U prostoru manjem od trideset kvadrata, više od trideset ljudi stoji u redu, čekajući na kemoterapiju u Dnevnoj bolnici Klinike za onkologiju u Splitu. Ova situacija nije neobična, posebno tijekom tjedna između Božića i Nove godine.
Ipak, današnja gužva bila je nešto manja, ali ljudi koje su kamere RTL-a tamo zatekle ističu da su dugotrajna čekanja postala rutina u njihovim životima.
- Često naiđem i na gore snimke nego što ste mi vi pokazali, na puno više ljudi nego što tu vidite na toj snimci. Ovo je naš način života, mi ne možemo radit. Idući put ću donit teću, doslovno i jest će svak ko bude oko mene, ko bude čeka koliko ja. Donit ću teću gulaša i tripica pa ćemo ist - govori Željana koja sa suprugom Antom gotovo svaki dan dolazi iz Opuzena, kako bi on primio terapiju.
Tomislav iz Hrvaca također strpljivo čeka, ali postaje blago nervozan.
- Nenormalne gužve i valja čekati i to je to. Koliko u prosjeku čekam? Pa evo mi smo naručeni za u jednu uru, a evo vidite sad će tri. Tamo je pritrpano do krova.
Zbog čega na splitskoj onkologiji ljudi provode sate i sate u čekanju, objasnio je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split, Eduard Vrdoljak. On kaže da žali zbog gužve te se ispričava bolesnicima, dodajući:
- Na bolest naših djelatnika nismo mogli utjecati ili predvidjeti, ali ja se nadam da ćemo biti malo mudriji i sljedeći put imati veći broj djelatnika koji će moći pokriti u takvim kriznim situacijama potrebe naših onkoloških bolesnika.
Ipak, pacijenti smatraju kako je riječ o trajnom, a ne privremenom nedostatku kadra.
- Znači otišli su ća, nisu na bolovanju, nego su dali otkaz jer za iste pare im je lakše radit u ljekarni, nego za te novce radit sa otrovima - smatra Željana.
Slijedom navedenoga, rukave su morali zasukati i medicinske sestre i onkolozi, ali i sam predstojnik Klinike; kako bi pacijentima osigurali pravodobnu terapiju. Vrdoljak je pak za snimku pretrpane čekaonice izjavio da on ne prikazuje "nužno pravu istinu".
- Tako da zapravo je poruka bolesnicima, javnosti, a i ministru i svima drugima da smo se i tada organizirali na pravi način - objasnio je predstojnik.
Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić je pak komentirala:
- Ovo je jedan primjer upravo onako kako ne bi trebala izgledati organizirana zdravstvena zaštita. Jedna zdravstvena ustanova, jedan veliki klinički bolnički centar ne bi smio dozvoliti ovakav tretman prema pacijentima. Mi imamo zdravstvene djelatnike koji se zaista trude dati svoj maksimum, dati sve od sebe, ali ne mogu oni pokriti onaj nedostatak koji postoji i ne mogu pružiti pacijentima svu potrebnu zdravstvenu zaštitu. I onda se događaju ovakvi scenariji gdje uopće nisu ni u standardima europske kvalitete niti mogu pružiti pacijentima ono što im treba, a prvenstveno je važno to jer su to najosjetljivija skupina ljudi. Onkološki bolesnici kojima zaista je potreban jedan sveobuhvatni tretman, a to sigurno nije ovo što vidimo na ovim snimkama.
Dodala je da imamo pozitivne primjere u Hrvatskoj, kako se onkološki bolesnici liječe, na primjer KBC Rijeka. Zbog toga, smatra, odgovornost je na lokalnoj razini.
- Prema tome, odgovornost ne može biti onda na Ministarstvu zapravo i pohvalno da je samo Ministarstvo reagiralo i da jednostavno ne može dozvoliti da jedna ustanova na ovakav način se brine za svoje pacijente, a da druge ustanove mogu organizirati zdravstvenu zaštitu onako kako to spada jednoj europskoj zemlji.
No, kako ovom problemu, konkretno u Splitu, doskočiti?
- Promijeniti kompletnu organizacijsku strukturu rada, zdravstveno osoblje koje nedostaje treba zaposliti i treba promijeniti način rada a prije svega odnos prema samim pacijentima. Da oni nisu tu samo broj i da ih ne može biti 50 koji čekaju 5 sati svoj tretman. Radi se o onkološkim pacijentima koji su posebno osijetljivi i zaslužuju u najmanju ruku jedan lijepi tretman liječenja - ističe Karačić.