Dr. Dragan Primorac tvrdi da većina ljudi vjeruje u znanost i medicinu, ali da se u trenucima kriza neki izgube: ‘Baš zato znanstvenici moraju paziti što govore‘

stdClass Object ( [id] => 1151726 [title] => Dr. Dragan Primorac tvrdi da većina ljudi vjeruje u znanost i medicinu, ali da se u trenucima kriza neki izgube: ‘Baš zato znanstvenici moraju paziti što govore‘ [alias] => dr-dragan-primorac-tvrdi-da-vecina-ljudi-vjeruje-u-znanost-i-medicinu-ali-da-se-u-trenucima-kriza-neki-izgube-bas-zato-znanstvenici-moraju-paziti-sto-govore [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Sveučilište u Splitu posljednjih godina postalo je prepoznaljivo i na međunarodnoj sveučilišnoj sceni, a u znanstvenu elitu lansirali su ga njegovi znanstvenici. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se u društvo dva posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu našlo čak 12 Splićana, po troje ih je s FESB-a i Medicinskog Fakulteta, dvoje ih je s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, te po jedan s PMF-a, MEDILSa, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te Kemijsko-tehnološkog fakulteta.

Studiju o najcitiranijim svjetskim znanstvenicima je izradila istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD), a u tom prestižnom društvu našao se i naš sugovornik prof.dr.sc. Dragan Primorac, znanstvenik svjetskog renomea, čijim znanstvenim radom se diči i njegov matični Medicinski fakultet u Splitu.

Zanimalo nas je koji su njegovi znanstveni radovi najcitiraniji, gdje su objavljeni, a naročito nas je zanimao podatak što je objavljenom pod kapom Medicinskog fakulteta u Splitu.

- Moj najcitiraniji rad sa splitskom adresom je objavljen u časopisu Science, a vezan je uz genetsko podrijetlo Europljana i prema Google Scholar citiran je 1088 puta. S druge strane tri rada koja smo objavili nakon toga (Nature, The American Journal of Human Genetics i Genome Research) su citirana oko 1000 puta. Zanimljiva je priča vezana uz Croatian Medical Journal za kojeg sam emotivno vezan, a osim te moje poveznice, radi se o službenom časopisu International Society for Applied Biological Sciences kojeg vodim. Iznimno mi je važno promovirati u svijetu naše časopise poput CMJ-a, a moji radovi koje sam objavio u CMJ-u do sada su citirani ukupno 1075 puta.

Kako komentirate činjenicu da su od 70 najcitiranijih hrvatskih znanstvenika 12 njih Splićani? Koliko je Split, odnosno Sveučilište u Splitu poticajna sredina za vrhunske domete u znanosti?

- Kad govorimo o Splitu kao poticajnoj sredini, on je u svakom pogledu poseban grad, kako u sportu, tako u znanosti, kulturi, glazbi, umjetnosti, stoga me ne čudi da je među znanstvenicima koje spominjete toliko Splićana. Ovom prilikom im čestitam na tom postignuću. O Splitu i Splitskom sveučilištu mi je teško govoriti objektivno jer se radi o gradu kojeg neizmjerno volim i subjektivan sam, a uz to sam kao ministar zajedno s tadašnjim rektorom gradio naše Sveučilište. Slično je bilo i s drugim hrvatskim sveučilištima. No, usprkos svemu, jedna stvar je nedvojbena: rezultati koje Splitsko sveučilište konstantno postiže govori sve samo za sebe.

---

---

Kad ste se počeli baviti znanstvenim radom i što Vam je bio motiv da idete tim putem? Koliko je važno za liječnika, pa i znanstvenika, kombinirati znanost i kliniku?

