StoryEditorOCM
Crna kronikaje li pravedno?

Država ratnim zločincima vraća 700.000 eura. Odvjetnici zgroženi idejom, Nobilo: Ovo je strašno, neviđeno kršenje Ustava

Piše Vladimir Urukalo
9. siječnja 2024. - 11:30

Prijedlog Ministarstva pravosuđa upućen Vladi RH na odlučivanje pred sam kraj prošle godine, a u kojem se predlaže da se otpišu tražbine troškova parničnog postupka dosuđenih RH, tražbine na ime naknade štete i druge tražbine dosuđene RH na osnovi Zakona o odgovornosti za štetu nastalu zbog terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, izazvao je mnogobrojne reakcije.

Vlada će, ako bude usvojena takva odluka (a nema sumnje da hoće), ovom odlukom obustaviti sve regresne postupke koji su u tijeku, a koji se tiču naplate potraživanja prema pravomoćno osuđenim hrvatskim ratnim zločincima za naknade šteta koje je država tijekom godina isplatila njihovim žrtvama te će čak i onima od kojih se uspjela naplatiti na kraju vratiti novac!

Nobilo: ‘Izborna je godina...‘

Isto tako, brisat će se zabilježbe na imovini osuđenika koje su stavljene zbog ovrha na osnovi tih odštetnih zahtjeva i slično, a kako bi, valjda, postigla nekakvu "ravnotežu", država će ovom odlukom obustaviti i sve ovršne postupke koje vodi protiv obitelji žrtava zločina u postupcima naplate potraživanja troškova sudskih postupaka onih žrtava koje su protiv RH pokrenule parnice zbog naknade štete, no te su parnice izgubili.

- Kad ovo čujem, mogu samo reći jedno - izborna je godina! Ako ovaj prijedlog prođe, to je, po mome mišljenju, neviđeno kršenje Ustavom zajamčenog prava jednakosti svih građana pred zakonom, što je temelj svake demokratske države. Ovo je nevjerojatno, ovako se stvara kasta privilegiranih pred zakonom jer je ovom odlukom intencija da se ljudi koji su pravomoćno proglašeni krivima za ratni zločin nađu u privilegiranoj poziciji u odnosu na okrivljenike za druga kaznena djela koji moraju nadoknaditi štetu i protiv koji su pokrenute ovrhe. I neki od njih su u teškoj financijskoj situaciji, ali za njih se ne donosi zakon o otpisu potraživanja. Ovo je strašno, nema se što drugo reći - komentirao je ovaj prijedlog za Slobodnu Dalmaciju poznati zagrebački odvjetnik Anto Nobilo, čiji je ured svojedobno zastupao i dvadesetak bivših zarobljenika iz Lore koji su tužbama, na temelju pravomoćnih presuda za ratni zločin, tražili odštetu od države.

image

odvjetnik Anto Nobilo

Antonio Balič/Cropix

Još nekoliko njegovih kolega s kojima smo kontaktirali smatra da se radi o eklatantnom kršenju prava jednakosti te da je sve to "jako smiješno", no nisu željeli istupati imenom u javnost jer u ime svojih stranaka vode neke postupke koji se tiču navedene problematike.

Na osnovi gore navedenih dvaju zakona koji su doneseni 2003. godine, DORH je, u ime države, regresno tužio osobe koje su pravomoćno osuđene za ratni zločin koji su počinili kao pripadnici oružanih snaga RH te se od njih tražilo da osobno nadoknade štetu koju je RH prethodno morala isplatiti žrtvama zločina ili njihovim obiteljima. Dakle, država je na temelju pravomoćnih presuda u kaznenim postupcima za ratne zločine žrtvama u pravilu isplaćivala naknade, a onda bi regresnim tužbama tražila od osuđenih ratnih zločinaca da taj novac vrate državi.

