Raspršili se ovog tjedna brzi brodovi jadranskih lučkih kapetanija po moru, na kojem kao i na prometnicima, ljeti vlada poprilični kaos. U prvom redu zbog broja plovila: zuji se na sve strane, svi bi željeli doći brzinom svjetlosti do Modre špilje i hvarske Pjace, neke skrivene otočne plaže i do restorana, pretežito su mladi gosti nestrpljivi.
A i sami se prihvate timuna, dođu iz zemlje koja mora nikad vidjela nije i hrabro se otisnu na pučinu, ne sluteći ono što naši pomorci i ribari stoljećima znaju – da u moru vire ni mire. Prima te velikodušno u plava njedra, a onda se učas iznervira neverom ili vjetrom, pretvori u bijesnog pastuha i – zbaci te s leđa. Pa ko živ ko mrtav.
Dosta poetike, akcija "Sigurna plovidba 2024." koju su provele lučke kapetanije, podsjetila je puste moreplovce i morejurce kako ovo široko more nije baš pista za iživljavanje.
Mi na SAR-u "Pojišan", prvom hrvatskom plovilu za spašavanje i traganje, izgrađenom u splitskom škveru prije 25 godina, jurimo za jurilicama.
Desant u devet
Svakog ljetnog jutra, točno u devet sati iz splitske luke počinje desant na otoke; kao na pucanj startnog pištolja prema škojima, valama i plažama zabrundaju nakrcani izletnički brodovi svih vela, od ekskluzivnih jurilica do trabakula.
Nas su zadužili zapovjednik Boško Kiković i članovi posade Nediljko Gudelj i Dominik Perković, koji osim traganja i spašavanja – što je prioritet ovog moćnog broda-veterana kojeg čuva drevna Gospe od Pojišana, zaštitnica dalmatinskih pomoraca – idu i u akcije kontrole plovila.
– Iz iskustva znamo što su najčešći prekršaji: glisiranje blizu obale na manje od tristo metara, više putnika u plovilu nego što ih je na popisu, nelegalna sidrenja, upravljanje plovilima bez dozvole. Vidjet ćete da će i danas to biti najbrojniji prekršaji. Ali glisiranje neposredno pred plažama vječni je hit, to je stvar psihologije, bitno je da ih se vidi s obale, jer ako si negdje na pučini nisi "faca". Nije im na kraj pameti da strašno ugrožavaju živote kupača – kaže nam posada splitske Lučke kapetanije.
Za čas smo u Splitskim vratima, to je jedna od ključnih točaka gdje se u našem akvatoriju stvaraju gužve, doslovno kao na ulazu – izlazu iz nekog noćnog kluba. Ili trgovačkog centra. Svi onuda moraju proći da bi se dočepali vanjskih otoka i otvorenog mora. Ribarski brodi, jedrilice, snažni gliseri, trajekti, kruzeri veliki i mali... Sve što plovi, tu je.
Provlačimo se i mi kroz Vrata, pa zavrnemo u milnarsku valu. Nismo se ni osvrnuli, a Dominik već stišće sirenu: ti-ru-li-ru, uuuoo... Jedan fini, elegantni gumenjak u pratnji goleme jahte boje vanilije na tri, četiri poda, zastave Sv. Vincenta i Grenadina, zaletio se uz obalu brže nego što je smio.
Zaigrao se tamnoputi skiper. Najprije iz cerada vadi one SUP-ove što lebde po površini mora, da gospoda s jahte ne čekaju, a onda se prislanja uz "Pojišan". Zapovjednik mu objašnjava što je prekršio, on se ne buni nešto posebno. Samo kaže kako gazda ne da da mu se snima jahta. Nije ni važno, glavno da plati.
Piše mu prekršaj za glisiranje u blizini obale, 680 eura.
– Jadan čovik, uzet će mu od plaće, a ko zna kako mu je doma – sućutni smo.
– Ma neće on platiti, to ide iz brodske kase – objašnjavaju nam, a novinari onako odoka cijene jahtu; biće jedno 20 milijuna eura. Neće ni osjetit.
Tri kontrole u tri ure
Zavrćemo niz puntu Baterija, uz put trubimo lanterništi na Ražnju. Poštuju se stari običaji na moru, neka. Al‘ kako on odgovori na pozdrav? Biće zasvitli s lanterne, dva kratka.
Klizimo uz lipe bračke vale: Osibova, Lučice, Malinova, Grška, Smrka... Kod ribogojilišta pozdravili su nas dupini, ima bit da su se nakusali ribe koja dolazi na kaveze, pa se prave važni. Bacaju se u arju, prate nam provu. Čista radost.
Kod Vele Farske štopajemo gumenjak, Dankinje i Danci bili na jutarnjem kupanju pa će na rani obid. Skiper je mladi Marin iz Marine:
– Ma šta je ovo danas, ovo je treći put da me zaustavilo, najprije policijski brod kod Trogira, pa drugi na Krknjaše, a sad Lučka kapetanija. Tri puta u par sati, al‘ nešto tražite?
– Je, prekršitelje propisa.
– Nisam vam ja taj – smije se. I stvarno, Marin i brod ispravni su, sve po pe-esu.
