sredstva kako bi se pomoglo poslodavcima koji u dualnom sustavu obrazovanja preuzimaju većinu troškova, ali i poticaje djeci i roditeljima koji ih upisuju u dualne programe strukovnog obrazovanja – ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Navode da slični poticaji već i sada postoje kroz aktivne mjere politike zapošljavanja, pa se identičan model može primijeniti i na programe dualnog obrazovanja.
Kako naglašavaju u HKG-u, umjesto da čekamo da učenici završe školu ili fakultet i prijave se na Zavod za zapošljavanje te da im se tek onda iz sredstava EU-a financira "osposobljavanje na radnom mjestu", bilo bi dobro da se i učenicima još za vrijeme školovanja u određenim strukovnim zanimanjima (programima dualnog obrazovanja) financira osposobljavanje na radnome mjestu.
– Tako se učenik u tvrtki uči timskom radu, odgovornosti prema radu i imovini, rješavanju problema, poduzetnosti, financijskoj pismenosti (prima plaću) i mnogim drugim vještinama i znanjima koje nigdje drugdje ne može steći osim u stvarnom radnom okruženju u tvrtki. Naravno, postoji i općeobrazovni dio nastave koji tvrtka ne može pružiti učeniku, te bi taj dio učenik učio u školi, i to u onoj školi s kojom bi poslodavac sklopio sporazum za izvođenje tog dijela nastave – navode u HGK-u.
– Potrebno je napomenuti i da, osim neusklađenosti vještina i potreba tržišta rada, i drugi faktori utječu na tržište rada, poput globalizacije, starenja društva, političkih promjena, napretka znanosti, brze tehnološke promjene poput digitalizacije i robotizacije i slično – ističe Vesna Ivić Šimetin.
Na portalu e-Usmjeravanje navode i da promjene u demografskoj strukturi i okolišu dugoročno zadaju potrebu za određenim zanimanjima, a to su poslovi "bijelih kuta" (zdravstvo, skrb, socijalne usluge) i "zelenim poslovima" (energetika, gospodarenje vodama i otpadom, industrija...) te poslovi u skladu s razvojnim strategijama i programima "pametnih specijalizacija".
– Premijeri i njihove vlade u pravilu su se mjerili po tome kako se živi i jesu li u stanju osigurati radna mjesta, no loša demografska kretanja nametnula su još jednu važnu stavku – hoće li zaustaviti osipanje stanovništva i zemlju učiniti privlačnom za život ne samo za vlastite građane, nego i za druge koji bi mogli doći – kaže Mirando Mrsić.
Socijalni rad
– Zanimljiva je priča o logopedu iz Klanjca kojega su tražili godinu dana. Nezaposlenih logopeda nema, no Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet upisuje 50 studenata godišnje. Broj se ne mijenja iako su istraživanja pokazala da svako treće vrtićko dijete treba pomoć. Lista čekanja je zakrčena, a najzakinutije su male sredine... Recimo, tako je u Strategiji Osječko-baranjske županije 25 godina stajala potreba za otvaranjem studija socijalnog rada jer Slavonija u tom segmentu ima posebne potrebe, a dozvolu su uspjeli dobiti tek ove godine... Dok susjedna BiH ima četiri lokacije za studij socijalnog rada, kod nas je bilo moguće studirati samo u Zagrebu. Sve ove nelogičnosti događaju se samo zbog jednog jednostavnog razloga – resorno ministarstvo, škole i fakulteti prate neka svoja pravila koja se ne poklapaju s potrebama tržišta rada – ističe Mirando Mrsić.
Isplativo obrazovanje
– Ključno je pitanje cjeloživotnog obrazovanja i njim se treba pozabaviti na svim razinama – ističe Mirando Mrsić, dodajući da je posebno važno cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih i u tom je smislu potrebno uvesti određene olakšice za poslodavce.
– Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da i sami poslodavci moraju imati društvenu odgovornost i omogućiti svojim radnicima obrazovanje primjenom određenih fleksibilnih instituta radnog vremena ili zapošljavanja, kao, primjerice, u Danskoj. Stoga obrazovanje treba biti financijski isplativo poslodavcu, ali i omogućeno radniku davanjem mogućnosti, te financijskih i vremenskih uvjeta da bi se obrazovao. U svakom slučaju, radnik mora imati stabilan radni odnos da bi se educirao i to mu se mora omogućiti – ističe Mrsić.