A kako Vlada pravda svoj prijedlog? Prvo, time da je najveći dio zahtjeva i tužbi po gore navedena dva zakona pokrenut u nekoliko godina nakon njihova donošenja, da bi onda taj broj padao. Procjena da je temeljem ovih zakona pokrenuto od 1500 do 2000 zahtjeva, a poslije i tužbi pred nadležnim sudovima. Tek 16 posto tužitelja koji su bili obvezni platiti parnične troškove platilo je ili plaća te troškove.

- Za iznose koje RH isplati sukladno uvodno navedenim propisima, RH ima pravo regresa. Većina takvih slučajeva nije naplativa ni u ovršnim postupcima. Iako su obveznici plaćanja u teškoj socio-ekonomskoj situaciji, na većinu navedenih slučajeva nije primjenjiva Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja.... Otpisivanje postojećih dugova, kao i povrat naplaćenih sredstava kroz ovrhe i dobrovoljna plaćanja troškova postupka ima izravne učinke na socijalnu uključenost i zaštitu izravnih i neizravnih stradalnika Domovinskog rata - navodi se, uz ostalo, u službenom obrazloženju navedenog prijedloga odluke. Procjena je da će za povrat novca ratnim zločincima trebati oko 700 tisuća eura.

Milanović: ‘Ovakvih slučajeva ima puno...‘

Zanimljivo je i to da je još prije dvije godine ovakvu inicijativu koju sad, evo i službeno, predlaže Vlada Andreja Plenkovića zagovarao otvoreno predsjednik Zoran Milanović. Tako se na službenim stranicama njegova ureda može naći članak iz srpnja 2021. godine kada je Milanović bio gost u Karlovcu na predstavljanju monografije Specijalne jedinice policije GROM. Tada se Milanović zapitao, stoji u članku, "je li normalno da država koja kažnjava – i treba kazniti one koji su počinili ratne zločine – dvadeset i pet godina nakon rata, kao za auto kasko odgovornost, te iste ljude tereti financijski, iznosima od više milijuna kuna".

- Znam da ovo što govorim neće svima dobro leći, zato ću biti vrlo jasan i ponoviti da me ne hvataju za riječ. Dakle, to je situacija koja traži koordiniranu i visoku političku akciju, potpuno čiste savjesti: ako si kriv, kažnjen si, ali kazna ima svoju granicu i kao što rekoh, ne smije se pretvoriti u zlostavljanje. Što da ljudi koji su već odgovarali za svoje grijehove rade, da opljačkaju banku? To ne može riješiti sam niti jedan ministar, to ne može riješiti državno odvjetništvo jer dolaze u situaciju da oni moraju kršiti zakon. Dakle, to može oprezno, sućutno, inteligentno riješiti predstavničko tijelo i Hrvatska vlada. Ako hoće, a ja sam siguran da hoće. Ne smijemo dopustiti da se ponašamo kao zadnji naivci. Greške i zločini se događaju - naveo je tada predsjednik Milanović.

Potom je kao usporedbu naveo Ameriku u kojoj američkim vojnicima kada "prijeđu granicu", sude američki vojni sudovi.

- Da li ih natjeraju onda da njihovi unuci prodaju svoju šljivu i njivu? Ne! Dakle, ti ljudi imaju određenu vrstu sigurnosti da će, kad prijeđu crtu, država stajati iza njih, pravedno ih sankcionirati ako za tim postoji potreba, ali ih neće zlostavljati... Ovakvih slučajeva ima puno, pravda je podijeljena, Hrvatska nije bježala od toga, u rat se ne ide kao u autoškolu, to nije obični građanski ugovor, to je savez i kalež vjere i povjerenja u kojem netko riskira svoj život, u kojem netko može ugroziti tuđi život, život neprijatelja i kada se to dogodi, treba pravde. Ovdje više nema pravde, ovo je potrošeno - govorio je prije dvije godine predsjednik Milanović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. prosinac 2024 20:09