Interes za znanstvenim radom mi se pobudio tijekom studiranja, a u zgradi Patološko-anatomskog kompleksa gdje sam provodio gotovo sve slobodno vrijeme, još kao student upoznao sam metodologiju znanstvenog rada. Moj ulazak u znanost je od početka bio inspiriran radoznalošću i željom da stječući nova znanja činim iskorake koji će mijenjati medicinu koju poznajemo, a sve s ciljem kako bi pomogli čovjeku. Sebe sam pronašao u takozvanoj translacijskoj medicini kojoj je cilj implementirati najnovija znanstvena otkrića u kliničku praksu. Medicina je oduvijek bila moja ljubav, no znanost mi je bila i ostala inspiracija u traženju novih znanja, novih istina. Nikada nisam ostajao vezan okovima postojećih znanja, a konstantno traženjem novog put je kojim kročim. I tako već tridesetak godina.

Nikada znanstvenici nisu bili pod tolikom lupom javnosti kao sada u pandemiji. Ni među njima nema suglasja po brojnim pitanja, dapače, javno se prepiru. Mislite li da i time pridonose širenju brojnih teorija zavjere koje imamo priliku čuti čak i od visoko obrazovanih osoba?

Svaka izgovorena riječ ima golem utjecaj u javnom prostoru, pogotovo kad dolazi od znanstvenika. Manje je zapravo više, stara je izreka na koju često se zaboravi. Iako su znanstvenici uvijek imali pravo izreći svoje stavove, promišljanja..., prvenstveno moraju voditi računa o tome da svaka njihova misao i riječ bude znanstveno utemeljena. Nikad se ne smiju odreći intelektualne slobode, ali moraju biti odgovorni te paziti da u javni život ne unose konfuzije kojih ionako imamo previše.

Splitski anesteziolog dr. Božidar Duplančić je nedavno, suočen s ogromnim porastom Covid pacijenata izjavio da mu je neshvatljivo da ljudi 21. stoljeća ne vjeruju medicini. Zaista, kako je to moguće?

Velika većina ljudi vjeruje u znanost i medicinu, no u trenucima kriza, zatrovanosti medijskog prostora raznim “prorocima” ljudi se izgube. Ne zaboravite da je znanost uvijek bila i ostala pokretač gotovo svih procesa u društvu i tako će ostati. Znanost je mjerljiva, usporediva i u konačnici znanost u simbiozi s inovacijama određuje našu budućnost.

---

---

Ove ste godine posebnu pozornost dobili nakon objave iznimno značajnih rezultata uspješnog liječenja pacijenta s teškom kliničkom slikom COVID-19 mezenhimalnim matičnim stanicama. Znate li koliko je pacijenata od tada (iz)liječeno tom metodom?

Eksperimentalno liječenje provedeno je u Kliničkom bolničkom centru Split, u suradnji sa znanstvenicima iz Specijalne bolnice Sv. Katarina iz Zagreba te sa slovenskim kolegama iz Educell-a i Biobanke postupkom transplantacije alogenih (od imunosno neistovjetnog donora) mezenhimalnih matičnih stanica izdvojenih iz koštane srži zdravog donora. Ovaj pionirski postupak liječenja oboljelih od COVID-19 u svijetu je do sada uspješno primijenjen u svega nekoliko slučajeva, a činjenica da je izveden u Hrvatskoj snažno pozicionira hrvatsko zdravstvo na svjetskoj sceni. Neizmjerno sam zahvalan kolegama iz KBC Split, mojim suradnicima iz Specijalne bolnice Sv. Katarina te slovenskim kolegama koji koji su bili dio moga tima. O svega je ipak najvažnije da je našem pacijentu dobro i da se u cijelosti oporavio. Nedavno sam razgovarao s kolegama iz Izraela, a samo grupa s kojom surađujem tijekom nedavnih kliničkih istraživanja ovaj terapeutski postupak je uspješno primjenila na desetcima slučajeva.

Glasili ste za jednog od uspješnijih hrvatskih ministara, kako komentirate današnje stanje u tlm resoru?

- Moj prijatelj i mentor, Nobelovac Shimon Peres koji je rekao “Nema mjesta za male snove”. Ja bih dodao “Ako sanjate malo, to malo će vam se i dogoditi”. Kao ministar sam vjerovao da je Hrvatska može postai "društvo znanja" a nakon šest godina moga mandata uslijedili su rezultati o kojima se globalno razgovaralo. Naime, prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik "Newsweek", Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22. mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država.