Teologinja stručnjakinja za projekte EU-a
Odabir studija teologije bio je unutarnji kompromis. Odabir fakulteta bio je težak s obzirom na to da sam bila odlična učenica i da me privlačilo mnogo različitih područja, od prirodnih do humanističkih znanosti. Također, odrastala sam u obitelji koja je svoju vjeru živjela "iznutra" i "prema van".
Stoga odabir studija, koliko god se na prvu čini egzotičan, predstavlja traženu kombinaciju različitih područja znanosti i vjere. Moram priznati da sam tijekom studiranja sve misli vezane uz ono što će biti nakon diplome odgađala, posebice jer su moje završne godine studija bile u doba najveće financijske krize. No, oduvijek sam znala da želim raditi s ljudima i usmjerena na ljude, na doprinos barem maloj promjeni nabolje – rekla nam je Ana Bartulović, po zvanju magistra teologije.
U struci se nije zaposlila, ali ispunila joj se želja da radi za dobrobit ljudi. Danas je voditeljica pripreme i provedbe projekata u Udruzi "B-4", poljskoj organizaciji koja ima predstavništvo u Splitu i koja zajedno s "UHY Savjetovanjem" čini jednu od većih konzultantskih tvrtki usmjerenih na projekte EU-a u Dalmaciji.
Nakon završetka studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Ana se vratila u rodni Split. Nakon kratkog razdoblja volontiranja u Katoličkoj udruzi "Lovret" zaposlila se na projektu pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama, što ju je, kako ističe, usmjerilo u područje projekata i organizacija civilnog društva. Radila je potom i na drugim projektima financiranima iz fondova EU-a (za trudnice, roditelje s malom djecom, žene u ruralnim područjima).
– Rad na takvim projektima iznimno je odgovoran i zahtijeva vještine koje nadilaze domenu profesionalnih. No, nakon uspješnog završetka svakog projekta svi radni sati provedeni u pravdanju troškova i organiziranju aktivnosti padnu u sjenu i ostaje samo satisfakcija da je posao dobro napravljen – tvrdi Ana.
– U nekim strukama koje imaju snažno izgrađenu strukturu praćenja napretka, poput inženjerskih, put usavršavanja je jasan jer strukovne organizacije propisuju metode i količinu prikupljanja bodova kako bi razina koju je pojedinac stekao ostala opravdana. Kako za područje upravljanja projektima EU-a još uvijek nema jasne formalne edukacije, tu je malo teže odrediti jasnu količinu i učestalost usavršavanja, ali nas s druge strane dinamika izmjena u metodologiji nuka na stalno usavršavanje i učenje – kaže Ana.
Jedan od projekata koji je vodila je rad na registru standarda zanimanja i kvalifikacija za splitski Pomorski fakultet u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kroz taj projekt detektiralo se koje kvalifikacije poslodavci traže, te se, primjerice, ustanovilo da u registru nije postojalo zanimanje menadžer marine iako u praksi postoji.
Bivši strojobravar stvara nove kuhare
Jako se trude osposobiti učenike, nesebično ulažu puno energije, znanja i iskustva da bi osposobili mlade ljude u svojoj struci, kazali su nam za Soniboja Grgina i Vicka Majića, suvlasnike restorana "Đir" u Splitu. Njih dvojica radili su u raznim hotelima i restoranima, da bi na kraju pokrenuli i vlastiti posao. Vicko je odmah pri izboru zanimanja znao da želi biti kuhar, a Soniboj je završio Brodograđevnu školu. Kratko je radio kao strojobravar i onda je krenuo u prekvalifikaciju u zanimanje koje ga je uvijek vuklo.
– Uvijek sam imao ljubav prema kužini, uvijek su ostali mirisi iz djetinjstva. Baba je bila kuharica, a i pradida je bio kuhar – kaže Soniboj Grgin, koji u restoranu kuha kao i njegov poslovni partner i prijatelj Vicko.
Kažu, opredijelili su se za kuhinju u kojoj je što više domaćeg, a da opet bude drukčije nego što će netko kuhati doma.
Kad govore o učenicima na praksi, kažu da je premalo jedan dan u tjednu dok traje škola, da bi učenicima bilo korisnije kad bi barem tri dana bili na praksi. Ljeti su učenici po mjesec dana na praksi.
