Službeno danas, 20. ožujka u 16.33 sata, počinje najljepše godišnje doba – proljeće, kada nastupa ravnodnevica koja najavljuje kraj kalendarske zime.
Na današnji datum noć i dan bit će jednake duljine. Učili smo kako sva godišnja doba, osim jeseni, počinju 21. u mjesecu, međutim proljeće nam već otprilike dva desetljeća unatrag stiže dan ranije.
Proljeće je razdoblje u kojem se mnoge biljke bude iz zimskog sna te počinju proizvoditi pelud. Ova pelud može biti okidač za alergijske reakcije kod osjetljivih pojedinaca. Kada ljudi dolaze u kontakt s peludi, njihov imunološki sustav može reagirati prekomjerno, što rezultira različitim simptomima alergije.
Najčešći simptomi alergija u proljeće uključuju kihanje, svrbež u nosu i očima, curenje nosa, začepljenje sinusa, suzenje očiju te ponekad kašalj i kratkoća daha. Ovi simptomi mogu biti neugodni i ometati svakodnevne aktivnosti.
Ljudi koji pate od alergija u proljeće često se suočavaju s izazovom izbjegavanja izloženosti peludi. To može uključivati ostajanje u zatvorenim prostorima tijekom visokih razina peludi, redovito korištenje antihistaminika i drugih lijekova za ublažavanje simptoma, kao i izbjegavanje aktivnosti na otvorenom tijekom vjetrovitih dana kada se pelud može širiti šire.
Unatoč neugodnostima, većina ljudi s alergijama u proljeće može pronaći olakšanje uz pravilno upravljanje simptomima i izbjegavanje okidača alergija koliko je to moguće.
Ipak, mnogima je zanimljivo pratiti dugoročne prognoze te uočavati njihove prednosti i mane. Primjerice, trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone nego i svakog od mjeseci.
No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza.
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze DHMZ-a, prva polovica 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.
