Dok svi pričaju o zatvorenim butigama duž dubrovačkog Straduna, o istoj se pojavi na Obali Stjepana Radića u Gružu, gdje je na potezu od nekadašnjeg "Radeljevića" do Parka Luja Šoletića sve više poslovnih prostora pod ključem, mnogo manje govori.
No, to ne znači da problem ne postoji na tom frekventnom području gdje se iz dana u dan smanjuje broj kvartovskih trgovina i obrtničkih radnji. Sugrađani se žale da je nekad vrlo aktivno poslovno središte grada koje spominju i na službenoj internetskoj stranici lokalne vlasti, postalo sinonim za zatvorene poslovne prostore.
U điru po Gružu sve češće se mogu uočiti lanci i katanci te natpisi "zatvoreno", "iznajmljuje se" ili "preselili smo". Dio vlasnika butiga koje još rade potvrdit će kako je ovaj gradski predjel još zadržao prepoznatljiv šarm, ali više nije ni približno ono što je nekad bio te i oni razmišljaju o zatvaranju ili preseljenju na neku drugu lokaciju.
S druge strane, dojam je da građani shvaćaju kako obrtnicima, u uvjetima poskupljenja i manjeg prometa zbog uvođenja eura i ekonomske krize uvjetovane ratom u Ukrajini, nije lako namaknuti novac ni za najamninu, dok zarada za plaće postaje nemoguća misija.
Fali parkinga
Dok je placa radila, mnogi su usput obišli i obrtnike i pošli na kavu, što je Gružu davalo prepoznatljivu živost. Mnogima je prepreka i nedostatak parkirališta, dok bi ostali radije da ovaj dio Gruža postane pješačka i zona za bicikle i romobile premještanjem prometa ispod zemlje i oživljavanjem rive.
Jedan od građana kaže kako je odumiranjem poslovnih prostora u Gružu svaki dan sve tužnije:
- Počelo je sa zatvaranjem optičarske radnje i poslovnice banke. Potom su na red došle trgovine obuće i odjeće, "Sve po devet kuna", suvenirnica, brijačnica...
Uskoro se zatvara i poznata mesnica gdje jedan od braće suvlasnika, Nikola Česko, priča:
- Spremamo se uskoro napustiti ovaj prostor, ali ne i Gruž. Upravo je počelo preuređenje buduće trgovine u zgradi bivše Pomorske policije. Nismo jedini koji odlaze.
Srećom ne daleko, ali ipak odlazimo. Novi je prostor kraj place, parka i parkinga, što je bolje za kupce. U odnosu na prije promet je dosta opao, a kako je oko nas puno zatvorenih poslovnih prostora, ljudi nam često ne žele niti imaju potrebu doći - priča Česko koji vjeruje da će riva ipak živnuti jer se u susjedstvu uskoro otvara gaming-centar za mlade.
Placa će vratiti ljude?
Voditelj obližnjeg restorana "Urban veggie" Boško Vukalović, dostavljač Ivan Hrnić i konobarica Ana Mijatović pripremaju se, nakon kraće zimske pauze, ponovno otvoriti. Mladi voditelj kaže da je parking svima veliki problem:
- Imamo dosta domaćih gostiju koji nam vole doći na marendu. No, muči ih parking, a stranci većinom koriste taksi.
Čuo sam za plan premještanja prometa u tunel ispod rive. To bi bilo divno, ali mi je ipak nekako nerealno - priznaje Vukalović.
U susjednoj prodavaonici, onoj "Perutnine Ptuj", Katija Martić ističe da manji ukupan broj butiga, logično, svima nosi manji promet:
- Fale nam parking, placa i više sadržaja. Ovako je sve tugaljivo, ali valjda će malo sve oživjeti kad dođu nova placa i gaming-centar. Drago mi je za placu, iako bih voljela da je sličnija onoj koja ne nekad bila.
Na placi je sve manje i kupaca i prodavača iz okolice, ali dolaze ljudi koji cijene svježe i domaće. Gruž je oduvijek bio prava dubrovačka špica: od stanice Lapad do hotela "Petka" je đir koji šetači vole, tu doć’ na kavu i ćakulati.
Treba nam življi Gruž, grehota da nema više parkova, a manje betonizacije. Vjerujem, placa će ljude vratiti i postupno oživjeti napuštene objekte, samo se nadam dobroj ponudi i normalnim cijenama. Jer, prazno nikog ne veseli - govori Martić.