– Još su djeca, ali osjeti se da vole kuhanje. Mi ih potičemo da nauče što više – kažu Soniboj i Vicko, a dok smo razgovarali, u kuhinji je znanja stjecao Marino Simunić, učenik trećeg razreda Turističko-ugostiteljske škole.
Suvlasnici "Đira" spomenuli su nam i desetak ljudi različitih zanimanja koji su bili na prekvalifikaciji za kuhare.
– Sad ćemo uz poticaje Zavoda za zapošljavanje zaposliti jednu osobu koja ima 48 godina, a dosad, zbog obiteljskih prilika, nikad nije radila – kaže Vicko.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izbjegnite zamke sustava
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-03-13 20:12:15
[created_by] => 3159
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-03-22 08:51:27
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-03-21 13:57:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 16593
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/zavod_hzz1-130911.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/ana_bartulovic5-070317.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/ana_bartulovic2-070317.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/ana_bartulovic3-070317.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/ana_bartulovic4-070317.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/zavod_hzz2-130911.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/restoran_djir2-080317.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/restoran_djir5-080317.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/sajam_poslova2-060314.JPG","\/Archive\/Images\/2017\/03\/13\/sajam_poslova3-060314.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/03\/21\/2016-08-04T134758Z_20064690.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["zavod_hzz1-130911","ana_bartulovic5-070317","ana_bartulovic2-070317","ana_bartulovic3-070317","ana_bartulovic4-070317","zavod_hzz2-130911","restoran_djir2-080317.JPG","restoran_djir5-080317.JPG","sajam_poslova2-060314.JPG","sajam_poslova3-060314","2016-08-04T134758Z_20064690"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1264x840"},{"size0":"560x840"},{"size0":"1260x840"},{"size0":"1260x840"},{"size0":"560x840"},{"size0":"558x840"},{"size0":"1238x840"},{"size0":"537x840"},{"size0":"1277x840"},{"size0":"1263x840"},{"size0":"780x520"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38718732 Threads: 5 Questions: 7119864249 Slow queries: 3307994
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608923182
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 49
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/dok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi-473597
[printLink] => /vijesti/hrvatska/dok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi-473597?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 450448
[name] => zanimanja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zanimanja
[link] => /tag/zanimanja
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izbjegnite zamke sustava
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dok se država bavi usklađivanjem tržišta rada i obrazovanja, ljudi s diplomama godinama se bore za posao: ovo su zanimanja s kojima ćete sigurno izbjeći čekanje na burzi
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3159
[name] => Ljubica Vuko
[username] => ljubica-vuko
[email] => ljubica-vuko@sd.hr
[password] => $2y$10$7h7iiOmOiwOWu35WisD.MOV5YXqRATYvbBNb08qdrh.QzMlnTl1cq
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/ljubica-vuko-3159
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1677
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/49c96b20f2494a7ca66cd56476d02f61?s=100&default=https%3A%2F%2Ff01.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/zavod_hzz1-130911.jpg
[galleryCount] => 11
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => zavod_hzz1-130911
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/zavod_hzz1-130911.jpg
[title] =>
zavod_hzz1-130911
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/ana_bartulovic5-070317.jpg
[title] =>
ana_bartulovic5-070317
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/ana_bartulovic2-070317.jpg
[title] =>
ana_bartulovic2-070317
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/ana_bartulovic3-070317.jpg
[title] =>
ana_bartulovic3-070317
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/ana_bartulovic4-070317.jpg
[title] =>
ana_bartulovic4-070317
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/zavod_hzz2-130911.jpg
[title] =>
zavod_hzz2-130911
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/restoran_djir2-080317.JPG
[title] =>
restoran_djir2-080317.JPG
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/restoran_djir5-080317.JPG
[title] =>
restoran_djir5-080317.JPG
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/sajam_poslova2-060314.JPG
[title] =>
sajam_poslova2-060314.JPG
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/13/sajam_poslova3-060314.jpg
[title] =>
sajam_poslova3-060314
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/03/21/2016-08-04T134758Z_20064690.jpg
[title] =>
2016-08-04T134758Z_20064690
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), trenutačni broj nezaposlenih je 235.508, a broj objavljenih slobodnih radnih mjesta je 21.364. Čak i kad bi bilo znatno više slobodnih radnih mjesta, pitanje je bi li se svi nezaposleni zaposlili.
