Na većini mjernih postaja u Hrvatskoj kolovoz nije bio samo najtopliji kolovoz, već i najtopliji mjesec otkad se provode mjerenja. Samo nekoliko dana nakon obaranja temperaturnih rekorda izdana su upozorenja za ekstremne poplave, koje su doslovno potopile naše ulice.
Nesnosni toplinski valovi i razdoblja obilnih kiša postali su naša realnost i razlog zbog kojeg čak i oni koji su negirali klimatsku krizu polako shvaćaju da se trenutno nalazimo na prijelomnoj točki koja će odlučiti budućnost ekosustava naše Zemlje.
Kakve nas temperature očekuju? Čeka li našu Rivu venecijanski scenarij? Hoće li Split ostati jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija? Hoće li život u prvom redu do mora i dalje zvučati idilično ili postati doslovno nemoguć? – pitanja su koja prvenstveno ovise o nama i na koja još uvijek možemo promijeniti odgovor.
Što nas čeka za 50 godina?
U optimističnom scenariju Splićani i njihovi gosti u 2074. godini uživat će šetajući se Rivom, dok će u pesimističnom slučaju brojni priobalni gradovi biti potopljeni, a stanovništvo evakuirano prema unutrašnjosti.
Znamo da je budućnost gotovo nemoguće predvidjeti, ali ono što je sigurno jest da će kvalitetu života u nadolazećem razdoblju odrediti naši sadašnji postupci i odluke. Tako su na osnovi analize činjenica i trendova vodeći hrvatski znanstvenici, stručnjaci i umjetnici izradili optimistične, pesimistične i realistične scenarije hrvatske budućnosti na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture.
Scenarije su izradili na inicijativu Croatia osiguranja te su predstavljeni kroz projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost", i to atraktivnim videima koji na zanimljiv način prikazuju kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina. U povodu obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja, najstarija i najveća hrvatska osiguravajuća kuća iskoristila je priliku podsjetiti nas da još nije kasno da promijenimo svoj odnos prema prirodi i okolišu i značajno usporimo klimatske promjene na globalnoj razini.
Split kakav želimo
Prema optimističnom scenariju, temperatura u Lijepoj našoj u prosjeku će porasti za jedan Celzijev stupanj pa će naša klima ostati izrazito blaga i pogodna za život i turizam. Ledeni pokrov na Antarktici stabilizirat će se nakon više desetljeća kontinuirana otapanja te će razina mora i oceana porasti tek za 10 do 20 centimetara.
Ako mudro iskoristimo svoj zeleni potencijal, postat ćemo vodeći izvoznici kvalitetne vode, zelene energije i organske hrane. Naši domovi bit će u potpunosti otporni na potrese i prirodne nepogode, a na 90 posto stambenih zgrada postavit će se solarni paneli ili vrtovi za organski uzgoj povrća. Također, naš Jadran postat će europska sigurna zona za testiranje "plutajućih gradova", koji će biti dovoljno stabilni da izdrže udare vremena, klizišta, odrone, požare, poplave i tajfune.
Split će zadržati titulu jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija, ali naš turizam drastično će promijeniti smjer. Zahvaljujući organskoj hrani, maslinovu ulju, sanatorijima, sportskim objektima i zdravstvenim hotelima, postat ćemo pioniri biodigitalnog turizma i atraktivno odredište istraživača stila života temeljenog na zdravlju.
– Šanse za takav razvoj turizma u Hrvatskoj su realne. Već danas smo u pojedinim područjima, koja pametno i dugoročno promišljaju svoje razvojne politike, postali atraktivno odredište istraživača stila života temeljenog na zdravlju. Interes za našom organski uzgojenom hranom ili maslinovim uljem, s jedne strane, te lječilišnim objektima sa sportskim sadržajima i prirodnim ljepotama, s druge strane, daleko nadilaze granice naše zemlje. Kontinentalni turizam, usko povezan s ponudom naših nacionalnih parkova i parkova prirode, ima puno više potencijala od onog koji se danas koristi. Nesnosne vrućine, koje su već postale realnost na našoj obali, pridonijet će također strateškom zaokretu prema unutrašnjosti, a područja koja u tom smislu imaju možda najveću šansu su Lika i Gorski kotar, ali i Slavonija sa svojim atraktivnim posebnostima – naglašava prof. dr. sc. Mario Šiljeg.