Već desetljećima na gruškoj rivi radi i jedan od dvojice dubrovačkih postolara, Ante Farčić. Posla mu ne manjka. Pamti da su, kad je prije 40 godina tražio poslovni prostor, sve garaže bile pune:
- Nažalost, s dolaskom interneta svi naručuju iz fotelje, kupe dva para cipela i odmah besplatno vrate ako im ne odgovara. Ali, po cipele treba doći i probati ih. Nekad je to bila festa, pravi događaj, a sad je novo vrijeme - kaže sa sjetom.
- Teško je naći rješenje. Da ti danas netko i ponudi besplatno prostor, pitanje je što otvoriti! Ljudi su previše komodni, žele autom doći tik do butige, iako je zdravo prošetati se, a blizu im je parking u "Radeljevića" i Remizi.
Prostori bi potpuno oživjeli samo da je tu šetnica, tako bi se nešto pomaknulo pozitivno. Građani se varaju ako misle da su kruzeri korisni u Gružu: od njih vam nema prometa ni koristi, putnici samo sjednu u autobuse i pravac Grad!
Stoga se prostori, pa čak i suvenirnice zatvaraju. Obavijesti koje dugo stoje na vratima da se objekt iznajmljuje najbolje pokazuju da nema interesa poduzetnika. Istina, neki bi ljudi radili ali ne znaju što otvoriti, boje se da financijski ne propadnu! - kaže gospar Ante.
Trgovac Željko Šoletić među onima je koji su napustili poslovni prostor, ali i odmah otvorili novi, petnaestak metara od stare adrese.
- Problem je kompleksan, promijenio se životni stil, a i placa više nije ono, kad su stotine ljudi tamo prodavale. Bilo je sira, mesa, voća i povrća. Prvo su zabranili prodaju mesa i sira, a potom placu preselili u Lapad te su se mnogi kupci odvikli i više nisu ni dolazili na placu kad se vratila u park u Gružu. Tako je prodaja pala na četvrtinu negdašnje.
I ribarnica je prije renoviranja dobro radila, ali su s preseljenjem u Lapad mnogi građani počeli kupovati u trgovačkim centrima. Voće i povrće u trgovinama nije iste kvalitete, ali je kupcima pristupačnije. Osobno volim platiti malo više na placi nego imati problema s trbuhom, što mi se dogodilo.
Proizvodi naših OPG-a su potpuno bez ili manje prskani od inozemnih, a trgovine nude lubenice iz Čilea, mrkvu iz Mađarske, ne naše nego mandarine iz Grčke, jabuke iz Poljske, pomadore iz Nizozemske. Svima koji još prodaju na placi u Gružu grad treba banak, vagu i sve ostalo dati ako ne besplatno, a onda uz olakšice i znatno jeftinije kako bi se OPG-ovi uopće održali.
Jer, može im se pomoći izdvajanjem od nameta na restorane i iznajmljivače - sugerira Šoletić koji priznaje da postoji manjak parkinga, ali i nova navika ljudi da dnevno ne pješače ni 500 metara.
Projekt Južni Jadran
- Vidi se to najbolje pred crkvom sv.Križa, na misu se dolazi autom, što je prije bilo nezamislivo! Tako bi danas svi i na placu autom sve do banka - negoduje sugovornik i nabraja razloge mrtvila:
- Zatvaranju svega pridonio je prestanak rada tvornica "Radeljević", "Dalmacijabilje", "Astra Dubravka", Duhanske stanice i prometnog "Libertas". Manje radnika znači manje kupaca i manji promet trgovina.
Prije 20 godina imao sam puno veći promet i veću zaradu. Danas samo preživljavam zahvaljujući lokalnim kupcima koji cijene kvalitetnu robu.
Nudim većinom domaće i šalim se da su za postav u muzeju, kupcima trebam naplaćivati ulaznicu jer domaćih proizvoda nema nigdje ni ovdje mnogo bilo gdje drugdje u državi! - veli Šoletić i gradskoj vlasti predlaže da dislocira promet s obale i pretvori je u šetnicu kao što su učinili Cavtat, Split, Makarska, Zadar, Šibenik i Primošten:
- Lapadska obala je besmislena jer je cesta s intenzivnim prometom izgrađena na najatraktivnijem dijelu grada! Zagađenje i buku od prometa trebalo bi "izvući" iz grada, gdje neki noću voze i sto na sat, nema mjesta za normalnu šetnju.
Tunel bi dosta toga olakšao - ističe Šoletić, pa podsjeća na ideju projekta "Južni Jadran" koji je predviđao tunel od stadiona u Lapadu do Pila, što bi, dodaje, značilo brzo kretanje, bez gužve i prometnog kolapsa.