Činjenica je da za nekim zanimanjima nema potrebe, da je nekih previše, a nekih premalo unatoč tome što se godinama govori o usklađivanju obrazovnih politika s potrebama tržišta rada.
– Domaće tržište rada i dalje je opterećeno velikim paradoksima. Škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila, koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta – kaže saborski zastupnik Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava u čijem su mandatu pokrenuti portal e-Usmjeravanje i centri za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK), kao svojevrsni kompas koji će učenicima, studentima, nezaposlenima i zaposlenima pomoći u izboru zanimanja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju Vladine uredbe iz 2010. godine kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama, te izrađuje i javno objavljuje preporuke za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja.
Preporuke HZZ-a
– Premda su preporuke jasne i izravne, imaju kvalitativni karakter. Preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali ono se ne određuje kvantitativno. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada – odgovaraju u MRMS-u na naš upit što se čini kako bi obrazovne politike bile usklađene s potrebama tržišta rada, te koliko se u praksi uvažavaju preporuke HZZ-a.
U tim preporukama za 2017. godinu HZZ na 48 stranica donosi cijeli popis zanimanja u obrazovnim programima u kojima treba smanjiti, odnosno povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata.
Primjerice, na području gradova Trogira, Kaštela, Solina, Splita, Omiša i Makarske potrebno je više učenika u zanimanjima zidar, tesar, monter suhe gradnje, keramičar oblagač, klesar, armirač, fasader, stolar, vodoinstalater i plinoinstalater, elektroinstalater, instalater kućnih instalacija, CNC operater, kuhar, konobar, mesar, vozač teretnih vozila, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, krojač i automehaničar.
Nadalje, tržište rada treba više geodetskih tehničara, medicinskih sestara, odnosno tehničara opće zdravstvene njege, poljoprivrednih tehničara, računalnih tehničara za strojarstvo, turističko-hotelijerskih komercijalista i elektrotehničara.
U stručnim studijima preporučuje se upis više studenata na elektrotehniku, strojarstvo, brodogradnju, sestrinstvo, fizioterapiju, radiologiju, turističko poslovanje i informacijsku tehnologiju.
Kad je riječ o sveučilišnim studijima, na području od Trogira do Makarske broj upisanih studenata trebao bi se povećati na studiju medicine, dentalne medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, njemačkog jezika i književnosti, matematike, fizike, informatike, socijalnog rada, prehrambene tehnologije, nutricionizma, geodezije i geoinformatike, strojarstva, građevinarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, brodogradnje, psihologije, engleskog jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti.
S druge strane, na području navedenih gradova treba smanjiti broj učenika koji se školuju za tehničare za logistiku i špediciju, upravne referente, ekonomiste, tehničare PT prometa, komercijaliste, grafičke urednike, kemijske i modne tehničare. Preporučuje se i manje studenata na stručnim studijima: upravni, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, ekonomija (osim računovodstva i financija i turističkog poslovanja) i kemijska tehnologija.
Manje studenata potrebno je i na sveučilišnim studijima prava, ekonomije (osim računovodstva i financija i turističkog poslovanja), kineziologije, kemijske tehnologije, politologije, novinarstva i na učiteljskom studiju.
Kad se gleda cjelokupna slika, iz preporuka HZZ-a da se iščitati da u srednjoškolskom obrazovanju postoje razlike među županijama, ali se velik broj programa ponavlja. Najčešće su deficitarni trogodišnji strukovni programi, najviše za zanimanja slastičar, kuhar i konobar, mesar i pekar te zidar i tesar. U četverogodišnjim programima nedostaje medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara opće njege.
Sufinancirana zanimanja
Među suficitarnim zanimanjima u srednjoškolskom obrazovanju navode se ekonomisti, komercijalisti, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari. Osim prodavača i frizera, trogodišnji strukovni programi rjeđe se navode kao suficitarni.
Kad je riječ o visokom obrazovanju, na burzi rada više je onih sa završenim studijem ekonomije i prava, a nedostaje onih koji su završili fakultete u području prirodnih znanosti (matematika, nastavnički smjer), tehničkih znanosti (najviše elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo), biomedicine i zdravstva (medicina i farmacija), društvenih znanosti (rehabilitacija i logopedija), humanističkih znanosti (filologija, posebno anglistika i germanistika).