U ovom djelu Europe daleko smo bili najbolji i jedino se Austrija mogla uspoređivati s nama. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bila bolja od njih 12. Rezultati koje smo tada postigli poruka su da Hrvatska zna i može!

Predajete na brojnim fakultima u Hrvatskoj i inozemstvu, član ste brojnih znanstvenih asocijacija, gdje uopće živite? Kako izgleda Vaš dan? I kakvi su Vam planovi za budućnost?

- U pravu ste, život mi je dinamičan, od Sveučilišta Penn State i Sveučilišta New Haven u SAD-u pa preko National Forensic Science University u Indiji i Xi’an Sveučilišta u Kini sve do REGIOMED Medical School u Bavarskoj i na kraju medicinskih fakulteta Sveučilišta u Splitu, Rijeci i Osijeku, Sveučilišnog Odjela za forenzičke znanosti u Splitu te Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje držim nastavu na doktorskom studiju.

Moji planovi čvrsto su vezani uz razvoj personalizirane medicine i čini me sretnim da je danas moj tim u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina preoznat kao jedan od europskih lidera u ovom području. Naime, nitko više ne dvoji: koncept personalizirane medicine u cijelosti će promijenit medicinu koju prakticiramo danas. Osnova koncepta personalizirane ili kako se odnedavna naziva precizna medicina se temelji na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini što je istodobno ključno i u dizajniranju terapeutskih postupaka. S druge strane, obitelj je uvijek imala ključnu ulogu u mome životu te je bila i ostala trajna inspiracija u svemu što činim.

Donedavno, sam živio na relaciji SAD-Izrael-Njemačka-Kina-Hrvatska, dinamikom koja mi je ostavljala malo vremena za privatnost. A onda se dogodio Covid-19 i putovanja su se reducirala na razumnu mjeru, no aktivnosti u Hrvatskoj su se bitno intenzivirale. Trenutno smo najviše preokupirani početkom rada Specijalne bolnice Sv. Katarina na novoj lokaciji u centru Zagreba, radu na projektu u kojem objektiviziramo učinak mezenhimalnih matičnih stanica u liječenju osteoartritisa, uvođenju farmakogenomike u rutinsku kliničku praksu, pripremom treće faze kliničkih istraživanja liječenja COVID-19 mezenhimalnim matičnim stanicama i pripremi jednog od najzančajnijih znanstvenih događaja u Europi tijekom 2022 kojeg organiziramo u suradnji Mayo Clinic, Specijalne bolnice Sv. Katarina i ISABSa, a u čijem radu će sudjelovati niz dobitnika Nobelove nagrade.

---

---

Sveučilište u Splitu posljednjih godina postalo je prepoznaljivo i na međunarodnoj sveučilišnoj sceni, a u znanstvenu elitu lansirali su ga njegovi znanstvenici. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se u društvo dva posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu našlo čak 12 Splićana, po troje ih je s FESB-a i Medicinskog Fakulteta, dvoje ih je s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, te po jedan s PMF-a, MEDILSa, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te Kemijsko-tehnološkog fakulteta.

Studiju o najcitiranijim svjetskim znanstvenicima je izradila istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD), a u tom prestižnom društvu našao se i naš sugovornik prof.dr.sc. Dragan Primorac, znanstvenik svjetskog renomea, čijim znanstvenim radom se diči i njegov matični Medicinski fakultet u Splitu.

Zanimalo nas je koji su njegovi znanstveni radovi najcitiraniji, gdje su objavljeni, a naročito nas je zanimao podatak što je objavljenom pod kapom Medicinskog fakulteta u Splitu.

