Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji u odvajanju otpada je Osijek, u kojemu se odvaja više od 50 posto prikupljenog. Solidne rezultate (iznad 40 posto) postižu Varaždin i Slavonski Brod, a u zlatnoj sredini (iznad 30 posto) su Velika Gorica, Pula i Rijeka. Zagreb zaostaje sa 28 posto, a ispod njega su Zadar i Karlovac. Split je na dnu s 13 posto odvojenog otpada, po čemu je nazadovao u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 19 posto uspješnosti.
Jasno, ono što generira dodatni udar na ukupnu količinu splitskog otpada jest - masovni turizam. Tako se, tijekom svakog ljeta, količina morskog otpada u Sredozemnom - a vjerojatno i Jadranskom - moru poveća za 40 posto. Trenutno plastika čini 95 posto otpada u otvorenom moru, na morskom dnu i na plažama diljem Sredozemlja, a zbog plastike je ugroženo 700 mediteranskih morskih vrsta. Od te plastike je čak 40 posto za jednokratnu upotrebu, a samo devet posto se reciklira.