Svi smo se u životu susreli s naizgled nepremostivim preprekama, a u svojoj okolini i s nekim oblicima govornih poteškoća pa će mnogima biti korisno i zanimljivo saznati više o ulozi logopeda, važnosti pravovremene intervencije te osiguravanja najbolje skrbi za svoje dijete, a odgovore na ova pitanja roditeljima će dati Maida Arslanagić na predavanju ‘‘Treba li moje dijete logopeda?‘‘, a koje će se održati 23. listopada u 18.30 sati u Gradskoj knjižnici Makarska.
Upravo smo povodom skorog obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju porazgovarali s magistrom logopedije Maidom Arslanagić, nekadašnjom rukometnom reprezentativkom Hrvatske, a koja je svoj sportski duh i predanost prenijela i u logopedski kabinet.
Studiji logopedije u Zagrebu završila je dok se još aktivno bavila sportom. Kao profesionalna sportašica formu je održavala trenirajući svakog dana, a sada kao logopedinja formu održava stručnim usavršavanjima jer smatra da bez stalnog praćenja najnovijih izazova struke, ne bi mogla kvalitetno obavljati svoj posao.
Za najavu skorašnjeg predavanja podijelila je nekoliko uvodnih misli o izazovima logopedske struke, a komentirala je i aktualni prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti.
Kako kazuje, svjedoci smo sve većeg broja govorno-jezičnih poremećaja kod djece, djeca kasnije progovaraju, imaju poteškoće s hranjenjem i žvakanjem, a samo u ovoj školskoj godini za čak 4000 djece u Hrvatskoj je odgođen upis u prvi razred.
- Ovo je brojka koja je definitivno upalila sve alarme u Hrvatskoj. Nažalost, povećanjem broja djece koja trebaju određenu stručnu pomoć, rastu i liste čekanja. Roditelji, što zbog neznanja, što iz nužde, prepuštaju dijete prvom terapeutu koji je slobodan, iako to možda i nije najbolja opcija za njega.
Kome se obratiti?
Moramo roditelje bolje informirati o tome kome se obratiti kada prepoznaju određeni problem kod djeteta, odnosno upoznati ih s ulogama različitih stručnjaka.
Živimo u vremenu kada nam je mnoštvo informacija dostupno na internetu, no time nije nužno i ispravno, a roditelji često posežu za rješenjima online. To svakako nije dobro i ne želimo da glavni promotor naše struke bude Google - kazala je Arslanagić, dodavši da je posao stručnjaka kontinuirana edukacija u cilju osiguravanja što kvalitetnije usluge onima kojima je potrebno jer logopedi moraju biti najbolji i najglasniji promotori svoje struke.
Kako kazuje, nažalost zbog velike potrebe, kvaliteta usluge pati jer nema dovoljno stručnjaka. Upravo zato je i bitan prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti o kojem se u posljednje vrijeme priča u javnosti.
Obzirom na to da logopedija obuhvaća široki spektar poremećaja, Arslanagić smo upitali što bi istaknula iz tog šireg konteksta i što je ključni problem prijedloga navedenog Zakona.
Kako ističe, to su poremećaji govora, glasa, komunikacije, jezika, čitanja i pisanja, sluha i slušanja te hranjenja i gutanja.
- Radimo s djecom i odraslima s različitim teškoćama, a problemi s kojima se susrećemo sve više uključuju teškoće mucanja, disleksije, izgovora glasova, afazija, komunikacijskih poteškoća, poremećaji iz spektra autizma pa sve do rehabilitacije glasa - kazuje Arslanagić, dodavši da i ona i njezine kolege podržavaju prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti za koji smatraju da je nužan.
- Sa Zakonom bismo imali napokon i svoju logopedsku komoru. To je tema koja se provlači još od mojih studentskih dana i doista se nadam da će uskoro ugledati svjetlo dana.
Sretni smo što smo konačno dočekali ovaj prijedlog Zakona o kojem se već dugo priča i koji se usvaja u vrijeme kada sve više djece treba logopedsku pomoć. Logopedski timovi često su preopterećeni, a na usluge se čeka i mjesecima.
