U provođenju mjera upozorenja sudaca (tzv. bijeli štrajk) koje su se na hrvatskim sudovima počele provoditi u ponedjeljak i na koje je odaziv, po tvrdnjama Udruge sudaca koja ih je i organizirala navodno veći od 80 posto, nisu se pridružili suci prvog stupnja Županijskog suda u Splitu.
Također, nisi svi hrvatski suci članovi te udruge, te se ne zna je li se ovaj podatak o navodnih 80 posto u ‘bijelom štrajku‘ odnosi samo na članove te udruge ili na sve sudove. To udruga nije pojasnila.
- Činjenica je da mi suci nemamo pravo na sindikalno organiziranje, pa je tu ulogu preuzela Udruga sudaca koja onda pregovara sa Vladom. Ali nismo svi mi članovi Udruge niti se slažemo sa svim što oni kažu, ali oni su ti koji diktiraju kako će i nama biti jer oni pregovaraju s poslodavcem - kažu nam splitski suci.
Na splitskom Županijskom sudu u ponedjeljak su se uredno odvijale unaprijed zakazana ročišta, a kako smo doznali u neformalnim razgovorima sa sucima, razlog njihovog neodazivanja "mjerama upozorenja" jest činjenica da Udruga sudaca u svom prijedlogu koeficijenata vezano uz nacrt Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika predviđa da bi razlika u koeficijentima između sudaca građanskih odjela na županijskim sudovima i sudaca prvog stupnja kaznenih odjela na istim sudovima, i to posebice onih kojih se bave predmetima vezanim uz Uskok i ratne zločine bila tek 0,20 u korist ovih potonjih.
To u praksi znači da bi, ako se uzme osnovica plaća sudaca od 706,50 eura bruto, plaća "civilnih" sudaca po prijedlogu Udruge bila 6217 eura bruto s obzirom na predloženi koeficijent od 8,80 dok bi "kaznenjaci" imali tek 141 euro višu bruto plaću, odnosno 6358 eura budući je za njih predložen koeficijent od 9,00. Dosad je ta razlika u koeficijentu bila 1,00.
- I sad je situacija da suci na županijskim sudovima imaju stotinjak eura veću plaću od kolega prvog stupnja na općinskim ili prekršajnim sudovima, a pogledajte kakva je složenost predmeta koje rade oni, a koja onih koje radimo mi. Da ne govorim o uskočkim grupama, u kojima je po desetak i više okrivljenih s tisućama i tisućama stranica spisa i dokaza ili predmetima ratnih zločina u kojima ponekad treba ispitivati i više stotina svjedoka. Nas tridesetak sudaca na četiri najveća suda u državi (Rijeka, Zagreb, Split i Osijek) radimo najteže predmete, a meni se čini kao da te činjenice nisu svjesni niti Ministarstvo pravosuđa niti Udruga sudaca. Nama se zadnji put kad su plaće dizane, sredinom prošle godine, plaća nije digla niti jedan cent, a sucima prvostupanjskih sudova je skočila oko 500 eura! - pojašnjava nam jedan ogorčeni splitski sudac. Kaže nam i da se u razgovoru s kolegama pojavila i ideja da, ako se ovakva razlika u koeficijentima zaista i u praksi ostvari, uskočki suci počnu odbijati prolaženje sigurnosnih provjera koje moraju, ako žele raditi taj posao, prolaziti svakih pet godina.
- A što će tada biti, tko će onda raditi ove predmete? Svima su puna usta borbe protiv korupcije, a onda se one koji na tome rade ovako omalovažava. Suci će se odreći ovih 0,20 razlike da uštedimo državi novce, ali neka se onda uskočki predmeti i oni ratnih zločina rasporede na sve županijske sudove ravnomjerno pa da svi radimo sve za iste pare! Ako treba, odreći ću se i uskočkog dodatka (oko 300 eura koji su ‘provučeni‘ kroz koeficijent - op.a), evo pa da svi radimo isto. Nije meni ovdje pitanje novca nego principa i degradacije nas koji radimo najteže stvari. Ljuti me i ponižava ta minimalna razlika - ubacuje se njegov iskusni kolega. Ističu i da je jedan od problema to što suci nemaju mogućnost, kao neki drugi državni službenici, imati dodatne poslove i dodatna primanja.
- Ako se time bavimo, onda nam na vrata pokuca USKOK. Dakle, mi živimo isključivo od naših plaća. Po meni je još problem što se u vrhu Udruge nalaze uglavnom suci građanske orijentacije, a oni odavno pušu na nas "kaznenjake" zbog tog uskočkog dodatka - govori nam treći naš sugovornik.
Pitali smo, naravno, i Udrugu hrvatskih sudaca kako komentiraju ovakve stavove svojih "uskočkih" kolega. Ivana Bilušić, glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca, u telefonskom razgovoru nas je uvjeravala da su suci krivo shvatili pojam "prvostupanjskih sudaca" te da se Udruga zalaže za poboljšanje plaća svih sudaca. Što se tiče prijedloga koeficijenata, kazala je da je razlika u koeficijentu od 0,20 "samo bio prijedlog nacrta radne skupine koji nikad nije došao na red za raspravljanje", a da je pitanje, da se o tome i počelo raspravljati s Ministarstvom, "što bi na kraju bilo i kako bi završilo". Ustvrdila je i da su svi suci županijskih sudova dobili, ovisno o određenim uvjetima, najmanje 250 eura veću plaću prilikom zadnjeg povećanja, kada je svim sucima povišena osnovica za 13 posto.