stdClass Object
(
[id] => 628228
[title] => Trag u vremenu splitskih gradonačelnika: čuvari kulturne baštine izdali časopis o poteštatima; 'Nemojmo patiti od skromnosti, budimo ponosni na ovo bogatstvo'
[alias] => trag-u-vremenu-splitskih-gradonacelnika-cuvari-kulturne-bastine-izdali-casopis-o-potestatima-39-nemojmo-patiti-od-skromnosti-budimo-ponosni-na-ovo-bogatstvo-39
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Svakom u našem gradu savršeno je jasno da bez obzira što Splićanin ili Splićanka ostvari i postigne u životu uvijek će biti samo mali/mala od ovog ili onog, jedan od jednakih, po ničemu poseban. Osim ako je – poteštat.
Posebna je to uloga, posebna je to čast. Nekada, doduše, puno veća negoli danas, a na to su nas podsjetili čuvari splitske kulture i povijesti Društvo prijatelja kulturne baštine Split. U Muzeju grada Splita predstavili su nam časopis "Kulturna baština", i to 44. po redu. Tema se ovaj put bazirala na splitske gradonačelnike, i to od 1882. do 1918. godine, od pohrvaćenja splitske općine do kraja Prvoga svjetskog rata.
Ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo pozdravila je prisutne bivše gradonačelnike našega grada: Jakšu Miličića i Miroslava Buličića te Gordanu Kosanović, jedinu ženu koja je do sada bila na čelu Splita. Kao izaslanica Andre Krstulovića Opare,skupu se obratila dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš, koja je, među ostalim, kazala:
– Teško mu je palo što je morao poslom u Zagreb, jer je u stvaranje ovog broja časopisa bio involviran.
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić, prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, objasnio je kako ni kuća ne može opstati bez duha, pa tako ni grad, ni narod, ni država.
Vrijedno djelo
– Ovaj časopis je blagdan, doslovno Božić splićanistike! Kazuje nam kako je narod u svim previranjima tražio svjetlo, a upravo su to svjetlo nosili gradonačelnici, vodeći ih i ostavljajući trag u vremenu.
O svakom pojedinom gradonačelniku, počevši od prvog narodnjačkog poteštata Duje Rendića-Miočevića, pa sve do Josipa Smodlake, autori su iz različitih istraživačkih pozicija, koristeći sve dostupne izvore, arhivske i ljudske, sklapali priče, činili od njih dinamične teme, a ne samo nabrajali činjenice. Stvorili su uistinu vrijedno djelo – kazao je prof. Dukić, dodajući kako se nada i zborniku drugih nam gradonačelnika, od 1918. do danas.
Željko Radić, izv. prof. dr. sc., prorektor Splitskog sveučilišta, napravio je pregled gradonačelnika koji su formalnim obrazovanjem bili pravnici.
– Osim Petra i Vinka Katalinića, ostali su poteštati bili pravnici, i to oni s uspješnom odvjetničkom praksom. Većinom su studirali u Grazu i/ili Padovi, mnogi su doktorirali pravne znanosti, čak su im i "prvi pricidnici" (zamjenici, op.a.) bili pravnici – kazao je Radić.
Doznali smo tako kako su i ondašnji studenti prava jedno vrijeme koristili prijevod "Rimskog prava", koji su napravili bivši gradonačelnici Ante Trumbić i Josip Smodlaka. Svestrani neki ljudi, no izgleda da su nam pravnici suđeni...
I za kraj dr. sc. Stanko Piplović, glavni urednik časopisa, poručio je kako je možda došlo vrijeme da grad osvane "u ženskim rukama".
– Da samo imamo Meštrovića i Marulića bili bi u samom vrhu europske povijesti i kulture! A mi imamo toliko toga, stoga – nemojmo patiti od skromnosti, budimo ponosni na ovo bogatstvo baštine – kazao je Piplović.
Dr. Ante Tukić: Nikad ne odustati!