- Moj najcitiraniji rad sa splitskom adresom je objavljen u časopisu Science, a vezan je uz genetsko podrijetlo Europljana i prema Google Scholar citiran je 1088 puta. S druge strane tri rada koja smo objavili nakon toga (Nature, The American Journal of Human Genetics i Genome Research) su citirana oko 1000 puta. Zanimljiva je priča vezana uz Croatian Medical Journal za kojeg sam emotivno vezan, a osim te moje poveznice, radi se o službenom časopisu International Society for Applied Biological Sciences kojeg vodim. Iznimno mi je važno promovirati u svijetu naše časopise poput CMJ-a, a moji radovi koje sam objavio u CMJ-u do sada su citirani ukupno 1075 puta.

Kako komentirate činjenicu da su od 70 najcitiranijih hrvatskih znanstvenika 12 njih Splićani? Koliko je Split, odnosno Sveučilište u Splitu poticajna sredina za vrhunske domete u znanosti?

- Kad govorimo o Splitu kao poticajnoj sredini, on je u svakom pogledu poseban grad, kako u sportu, tako u znanosti, kulturi, glazbi, umjetnosti, stoga me ne čudi da je među znanstvenicima koje spominjete toliko Splićana. Ovom prilikom im čestitam na tom postignuću. O Splitu i Splitskom sveučilištu mi je teško govoriti objektivno jer se radi o gradu kojeg neizmjerno volim i subjektivan sam, a uz to sam kao ministar zajedno s tadašnjim rektorom gradio naše Sveučilište. Slično je bilo i s drugim hrvatskim sveučilištima. No, usprkos svemu, jedna stvar je nedvojbena: rezultati koje Splitsko sveučilište konstantno postiže govori sve samo za sebe.

---

---

Kad ste se počeli baviti znanstvenim radom i što Vam je bio motiv da idete tim putem? Koliko je važno za liječnika, pa i znanstvenika, kombinirati znanost i kliniku?

Interes za znanstvenim radom mi se pobudio tijekom studiranja, a u zgradi Patološko-anatomskog kompleksa gdje sam provodio gotovo sve slobodno vrijeme, još kao student upoznao sam metodologiju znanstvenog rada. Moj ulazak u znanost je od početka bio inspiriran radoznalošću i željom da stječući nova znanja činim iskorake koji će mijenjati medicinu koju poznajemo, a sve s ciljem kako bi pomogli čovjeku. Sebe sam pronašao u takozvanoj translacijskoj medicini kojoj je cilj implementirati najnovija znanstvena otkrića u kliničku praksu. Medicina je oduvijek bila moja ljubav, no znanost mi je bila i ostala inspiracija u traženju novih znanja, novih istina. Nikada nisam ostajao vezan okovima postojećih znanja, a konstantno traženjem novog put je kojim kročim. I tako već tridesetak godina.

Nikada znanstvenici nisu bili pod tolikom lupom javnosti kao sada u pandemiji. Ni među njima nema suglasja po brojnim pitanja, dapače, javno se prepiru. Mislite li da i time pridonose širenju brojnih teorija zavjere koje imamo priliku čuti čak i od visoko obrazovanih osoba?

Svaka izgovorena riječ ima golem utjecaj u javnom prostoru, pogotovo kad dolazi od znanstvenika. Manje je zapravo više, stara je izreka na koju često se zaboravi. Iako su znanstvenici uvijek imali pravo izreći svoje stavove, promišljanja..., prvenstveno moraju voditi računa o tome da svaka njihova misao i riječ bude znanstveno utemeljena. Nikad se ne smiju odreći intelektualne slobode, ali moraju biti odgovorni te paziti da u javni život ne unose konfuzije kojih ionako imamo previše.

Splitski anesteziolog dr. Božidar Duplančić je nedavno, suočen s ogromnim porastom Covid pacijenata izjavio da mu je neshvatljivo da ljudi 21. stoljeća ne vjeruju medicini. Zaista, kako je to moguće?

Velika većina ljudi vjeruje u znanost i medicinu, no u trenucima kriza, zatrovanosti medijskog prostora raznim “prorocima” ljudi se izgube. Ne zaboravite da je znanost uvijek bila i ostala pokretač gotovo svih procesa u društvu i tako će ostati. Znanost je mjerljiva, usporediva i u konačnici znanost u simbiozi s inovacijama određuje našu budućnost.

---