Zakon je nužan kako bi se jasno regulirale kompetencije i osigurao visok standard usluga. Povećava se i broj Sveučilišta na kojem se može studirati logopedija i Zagreb više nije jedini. Time ćemo u budućnosti imati porast broja educiranih logopeda.
Donošenjem Zakona, zaštitili bismo struku, ali i korisnike, osiguravajući da terapiju pružaju stručni i kvalificirani logopedi koji su prikladno obrazovani - ističe Arslanagić.
Makarska logopedinja mišljenja je da regulacija struke kroz Zakon pomaže postaviti jasne smjernice i osigurati stručnu podršku u svakom segmentu s obzirom na kompleksnost govorno-jezičnih poremećaja.
Krivi pristup - još veća šteta
- Time se izbjegava situacija da netko tko nije dovoljno kvalificiran pruža usluge logopeda, što je neprihvatljivo kada se radi o korisnicima naših usluga, djeci i odraslima. Bez adekvatne stručne pomoći, uz krivi pristup, samo se može napraviti još veća šteta koju je kasnije nama puno teže ispravljati.
Struka se mora očuvati kako bi mogla odgovoriti na rastuće potrebe, a to će biti moguće samo ako se uspostave strogi standardi - kazuje Arslanagić koja je komentirala kritike prema kojima je Zakon previše isključiv prema drugim srodnim strukama.
Kako kazuje, važno je razumjeti da svaki stručnjak ima svoje specifično područje djelovanja.
- Kao što sam prethodno spomenula, logopedi se educiraju za rehabilitaciju govora, glasa, komunikacije, jezika, čitanja i pisanja, sluha i slušanja te hranjenja i gutanja.
Poštujem interdisciplinarnost i ulogu drugih struka, ali istovremeno smatram da svatko treba raditi unutar okvira svojih kompetencija. Možda mogu pojasniti na primjeru - s diplomom osposobljavanja za trenera fitnessa u trajanju od 360 sati, ja ne mogu znati više od jednog magistra kineziologije koji je studirao 5 godina.
Zakon bi trebao osigurati red u sustavu kako bi svaki korisnik dobio najbolju moguću podršku, a za to je potrebna jasna regulacija. Osim Zakona, treba educirati i roditelje i korisnike o ulogama različitih stručnjaka te širiti svijest o važnosti kvalitetne i adekvatne terapije.
Uvođenjem Zakona i komore osigurat će se da naši krajnji korisnici, djeca i odrasli, dobiju najbolju moguću skrb. U konačnici, sve što radimo, radimo za dobrobit naših korisnika - kazala je Arslanagić.
Kroz sport je nekadašnja rukometna reprezentativka naučila što je ustrajnost, i iako je sportska karijera vodila svuda po svijetu, kad je došlo vrijeme za fakultet onda joj je učenje bilo u fokusu bez obzira gdje se našla.
Svoju titulu danas ističe kao dokaz da se predanim radom mogu svladati i najizazovnije prepreke.
Upravo taj spoj sportskog inata i akademske odgovornosti pokušava prenijeti na djecu s kojom radi te im pokazati da se sav uloženi trud na kraju isplati.
Mali korak naprijed
- Bilo da se radi o malom koraku naprijed, poput izgovaranja glasa koji djeca do jučer nisu mogli izgovoriti, želim da imaju podršku i alate za ostvarivanje svojih želja i maštanja - ističe Arslanagić koja je začetnica HandbALL IN prilagođenog sportskog programa za djecu s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom.
Program koji je verificirala Agencija za odgoj i obrazovanje, započeo je s radom 2019. godine u Zagrebu, a treninzi su besplatni za sve korisnike.
Kroz program se stavlja naglasak na poticanje inkluzije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u zajednicu kroz sport te jednako potiče uključivanje djece i starijih polaznika bez obzira na spol i stupanj invaliditeta.
Prilagođeni sportski program u Makarskoj se provodi od prošle godine uz podršku Zajednice sportskih udruga Grada Makarska, a od ove godine potpuno financiranje je preuzeo je Grad.
Od prosinca 2023. godine podružnica Makarska dobila je i Tiru, novu četveronožnu asistenticu u treningu, prvog terapijskog psa u Makarskoj koji sudjeluje u HandbALL IN treninzima i tako podiže motivaciju sportašima.