– Nužna je bolja integracija gospodarstva i obrazovanja kako bi Republika Hrvatska ostvarila sav svoj potencijal i omogućila društvu i pojedincu stjecanje znanja i vještina koje će biti potrebne i primjenjive u radu i svakodnevnom životu. Do ostvarenja ovog cilja dolazi se povezivanjem politike obrazovanja s politikom zapošljavanja, što je prepoznato kao nužnost kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini – ističu i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Navode da se u Hrvatskoj od 2006. godine razvija Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) prema kojem se "povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada temelji na istraživanju potrebnih kompetencija po zanimanjima, zbog čega je potrebno izraditi različite analize potreba poslodavaca, ali i uzeti u obzir postojeće razvojne dokumente i strategije u svrhu predviđanja razvoja pojedinih sektora". Izrađeni standardi zanimanja i kvalifikacija i na njima utemeljeni obrazovni programi upisuju se u poseban informacijski sustav – registar HKO-a.
– Dosad je provedeno 30-ak projekata kroz koje je okvirno izrađeno 150 standarda zanimanja i 160 standarda kvalifikacija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema novi poziv na dostavu projektnih prijedloga "Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja", čija se objava očekuje u ožujku, a u okviru kojeg je osigurano 30.400.000 kuna namijenjenih konzorcijima visokih učilišta i poslodavaca, u okviru kojih će se također razvijati unaprijeđeni studijski programi temeljeni na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, odnosno na potrebama tržišta rada, što će u konačnici utjecati na zapošljivost radne snage – kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Dodaju kako, uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta u utvrđivanju upisnih kvota, potiču povećanje upisa studijskih programa u područjima koja se smatraju važnim za razvoj gospodarstva: prirodno, tehničko, biomedicinsko i biotehničko područje.
S tim je ciljem, navode, Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2015. godine donijela Odluku o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.
Visina subvencije ovisi o znanstvenom području u kojem se izvodi studijski program i vrsti studijskog programa, za sveučilišne studije do 7500 kuna, a za stručne do 6000 kuna.
U Ministarstvu podsjećaju i na to da su u Europskom socijalnom fondu osigurana sredstva za 15.000 stipendija u petogodišnjem razdoblju za studente u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodnim (STEM) područjima, te u informatičko-komunikacijskom području, a planiraju za akademsku godinu 2017./2018. raspisati natječaj za 3000 stipendija za studente u tim područjima.
Isto tako, osigurana su sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za poticanje sudjelovanja studenata u razmjeni u svrhu stručne prakse, odnosno pripravništva i učenja kroz rad koji se provode preko Erasmus+ programa.
Razvoj i unaprjeđenje modela učenja kroz rad i provedba unaprijeđenog modela stručne prakse u okviru studijskih programa također se nalaze među prioritetima koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 45 milijuna kuna, navode u Ministarstvu znanosti.
Zastarjeli kurikulumi
Nedavno je na splitskom Ekonomskom fakultetu predstavljena Inicijativa privatnog sektora za mlade koju su pokrenule Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama.
– O potrebi cjelovite reforme školstva više nema smisla ni govoriti, kao ni o činjenici da su školski kurikulumi zastarjeli i neusklađeni s potrebama tržišta rada kad je riječ o srednjim školama i fakultetima u Hrvatskoj. Zbog toga je i činjenica da reforma još nije provedena – nevjerojatna! Već dugi niz godina upozorava se na potrebu jače suradnje znanosti i obrazovanja s gospodarstvom i realnim sektorom. Ona se danas provodi uglavnom kad je riječ o studentskoj praksi – rekla nam je Vesna Ivić Šimetin, direktorica HUP-ova Regionalnog ureda Split.
Dodaje kako je istraživanje suradnje visokoobrazovnih institucija i gospodarstva 2016., koje su provodili VERN i HUP, pokazalo da većinu suradnje čine prakse, međutim, one su organizirane sporadično i stihijski. Studentska praksa nije dovoljno zastupljena u studijskim programima, nema sustavna praćenja njezine kvalitete, a sami su studenti (više od 30 posto njih) razočarani stečenim praktičnim znanjima.
