StoryEditorOCM
Obalasplitski specijalci:

‘Tijelo francuskog ronioca našli smo brzo; prekršio je ključno pravilo... U moru najčešće stradavaju iskusni rutineri‘

Piše Ivica Marković
7. listopada 2024. - 08:07
Interventni policajci i ronioci splitske policije: Hrvoje Kasalo, Dino Bonačić, Jure Karađole i Dino Grizelj Duje Klarić/Cropix

Ono što je trebao biti rekreacija i odmor pretvorilo se u tragediju sa smrtnim ishodom. Trojica francuskih državljana, svi u 30-im godinama života, stigli su u petak u Hrvatsku. Čim su doši na Drvenik Veli, unajmili su smještaj i pripremili se za ronjenje na dah, s podvodnim puškama, u želji da uhvate neku trofejnu ribu. No, ta njihova želja završila je smrću jednog od njih, 34-godišnjaka koji je jučer oko 11.40 sati pronađen mrtav na 10 metara dubine u Uvali Pošta u akvatoriju Drvenika Velog.

Njegovo tijelo su i izvukli iz mora Dino Grizelj, voditelj za protueksplozivno ronjenje u Jedinici specijalne i interventne policije Policijske uprave Splitsko-dalmatinske (PU SD), Hrvoje Kasalo, Jure Karađole i Dino Bonačić, svi protueksplozivni ronioci.

- Prvo je u subotu na mjesto nesreće stigao gliser Pomorske policije PU SD i brod Lučke kapetanije, ali kako je bilo loše vrijeme i već je padao mrak bilo je dogovoreno da s potragom za nestalim započenemo u nedjelju ranom zorom. Tako smo i uradili. U moru smo već bili čim se razdanilo - kazuje nam Dino Grizelj.

image
PRIVATNI ARHIV

Uvijek moraju biti u paru

Francuz koji je izgubio život roneći na dah prekršio je jedno nepisano ronilačko pravilo.

- Njih su se trojica očito razdvojila, odnosno nastradali se razdvojio od dvojice prijatelja. To nije bila dobra odluka, jer je nepisano pravilo da se uvijek roni u paru, ako se nekome od ronioca nešto dogodi, da mu ovaj drugi može pomoći. Naravno, ponekad se može pomoći, a ponekad ne, ali kada je dvoje ljudi zajedno nada uvijek postoji da će ugrožena osoba preživjeti. Da ovaj francuski ronilac nije bio sam, možda bi mu spasili život - pretpostavlja Grizelj.

Razgovor policajaca specijalaca s drugom dvojicom francuskih ronilaca bio je od krucijalne važnosti u pronalaženju tijela.

- Rekli su nam gdje su se u moru rastali. On je krenuo prema sjeverozapadu, a oni jugozapadno i kada su se vratili vidjeli su da njega nema na početnoj poziciji. Ugledali su bovu koja je plutala, na kojoj je visjela podvodna puška. Sve se to zbivalo u subotu oko 15 sati i njih dvojica su krenuli u potragu za prijateljem i tražili su ga sigurno neka tri sata. Kada su vidjeli da ga ne mogu pronaći pozvali su policiju - kazuje Grizelj.

Ronioci Specijane policije nesretnog su Francuza pronašli u relativno kratkom roku.

- Našli smo ga za nekih desetak minuta na otprilike 10 metara dubine, na mjestu koje je prekriveno travom i kamenjem. Tražili smo ga po istom principu po kojemu je ronio. Išli smo od pozicije gdje je on krenuo prema sjeverozapadu, u liniji, a svaki od nas je bio na udaljenosti od nekoliko metara jedan od drugoga - kazuje Grizelj.

Prema prvim i zasad neslužbenim informacijama, na tijelu nisu uočeni znakovi koji bi ukazivali da se radi o nasilnoj smrti mladog Francuza, što će se moći i službeno potvrditi nakon obavljenog očevida i obdukcije.

Rade sve gdje ih god pozovu

Ne rade splitski specijalci ronioci samo ovakve podvodne poslove.

- Mi smo tim za protueksplozivno ronjenje, radimo na uklanjanju i uništavanju minsko-eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata, Prvog i Drugog svjetskog rata, ali i sve od potraga preko spašavanja, pronalaženja nestalih osoba na moru, kao i protueksplozijske preglede, kada na naše područje dolazi štićena osoba... Želimo poslati apel svima koji rone, plivaju, kupaju se u moru da - ako slučajno u njemu primijete neke sumnjive predmete, koji bi mogli biti minsko-eksplozivna sredstva - da ih ne diraju i o tome odmah obavijeste policiju, pa ćemo mi izići na teren - kazuje Grizelj.

image
PRIVATNI ARHIV
image
PRIVATNI ARHIV

Obilaze ovi hrabri i odvažni momci cijelu Dalmaciju i Primorje.

- Ne radimo samo na području PU SD, već radimo i u Dubrovniku, Puli..., idemo tamo gdje nas trebaju i zovu. Moramo uvijek biti spremni i u kondiciji, odnosnoj ronilačkoj kondiciji. U Ronilačkom centru u Malom Lošinju redovito idemo na tečajeve. Svake godine imamo i rigorozni liječnički pregled. Vjerujte, ne može ovaj naš posao raditi svatko. Imali smo mi u Specijalnoj policiji vrhunske sportaše, ljude u odličnoj formi, ali koji jednostavno nisu mogli biti ronioci, ronjenje im nije išlo - rekao je Grizelj.

Kako kažu četvrica hrabrih, mladih ljudi koji su bili u akciji na Drveniku Velom, ovaj njihov posao treba voljeti, treba biti fizički i psihički zdrav i treba sa sobom nositi opremu tešku 20 kilograma.

U HE ‘Dubrovnik‘ bilo je osobito teško

Prije pet godina dogodila se tragedija u Hidroelektrani "Dubrovnik" u Platu, u kojoj su poginula njena tri djelatnika. Bio je to spasiteljima osobito težak zadatak.

- Bilo je strašno teško. Ronili smo kroz cijev turbine i, vjerujte, nije ugodno. Vidite elisu i iako ta elisa ima zaštitu uvijek postoji nelagoda i strah da te ta elisa ne "usiše". Nažalost troje je ljudi poginulo i ta akcija je trajala četiri dana, dok ih nismo našli. Bio sam i u akciji spašavanja kad se u blizini Šipana 2017. dogodila tragedija, kada su se sudarili službeno plovilo Lučke kapetanije Dubrovnik i gumenjak koji je prevozio devet osoba (sedam ih je poginulo - op.a.). Bilo je strašno to za vidjeti, ali morate ostati pribrani i pokušati spasiti koga se spasiti da - rekao nam je Dino Bonačić, koji zaključuje:- Na moru se nitko ne smije opustiti. Kada ljudi na moru uđu u rutinu, onda ona postaje opasnost. Najviše stradavaju na moru upravo oni koji su iskusni i upadnu u rutinu. Oni koji su u sebe nesigurni, oni će paziti jer će znati da su u nepoznatom okruženju. Prije nekoliko godina smo jednog ljeta iz mora, u raznim akcijama, izvukli devet mrtvih osoba, od kojih su većina bili - instruktori ronjenja. Dakle, ljudi koji imaju golemo iskustvo. Svako ljeto stradavaju ronioci, podvodni ribolovci i apeliramo na sve njih da budu oprezni, da ne upadaju u rutinu, jer to može biti smrtonosno.

image
PRIVATNI ARHIV
image
PRIVATNI ARHIV
image
PRIVATNI ARHIV
image
PRIVATNI ARHIV
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 03:12