Aferi "Po babi i stričevima", slučaju s vjerojatno najzvučnijim imenima obuhvaćenim jednom optužnicom u hrvatskoj povijesti, a u kojoj su po prvi puta optužena čak četiri bivša ministra u Vladi Andreja Plenkovića, otvorio se put prema suđenju.
Kako doznaje Jutarnji list, Visoki kazneni sud (VKS) je u ponovljenome postupku odlučivanja o zakonitosti dokaza odbio žalbu obrane koja je tražila da se gotovo svi USKOK-ovi dokazi proglase nezakonitima, čime je odluka da su dokazi zakoniti postala pravomoćna te na nju više ne postoji pravo žalbe.
Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda sada će zakazati novu sjednicu na kojoj bi, ukoliko ne dođe do nekoga neočekivanoga obrata, odlučiti o potvrđivanju optužnice koja bivše ministre Darka Horvata, Tomislava Tolušića, Borisa Miloševića (koji je bio i potpredsjednik Vlade) tereti za pogodovanje pri dodjeli novčanih potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, a bivšega ministra Josipa Aladrovića i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića za nezakonita zapošljavanja.
Radi se u slučaju koji je izazvao veliku buru u hrvatskoj javnosti pogotovo jer je istraga pokrenuta u veljači 2022. kada su Horvat, Milošević i Aladrović bili aktivni ministri, a Horvat je štoviše bio i uhićen te je kratko vrijeme proveo u istražnom zatvoru.
Zagrebački Županijski sud već je jednom, u veljači prošle godine, odlučio kako su dokazi prikupljeni protiv ministara zakoniti, međutim Visoki kazneni sud je prvi puta usvojio žalbu obrane te predmet vratio na ponovno odlučivanje tražeći od zagrebačkoga Županijskoga suda suda da pojedinačno specificira zašto odbija izdvajanje za svaki pojedini od ukupno 310 dokaza. Optužno vijeće zagrebačkoga županijskoga suda to je i učinilo, a na tu odluku obrana je ponovno podnijela žalbu - ovaj put ona je odbijena, piše Jutarnji.
Za što se terete
Horvatu, Tolušiću i Miloševiću se na teret stavlja da su za tvrtke i obrte koje su im iz raznih razloga bili važni tražili potpore, premda te tvrtke nisu zadovoljavale kriterije. Horvat je na kraju, premda je od nadležnih službi u ministarstvu bio upozoravan da to ne čini, donio odluku dodijelivši tim tvrtkama i obrtima 2,65 milijuna kuna.
Aladrovića se tereti za dva slučaja namještanja zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). U prvome slučaju je, tvrdi USKOK, najprije nabavio pitanja za L. S., kći jednoga Horvatova prijatelja, kako bi se ona na natječaju zaposlila u HZMO-u, najprije na određeno, a zatim na neodređeno. U drugom slučaju tereti se da je isto napravio za suprugu Juzbašićevoga rođaka.
Svi okrivljenici su na ispitivanju porekli djelo, a nakon što je Jutarnji list ekskluzivno objavio sadržaj njihovih obrana, došlo je do burne reakcije djela njihovih odvjetnika koji su tražili da se otkrije izvor informacija. Upravo taj slučaj bio je jedan od povoda da Vlada Andreja Plenkovića predloži zakon koji bi kažnjavao otkrivanje podataka iz istrage, odnosno famozni "Lex AP".
