Umjetna inteligencija automatizirat će i ubrzati neke poslove, ali nikada neće u potpunosti preuzeti ulogu ljudi. Najveće promjene osjetit će zaposleni u administraciji, posebno žene koje su češće zaposlene upravo na takvim radnim mjestima. Pokazala je to studija Međunarodne organizacije rada u kojoj su izračunali da u zemljama s visokim dohotkom 7,8 posto poslova koje drže žene ima potencijal za automatizaciju. Procjenjuju da se to odnosi na oko 21 milijun radnih mjesta, dok je u slučaju muškaraca broj znatno manjih devet milijuna. Općenito, četvrtina zadataka koji se obavljaju u okviru administrativnih poslova je iznimno izložena promjenama zbog automatizacije, dok preko polovice ima srednju razinu izloženosti, piše Jutarnji list.
Daktilografi, savjetnici za putovanja, pisari, službenici za informacije u kontaktnim centrima ili šalterima u bankama te anketari samo su neka od zanimanja koja bi u budućnosti mogla biti prepuštena umjetnoj inteligenciji. S druge strane, menadžeri, stručnjaci i tehničari suočit će se s manjim promjenama. Osim toga, studija je pokazala da je samo četiri posto zadataka uslužnih i prodajnih radnika izloženo visokoj izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, a 18 posto njihovih zadataka srednje izloženo.
Iako su prijašnja istraživanja pretpostavljala da će umjetna inteligencija imati najveći utjecaj na rutinske i ponavljajuće poslove kojima se pretežito bave niskokvalificirani radnici, nova istraživanja pokazuju da će sustav strojnog učenja biti korišten i za druge zadatke jer pojava GPT-a omogućuje obavljanje kognitivnih zadataka, analizu teksta, sastavljanje dokumenata ili pisanje računalnih kodova.
Međunarodna organizacija rada uvjerena je da će socioekonomski učinci generativne umjetne inteligencije ovisiti o tome kako se koristi njezin potencijal i upravlja širenjem koje slijedi.
“Ishodi tehnološke tranzicije nisu unaprijed određeni. Ljudi su ti koji stoje iza odluke da se ugrade takve tehnologije i ljudi su ti koji trebaju voditi proces prijelaza”, naglasili su.
Dodaju kako će tijekom tranzicije biti važno poslušati glas radnika pogođenih prilagodbama tržišta rada, poštovati postojeće norme i prava te provoditi osposobljavanja za nove vještine. To će biti ključno za kvalitetno upravljanje umjetnom inteligencijom na radnom mjestu.
"Bez odgovarajućeg politike, postoji rizik da će samo neke od dobro pozicioniranih zemalja i sudionika na tržištu moći iskoristiti prednosti tranzicije, dok bi troškovi za pogođene radnike mogli biti brutalni", prenosi zaključak Jutarnji list.