Načelnici koji vladaju u gradovima i općinama sa nižim razinama transparentnosti i odgovornosti u prosjeku dulje ostaju na vlasti, korumpiraniji su te nameću veće prireze.
Saznali smo tako da glasači kažnjavaju fiskalnu odgovornost i nagrađuju proračunski populizam, te da im je potpuno opravdano da nacionalna vlast kupuje glasove dajući lokalnim načelnicima iz iste stranke više proračunskog novca.
Ono što nismo doznali je zašto je takav institucionalni sustav u Hrvatskoj (ne)uspješan? Je li on posljedica mentaliteta ili je on jednostavno posljedica loše definiranih pravila igre u društvu?
Ovaj tekst će se pozabaviti drugim pitanjem – loše definiranim institucijama na lokalnoj razini koje generiraju negativnu spiralu korupcije, visokih poreza i dugovječnih političara...