– Glavni je zadatak Inicijative za mlade osigurati kvalitetno učenje uz rad i stručnu praksu za studente, a to je moguće jedino uz mentora koji će studentu neprestano biti na raspolaganju unutar tvrtke te mu davati informacije o tome što se od njega konkretno očekuje, te na kraju vrednovati njegov rad i napredak. U ovom su projektu organizirani i treninzi za mentore kako bi što bolje obavili svoj zadatak. HUP-ova udruga obrazovanja, koja okuplja uglavnom privatne osnovne i srednje škole, visoka učilišta te fakultete, smatra da je potrebno vrednovati rad mentora te, u svrhu poboljšanja kvalitete, mjeriti ishode prakse – kaže Vesna Ivić Šimetin.
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), ističe da znanja, vještine i kompetencije koje producira naš obrazovni sustav ne odgovaraju znanjima, vještinama i kompetencijama koje traži suvremeno tržište rada. Stoga se u HOK-u zalažu za dualno obrazovanje, no smatraju da moramo pronaći vlastiti put, a ne doslovce prepisati sustav obrazovanja druge zemlje.
– Još od 2003. godine razvijali smo jedinstveni model obrazovanja koji ima karakteristike dualnog modela, i smatramo da taj model i dalje treba razvijati. No, da bi i taj model zaživio, potrebna je intenzivna suradnja svih dionika, pod vodstvom ministarstva nadležnog za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt i ministarstva nadležnog za obrazovanje – kaže Ranogajec.
Iskustva drugih zemalja u Europskoj uniji pokazuju kako dualni sustav obrazovanja pridonosi smanjenim stopama nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godina.
– Upravo zbog tog razloga povećava se broj zemalja koje uvode ovakav model strukovnog obrazovanja. S majstorskom diplomom u ruci mladi ljudi mogu se osamostaliti i otvoriti vlastitu obrtničku radionicu, odnosno preuzeti neku postojeću, ili pak raditi kao kvalificirana stručna radna snaga na vodećim pozicijama, kao stručni učitelji ili voditelji obrtničkog pogona – kaže Dragutin Ranogajec.
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) aktivni su u zalaganju za dualno obrazovanje.
Kažu nam da je na sastanku ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem 22. veljače 2017., između ostalog, bilo riječi i o uvođenju dualnog obrazovanja u Hrvatskoj, te je dogovoreno da će se za provedbu tog projekta oformiti radna skupina koja bi trebala definirati konkretne aktivnosti, a posebno za pilot-projekt iduće školske godine.
Osim predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i HGK, u spomenutoj radnoj skupini bili bi i predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske obrtničke komore, Ministarstva gospodarstva i poduzetništva, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, predstavnik Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu pri Veleposlanstvu Republike Austrije te predstavnik Veleposlanstva Švicarske.
Pomoć poslodavcima
– Nužno je da se prvih godina uvođenja nađu načini i financijska sredstva kako bi se pomoglo poslodavcima koji u dualnom sustavu obrazovanja preuzimaju većinu troškova, ali i poticaje djeci i roditeljima koji ih upisuju u dualne programe strukovnog obrazovanja – ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Navode da slični poticaji već i sada postoje kroz aktivne mjere politike zapošljavanja, pa se identičan model može primijeniti i na programe dualnog obrazovanja.
Kako naglašavaju u HKG-u, umjesto da čekamo da učenici završe školu ili fakultet i prijave se na Zavod za zapošljavanje te da im se tek onda iz sredstava EU-a financira "osposobljavanje na radnom mjestu", bilo bi dobro da se i učenicima još za vrijeme školovanja u određenim strukovnim zanimanjima (programima dualnog obrazovanja) financira osposobljavanje na radnome mjestu.
– Tako se učenik u tvrtki uči timskom radu, odgovornosti prema radu i imovini, rješavanju problema, poduzetnosti, financijskoj pismenosti (prima plaću) i mnogim drugim vještinama i znanjima koje nigdje drugdje ne može steći osim u stvarnom radnom okruženju u tvrtki. Naravno, postoji i općeobrazovni dio nastave koji tvrtka ne može pružiti učeniku, te bi taj dio učenik učio u školi, i to u onoj školi s kojom bi poslodavac sklopio sporazum za izvođenje tog dijela nastave – navode u HGK-u.
