Dionica državne ceste DC 8 na izlazu iz Splita koja vodi prema Stobreču i TTTS-u jedna je od prometno najopterećenijih, kojom prema podatku iz Hrvatskih cesta prođe više od 50.000 vozila na dan, a u ljetnoj sezoni ta se brojka penje na nestvarnih 97.000!
Dakle, znaju svi koji su makar jednom zapeli u kilometarskim kolonama da su tijekom ljeta gužve za ulazak u grad već antologijske. A što kad bismo vam rekli da rješenje postoji, ali, eto, već 23 godine - nitko ništa.
Hrvatske ceste su još 2001. godine izvele podvožnjak Lovrinac - Duilovo, koji je napravljen upravo s ciljem da se rastereti Jadranska magistrala i omogući direktna prometna komunikacija Dragovoda, Mejaša i Kile sa Žnjanom, Pazdigradom i Duilovom.
Budući da nikad nije priveden svrsi, tisuće vozila i dalje se moraju uključivati u promet preko zagušenog nadvožnjaka Sirobuja i stvarati dodatne gužve na državnoj brzoj cesti jer nadvožnjak "Vukovarska" nije do kraja izgrađen, kao ni Vukovarska ulica od City Centra do Jadranske magistrale.
- Nadvožnjak Sirobuja i podvožnjak Lovrinac-Duilovo građeni su istovremeno, imajući upravo gužve u vidu, a tadašnje projekcije broja vozila odavno smo premašili. Podvožnjak treba privesti svrsi proširenjem i denivelacijom manjeg dijela ulica Brnik i Put Duilova. Imamo izgrađeni podvožnjak, okolno zemljište je izvlašteno, što se čeka? - pita se Marina Kovačević, predsjednica Gradskog kotara Šine, čiji stanovnici bi također odahnuli da se ovaj spoj stavi u funkciju.
A da vidite tek kako taj podvožnjak danas izgleda! Obišli smo ga s Marinom Kovačević i Matom Buljubašićem, tajnikom kotara Šine... Strava i užas. Posvuda smeće, smrad, blato, sve zaraslo u draču...
- Posljednjih mjeseci mogli smo vidjeti u medijima kako su se Vlada Republike Hrvatske i Hrvatske ceste pohvalile dovršetkom izgradnje državne ceste do luke Rijeka, te da je oko 85 posto od tih 70 milijuna eura financirano europskim novcem. Treba li posebno naglašavati da je u Rijeci na vlasti SDP?
Moja poruka je svim političkim opcijama na svim razinama izvršne vlasti: nije diplomacija sjesti za stol i razgovarati s prijateljima, nego s neprijateljima! Nema opravdanja da Split vječito ostaje trinaesto prase kada se planiraju projekti, a da gradska vlast za sve krivi državnu i obrnuto. Rijeka je dokaz da se može kad se hoće - podvukla je Kovačević.
Čisto za podsjetnik, Slobodna Dalmacija je još davne 1996. godine pisala o tome kako se planira gradnja spomenutog nadvožnjaka i podvožnjaka.
Tako u siječnju te 1996. godine navodimo: "Kako bi se riješio problem pristupa zonama, s obje strane ceste izgradit će se nadvožnjaci Put Kamena i Vukovarska te podvožnjak Put Duilova, čime će biti omogućen prilazak dijelu Dragovoda, groblju, dijelu Žnjana i Pazdigrada, zoni Betonara, stambeno-poslovnim objektima na Sirobuji, a u drugoj fazi i naselju Šine."
Pet godina kasnije tadašnji tehnički direktor "Konstruktora" Vice Dodig dao je izjavu našem listu u kojoj objašnjava tijek radova.
"Trenutno smo angažirani na potezu od ulaza u Sirobuju do Puta Duilova, gdje smo već počeli s proširenjem ceste za dva prometna traka, a u tijeku su i zemljani radovi za podvožnjak Duilovo... Svrha tog podvožnjaka bit će u tome da se zamjenske ceste ‘provuku‘ ispod glavne trase i na taj način je rasterete."
Pitali smo Banovinu planira li Grad u skorije vrijeme realizirati izgradnju podvožnjaka koji se nalazi ispod D-8, a spojio bi Vukovarsku ulicu s Putom Duilova, s tim da bi postojala mogućnost spoja i prema Stobreču. Također smo pitali može li se dati neka procjena vrijednosti takvog zahvata, kao i je li trasa imovinsko-pravno riješena.
Međutim, odgovor koji smo dobili od Tea Vojkovića, pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, u potpunoj je suprotnosti s navodima čelnice Šina.
- U sljedećem proračunskom razdoblju ova prometnica nije uvrštena u Program izgradnje cestovne mreže Grada Splita.
Na trasi nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi niti postoji projektno-tehnička dokumentacija, kao niti važeća lokacijska, odnosno građevinska dozvola - šturo nam je odgovorio Vojković.
Međutim, Kovačević navodi da su otkupljene najveće parcele, te da su ostale tek male, koje ne bi trebale biti problem, što se lako može provjeriti uvidom u katastar.
A dok se ne dobiju neki konkretniji odgovori, svaki put kad zapnete u koloni, sjetite se da se problem mogao riješiti svih ovih 20 i kusur godina. Pomalo, nema priše.