Zapovjednik Kiković u Lučkoj je kapetaniji od 2012. godine, dakle baš negdje od početka turističke invazije na Split, pa ga pitamo što se na moru promijenilo u ovih desetak godina, otkad ni Split više ne sliči na sebe.
– U pomorskom prometu u našem akvatoriju, puno toga. Kao prvo, brodova je puno više i sve ih je više iz godinu u godinu. Veći su i jači. Nažalost, svi lete, svima se žuri, žele obići što više toga, a i da fasciniraju mlade turiste. Naravno da nekome s dvadeset godina nije zanimljivo ploviti jedrilicom par milja na sat ili se truckati trabakulom.
To su snažni motori, najmoderniji brodovi. Naši ljudi su još i dobri, iskusni su, dugo su po moru, znaju da će kad-tad doći pod kontrolu, ili našu ili policijsku ili carinsku. Ali stranci su totalno neoprezni, mnogi nikad nisu zapravo ni vidjeli mora, i treba imati hrabrosti uzeti timun, nagaziti gas i juriti poput formule. Prava je sreća i čudo da se ne događa i više nesreća – govori nam zapovjednik Kiković, koji je sudjelovao i u teškim akcijama traganja i spašavanja s "Pojišanom", ali to je neka druga tema.
Gdje je najveći kaos?
– To već svi znaju, Hvar i Paklenjaci. Tamo se gužva sve što plovi, od ogromnih jahti do morskih skutera.
Eto nas pred Jelsu. Dominik se opet oglasio sirenom: ti-ru-li-ru, ooouuu. Odzvanja cijela vala. Ovog puta je jet-ski. Belgijac i njegova dama na morskom konjiću malo su se opustili na gasu pa đipaju uz sike, niz sike.
– To će biti 415 eura – odrapilo mu kaznu.
Nije oduševljen, kaže da ih je bilo više u grupi, pa zašto baš on, da je puno, da kako znamo koliko je jurio, da nije bilo kupača. Zaludu mu pravdanje, propisi su propisi. A na naše cijene teško da će ga ubiti kazna za glisiranje blizu obale, koja se inače proteže od 398 do 6636 eura, ovisno o okolnostima. Proša je odlično.
A i nas zanima kako se procijeni pretjerana brzina. Ima više načina, da vas sada ne pilamo, a jedan od najslikovitijih nam je bio ovaj, pa smo ga i zapisali: "kad se krmeni val odlijepi od krmenog zrcala".
Beg i hanume
Ćakulamo sa strojarom Nediljkom Gudeljom, cilo jutro smo na brodu, a on tek sad kaže kako je u posadi "Pojišana" od prvog dana kad je brod ušao u službu 1999. godine. Prirastao mu je srcu, s ponosom glanca mesinganu pločicu s oznakom proizvođača, splitskog Brodogradilišta i godinom proizvodnje. To je "Pojišanov" rodni list.
– Počeo sam u "Jadroplovu" 1986. godine, pa sam karijeru prekinuo jer sam bio dragovoljac u Domovinskom ratu, onda sam se vratio moru, a zadnjih 25 godina sam se vezao uz "Pojišan". Ove nam je godine srebrni jubilej. Bio sam sa svim zapovjednicima: Deanom Kralikom, Đurom Gašparićem, Petrom Poklepovićem, Teom Pavićem i Boškom Kikovićem.
"Pojišan" znam u dušu, snažan je to brod, čak smo s HRM-om i MUP-om kontolirali granicu na moru. Građen je za nevere, uvati više od 20 milja na uru, a pokrivamo akvatorij od Splita do Palagruže i Jabuke. Dva motora, Mercedesova – ponosan je Nediljko.
Posada je u smjenama po sedam dana na "Pojišanu", a sedam kući, brod je u stalnom dežurstvu.
Na putu natrag ispred Jelse zaustavljamo još jedan brod, lipi naš domaći "Colnago 35", a još lipši prizor u njemu; desetak cura u kostimima okružile jednoga brkatoga žuću, koji sjedi kao beg među hanumicama. Ameri znaju guštat.
Sve je uredno, ali ne mogu naći signalne rakete. Traže, kopaju.
– Našli smo ih – sretan je skiper David, Slavonac.
E pa nije samo "našli smo ih". Istekao im je rok trajanja. Piše se kazna, sto eura.
Za danas jematva gotova.
Službeni epilog akcije - u jednodnevnoj akciji "Sigurna plovidba 2024" sudjelovala su plovila i posade Lučke kapetanije, Policije i Carine, a splitski lučki kapetan Željko Kuštera izvijestio je kako je napravljeno 65 inspekcijskih pregleda, pronađeno 27 nepravilnosti i naplaćeno 21.500 eura kazni, od kojih je najviša iznosila 1800 eura.
– Posebno zabrinjava što je ispisano čak 11 kazni zbog glisiranja u blizini obale što neposredno ugrožava živote kupača. Pomorski promet je u konstantnom porastu, moramo voditi računa da gosti imaju nužnu sigurnost na moru, a tu je i dio odgovornosti domaćih iznajmljivača plovila koji ih moraju uputiti u hrvatske propise ponašanja na moru – kazao je kapetan Kuštera.