– Potrebno je napomenuti i da, osim neusklađenosti vještina i potreba tržišta rada, i drugi faktori utječu na tržište rada, poput globalizacije, starenja društva, političkih promjena, napretka znanosti, brze tehnološke promjene poput digitalizacije i robotizacije i slično – ističe Vesna Ivić Šimetin.
Na portalu e-Usmjeravanje navode i da promjene u demografskoj strukturi i okolišu dugoročno zadaju potrebu za određenim zanimanjima, a to su poslovi "bijelih kuta" (zdravstvo, skrb, socijalne usluge) i "zelenim poslovima" (energetika, gospodarenje vodama i otpadom, industrija...) te poslovi u skladu s razvojnim strategijama i programima "pametnih specijalizacija".
– Premijeri i njihove vlade u pravilu su se mjerili po tome kako se živi i jesu li u stanju osigurati radna mjesta, no loša demografska kretanja nametnula su još jednu važnu stavku – hoće li zaustaviti osipanje stanovništva i zemlju učiniti privlačnom za život ne samo za vlastite građane, nego i za druge koji bi mogli doći – kaže Mirando Mrsić.
Socijalni rad
– Zanimljiva je priča o logopedu iz Klanjca kojega su tražili godinu dana. Nezaposlenih logopeda nema, no Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet upisuje 50 studenata godišnje. Broj se ne mijenja iako su istraživanja pokazala da svako treće vrtićko dijete treba pomoć. Lista čekanja je zakrčena, a najzakinutije su male sredine... Recimo, tako je u Strategiji Osječko-baranjske županije 25 godina stajala potreba za otvaranjem studija socijalnog rada jer Slavonija u tom segmentu ima posebne potrebe, a dozvolu su uspjeli dobiti tek ove godine... Dok susjedna BiH ima četiri lokacije za studij socijalnog rada, kod nas je bilo moguće studirati samo u Zagrebu. Sve ove nelogičnosti događaju se samo zbog jednog jednostavnog razloga – resorno ministarstvo, škole i fakulteti prate neka svoja pravila koja se ne poklapaju s potrebama tržišta rada – ističe Mirando Mrsić.
Isplativo obrazovanje
– Ključno je pitanje cjeloživotnog obrazovanja i njim se treba pozabaviti na svim razinama – ističe Mirando Mrsić, dodajući da je posebno važno cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih i u tom je smislu potrebno uvesti određene olakšice za poslodavce.
– Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da i sami poslodavci moraju imati društvenu odgovornost i omogućiti svojim radnicima obrazovanje primjenom određenih fleksibilnih instituta radnog vremena ili zapošljavanja, kao, primjerice, u Danskoj. Stoga obrazovanje treba biti financijski isplativo poslodavcu, ali i omogućeno radniku davanjem mogućnosti, te financijskih i vremenskih uvjeta da bi se obrazovao. U svakom slučaju, radnik mora imati stabilan radni odnos da bi se educirao i to mu se mora omogućiti – ističe Mrsić.
Teologinja stručnjakinja za projekte EU-a
Odabir studija teologije bio je unutarnji kompromis. Odabir fakulteta bio je težak s obzirom na to da sam bila odlična učenica i da me privlačilo mnogo različitih područja, od prirodnih do humanističkih znanosti. Također, odrastala sam u obitelji koja je svoju vjeru živjela "iznutra" i "prema van".
Stoga odabir studija, koliko god se na prvu čini egzotičan, predstavlja traženu kombinaciju različitih područja znanosti i vjere. Moram priznati da sam tijekom studiranja sve misli vezane uz ono što će biti nakon diplome odgađala, posebice jer su moje završne godine studija bile u doba najveće financijske krize. No, oduvijek sam znala da želim raditi s ljudima i usmjerena na ljude, na doprinos barem maloj promjeni nabolje – rekla nam je Ana Bartulović, po zvanju magistra teologije.
U struci se nije zaposlila, ali ispunila joj se želja da radi za dobrobit ljudi. Danas je voditeljica pripreme i provedbe projekata u Udruzi "B-4", poljskoj organizaciji koja ima predstavništvo u Splitu i koja zajedno s "UHY Savjetovanjem" čini jednu od većih konzultantskih tvrtki usmjerenih na projekte EU-a u Dalmaciji.