Društvo prijatelja kulturne baštine Split ovom je prigodom za izniman doprinos na očuvanje kulturne baštine dodijelilo zahvalnicu svojem dugogodišnjem članu prim. dr. Anti Tukiću. Nagrada je, naglasio je predsjednik Društva Marijan Čipčić, izraz poštovanja primarijusovu trudu te radu i znanju. U svojem je volonterskom radu uvijek stavljao opći interes iznad svega.
– Osnovni postulati u radu na zaštiti baštine su profesionalnost, ustrajnost, ali i nikada ne odustati, bez obzira na to koliko administracija jedva čekala – nasmijao je okupljene dr. Tukić.
Časna devetorica
Devet je gradonačelnika obrađeno u časopisu: Duje Rendić-Miočević (1882. – 1885.), Gajo Bulat (1885. – 1893.), Ivan Manger (1893. – 1897.), Petar Katalinić (1897. – 1899.), Vinko Milić (1899. – 1905.), Ante Trumbić (1905. – 1907.), Vicko Mihaljević (1907. – 1911.), Vinko Katalinić (1911. – 1912. i 1913. – 1914.) i Josip Smodlaka (1918.). Austrijske vlasti u kriznim situacijama uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata raspuštale su izabrane gradske uprave, pa su tako gradom upravljala tri komesara. To su bili: Slovenac Teodor Sporn (1912. – 1913., 1917. – 1918.), Trogiranin Frane Madirazza (1914. – 1917.) i Hvaranin Vicko Niseteo (1917.).
Svakom u našem gradu savršeno je jasno da bez obzira što Splićanin ili Splićanka ostvari i postigne u životu uvijek će biti samo mali/mala od ovog ili onog, jedan od jednakih, po ničemu poseban. Osim ako je – poteštat.
Posebna je to uloga, posebna je to čast. Nekada, doduše, puno veća negoli danas, a na to su nas podsjetili čuvari splitske kulture i povijesti Društvo prijatelja kulturne baštine Split. U Muzeju grada Splita predstavili su nam časopis "Kulturna baština", i to 44. po redu. Tema se ovaj put bazirala na splitske gradonačelnike, i to od 1882. do 1918. godine, od pohrvaćenja splitske općine do kraja Prvoga svjetskog rata.
Ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo pozdravila je prisutne bivše gradonačelnike našega grada: Jakšu Miličića i Miroslava Buličića te Gordanu Kosanović, jedinu ženu koja je do sada bila na čelu Splita. Kao izaslanica Andre Krstulovića Opare,skupu se obratila dogradonačelnica Jelena Hrgović Tomaš, koja je, među ostalim, kazala:
– Teško mu je palo što je morao poslom u Zagreb, jer je u stvaranje ovog broja časopisa bio involviran.
Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić, prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, objasnio je kako ni kuća ne može opstati bez duha, pa tako ni grad, ni narod, ni država.
Vrijedno djelo
– Ovaj časopis je blagdan, doslovno Božić splićanistike! Kazuje nam kako je narod u svim previranjima tražio svjetlo, a upravo su to svjetlo nosili gradonačelnici, vodeći ih i ostavljajući trag u vremenu.
O svakom pojedinom gradonačelniku, počevši od prvog narodnjačkog poteštata Duje Rendića-Miočevića, pa sve do Josipa Smodlake, autori su iz različitih istraživačkih pozicija, koristeći sve dostupne izvore, arhivske i ljudske, sklapali priče, činili od njih dinamične teme, a ne samo nabrajali činjenice. Stvorili su uistinu vrijedno djelo – kazao je prof. Dukić, dodajući kako se nada i zborniku drugih nam gradonačelnika, od 1918. do danas.
Željko Radić, izv. prof. dr. sc., prorektor Splitskog sveučilišta, napravio je pregled gradonačelnika koji su formalnim obrazovanjem bili pravnici.
– Osim Petra i Vinka Katalinića, ostali su poteštati bili pravnici, i to oni s uspješnom odvjetničkom praksom. Većinom su studirali u Grazu i/ili Padovi, mnogi su doktorirali pravne znanosti, čak su im i "prvi pricidnici" (zamjenici, op.a.) bili pravnici – kazao je Radić.