Put prema kolapsu
Složit ćete se, ako ozbiljno shvatimo situaciju i odmah krenemo s promjenama, buduće generacije bit će nam zahvalne. Međutim, budućnost koja bi mogla uslijediti ako na globalnoj razini, razini Europske unije i Hrvatske ne nađemo adekvatne odgovore na klimatske izazove, izgledat će potpuno drukčije.
Prema pesimističnom scenariju, ljeti ćemo se kuhati na 50 stupnjeva, a osim ekstremnih vrućina, borit ćemo se i s brojnim požarima, koji će izbrisati većinu današnjih zelenih površina. Pitka voda i čist zrak, kojih smo nekad imali u izobilju, postat će luksuz koji će sebi moći priuštiti samo 10 posto populacije.
Naše omiljene lokacije za šetnju i druženje bit će u potpunosti pod vodom. Razina mora povećat će se i do jedan metar i život uz obalu učiniti pravom noćnom morom. Ekstremne vrućine i onečišćenja opustošit će naše gradove, u njima će ostati samo oni najsiromašniji. Zbog velikog broja štetnih čestica disat ćemo pod maskama, a život će se odvijati uglavnom tijekom noći, kada će uvjeti biti nešto pogodniji.
– Trenutna putanja emisija stakleničkih plinova vodi nas prema koncentracijama tih plinova u atmosferi koje mogu dovesti do toplije atmosfere za tri stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća. U slučaju stagnacije zelene tranzicije i nepostizanja ambiciozne transformacije današnje ekonomije, ovaj scenarij je vjerojatan. Za pedesetak godina, nešto što će doživjeti mlađi među nama, ovo može dovesti do dodatnih 0,3 – 0,7 metara veće razine Jadranskog mora, što će biti poseban izazov za najniže dijelove naše obale. Sprječavanje ovog scenarija, ponovno treba naglasiti, uključuje nastavak i ubrzavanje zelene tranzicije, s time da je poseban izazov što govorimo o aktivnostima koje je potrebno provesti zajednički, globalno na svjetskoj razini. U scenarijima s nižim globalnim zagrijavanjem te posljedično nižom razinom mora, možemo se prilagoditi jačanjem obalne infrastrukture i štetne posljedice svesti na prihvatljiviju mjeru – ističe Mario Šiljeg.
Između dviju krajnosti
Unatoč klimatskim izazovima, život u Hrvatskoj i dalje je iznimno ugodan. No, ako su ovo dvije krajnosti, sigurno se pitate kako izgleda realistična slika budućnosti.
U tom scenariju nećemo uspjeti usporiti klimatske promjene i bit ćemo svjedoci sve većih i češćih ekstrema. No, zbog povećanja zelenih površina i pravilnog upravljanja obnovljivim izvorima vode i energije, Hrvatska će se svrstati u manje ugrožene zemlje, u kojima će deseci milijuna klimatskih izbjeglica pokušati pronaći svoj spas i utočište.
– Sve što je Europska unija u proteklih nekoliko godina propisala ključnim odrednicama svojih zelenih politika najbolji je alat za borbu protiv sve izraženijih posljedica klimatskih promjena i pomoć u smanjenju negativnog utjecaja na okoliš općenito. A to je nastavak zelene tranzicije, s jedne strane kod proizvodnje energije, što podrazumijeva rast korištenja energije vjetra, sunca, hidropotencijala, kao i geotermalnih kapaciteta, dok s druge strane ne smije biti posustajanja u zelenoj tranziciji na strani potrošnje energije. Isto podrazumijeva primjenu, na primjer, dizalica topline, elektrifikaciju prometa kao velikog onečišćivača okoliša te veći zamah u realizaciji mjera energetske učinkovitosti, prvenstveno kroz obnovu fasada i stolarije stambenog fonda. Hrvatska obiluje zelenim energetskim potencijalima i uz pametnu i dosljednu energetsku politiku te održivo upravljanje šumama kao značajnim prirodnim ponorom CO2, može ostvariti temeljni cilj klimatske neutralnosti i time postati predvodnica na razini Europe – zaključuje Šiljeg.
Ako želite detaljnije istražiti kako će izgledati život u Lijepoj našoj za 50 godina, pozivamo vas da posjetite multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost", koji će biti postavljen ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) i otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada.
U izradi ovih triju scenarija hrvatske budućnosti sudjelovali su: Korado Korlević, prof. dr. sc. Mario Šiljeg, Tomislav Fiket, ing., akademik Igor Rudan, prof. dr. sc. Velimir Srića, prof. dr. sc. Božo Skoko, Vladimir Preselj i Marko Ćustić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i Croatia osiguranja.