Nakon završetka studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Ana se vratila u rodni Split. Nakon kratkog razdoblja volontiranja u Katoličkoj udruzi "Lovret" zaposlila se na projektu pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama, što ju je, kako ističe, usmjerilo u područje projekata i organizacija civilnog društva. Radila je potom i na drugim projektima financiranima iz fondova EU-a (za trudnice, roditelje s malom djecom, žene u ruralnim područjima).
– Rad na takvim projektima iznimno je odgovoran i zahtijeva vještine koje nadilaze domenu profesionalnih. No, nakon uspješnog završetka svakog projekta svi radni sati provedeni u pravdanju troškova i organiziranju aktivnosti padnu u sjenu i ostaje samo satisfakcija da je posao dobro napravljen – tvrdi Ana.
– U nekim strukama koje imaju snažno izgrađenu strukturu praćenja napretka, poput inženjerskih, put usavršavanja je jasan jer strukovne organizacije propisuju metode i količinu prikupljanja bodova kako bi razina koju je pojedinac stekao ostala opravdana. Kako za područje upravljanja projektima EU-a još uvijek nema jasne formalne edukacije, tu je malo teže odrediti jasnu količinu i učestalost usavršavanja, ali nas s druge strane dinamika izmjena u metodologiji nuka na stalno usavršavanje i učenje – kaže Ana.
Jedan od projekata koji je vodila je rad na registru standarda zanimanja i kvalifikacija za splitski Pomorski fakultet u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kroz taj projekt detektiralo se koje kvalifikacije poslodavci traže, te se, primjerice, ustanovilo da u registru nije postojalo zanimanje menadžer marine iako u praksi postoji.
Bivši strojobravar stvara nove kuhare
Jako se trude osposobiti učenike, nesebično ulažu puno energije, znanja i iskustva da bi osposobili mlade ljude u svojoj struci, kazali su nam za Soniboja Grgina i Vicka Majića, suvlasnike restorana "Đir" u Splitu. Njih dvojica radili su u raznim hotelima i restoranima, da bi na kraju pokrenuli i vlastiti posao. Vicko je odmah pri izboru zanimanja znao da želi biti kuhar, a Soniboj je završio Brodograđevnu školu. Kratko je radio kao strojobravar i onda je krenuo u prekvalifikaciju u zanimanje koje ga je uvijek vuklo.
– Uvijek sam imao ljubav prema kužini, uvijek su ostali mirisi iz djetinjstva. Baba je bila kuharica, a i pradida je bio kuhar – kaže Soniboj Grgin, koji u restoranu kuha kao i njegov poslovni partner i prijatelj Vicko.
Kažu, opredijelili su se za kuhinju u kojoj je što više domaćeg, a da opet bude drukčije nego što će netko kuhati doma.
Kad govore o učenicima na praksi, kažu da je premalo jedan dan u tjednu dok traje škola, da bi učenicima bilo korisnije kad bi barem tri dana bili na praksi. Ljeti su učenici po mjesec dana na praksi.
– Još su djeca, ali osjeti se da vole kuhanje. Mi ih potičemo da nauče što više – kažu Soniboj i Vicko, a dok smo razgovarali, u kuhinji je znanja stjecao Marino Simunić, učenik trećeg razreda Turističko-ugostiteljske škole.
Suvlasnici "Đira" spomenuli su nam i desetak ljudi različitih zanimanja koji su bili na prekvalifikaciji za kuhare.
– Sad ćemo uz poticaje Zavoda za zapošljavanje zaposliti jednu osobu koja ima 48 godina, a dosad, zbog obiteljskih prilika, nikad nije radila – kaže Vicko.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/dok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi-473597
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=6faedf8a22e153652086ffbf4489b4a2300c2274
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dok+se+dr%C5%BEava+bavi+uskla%C4%91ivanjem+tr%C5%BEi%C5%A1ta+rada+i+obrazovanja%2C+ljudi+s+diplomama+godinama+se+bore+za+posao%3A+ovo+su+zanimanja+s+kojima+%C4%87ete+sigurno+izbje%C4%87i+%C4%8Dekanje+na+burzi&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi-473597
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdok-se-drzava-bavi-uskladivanjem-trzista-rada-i-obrazovanja-ljudi-s-diplomama-godinama-se-bore-za-posao-ovo-su-zanimanja-s-kojima-cete-sigurno-izbjeci-cekanje-na-burzi-473597
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => izbjegnite zamke sustava
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 16:44