Doznali smo tako kako su i ondašnji studenti prava jedno vrijeme koristili prijevod "Rimskog prava", koji su napravili bivši gradonačelnici Ante Trumbić i Josip Smodlaka. Svestrani neki ljudi, no izgleda da su nam pravnici suđeni...
I za kraj dr. sc. Stanko Piplović, glavni urednik časopisa, poručio je kako je možda došlo vrijeme da grad osvane "u ženskim rukama".
– Da samo imamo Meštrovića i Marulića bili bi u samom vrhu europske povijesti i kulture! A mi imamo toliko toga, stoga – nemojmo patiti od skromnosti, budimo ponosni na ovo bogatstvo baštine – kazao je Piplović.
Dr. Ante Tukić: Nikad ne odustati!
Društvo prijatelja kulturne baštine Split ovom je prigodom za izniman doprinos na očuvanje kulturne baštine dodijelilo zahvalnicu svojem dugogodišnjem članu prim. dr. Anti Tukiću. Nagrada je, naglasio je predsjednik Društva Marijan Čipčić, izraz poštovanja primarijusovu trudu te radu i znanju. U svojem je volonterskom radu uvijek stavljao opći interes iznad svega.
– Osnovni postulati u radu na zaštiti baštine su profesionalnost, ustrajnost, ali i nikada ne odustati, bez obzira na to koliko administracija jedva čekala – nasmijao je okupljene dr. Tukić.
Časna devetorica
Devet je gradonačelnika obrađeno u časopisu: Duje Rendić-Miočević (1882. – 1885.), Gajo Bulat (1885. – 1893.), Ivan Manger (1893. – 1897.), Petar Katalinić (1897. – 1899.), Vinko Milić (1899. – 1905.), Ante Trumbić (1905. – 1907.), Vicko Mihaljević (1907. – 1911.), Vinko Katalinić (1911. – 1912. i 1913. – 1914.) i Josip Smodlaka (1918.). Austrijske vlasti u kriznim situacijama uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata raspuštale su izabrane gradske uprave, pa su tako gradom upravljala tri komesara. To su bili: Slovenac Teodor Sporn (1912. – 1913., 1917. – 1918.), Trogiranin Frane Madirazza (1914. – 1917.) i Hvaranin Vicko Niseteo (1917.).
Društvo prijatelja kulturne baštine Split ovom je prigodom za izniman doprinos na očuvanje kulturne baštine dodijelilo zahvalnicu svojem dugogodišnjem članu prim. dr. Anti Tukiću
Trag u vremenu splitskih gradonačelnika: čuvari kulturne baštine izdali časopis o poteštatima; 'Nemojmo patiti od skromnosti, budimo ponosni na ovo bogatstvo'
Društvo prijatelja kulturne baštine Split ovom je prigodom za izniman doprinos na očuvanje kulturne baštine dodijelilo zahvalnicu svojem dugogodišnjem članu prim. dr. Anti Tukiću
Svakom u našem gradu savršeno je jasno da bez obzira što Splićanin ili Splićanka ostvari i postigne u životu uvijek će biti samo mali/mala od ovog ili onog, jedan od jednakih, po ničemu poseban. Osim ako je – poteštat.
Posebna je to uloga, posebna je to čast. Nekada, doduše, puno veća negoli danas, a na to su nas podsjetili čuvari splitske kulture i povijesti Društvo prijatelja kulturne baštine Split. U Muzeju grada Splita predstavili su nam časopis "Kulturna baština", i to 44. po redu. Tema se ovaj put bazirala na splitske gradonačelnike, i to od 1882. do 1918. godine, od pohrvaćenja splitske općine do kraja Prvoga svjetskog rata.
Ravnateljica Muzeja grada Splita Branka Brekalo pozdravila je prisutne bivše gradonačelnike našega grada: Jakšu Miličića i Miroslava...