Vjerojatno ste i sami primijetili da se raspon biljnih alternativa životinjskim proizvodima stalno povećava. To između ostalog znači da na policama trgovina možemo vidjeti sve više različitih jogurta biljnog podrijetla. Ovakvi proizvodi nisu zanimljivi samo potrošačima, već i znanstvenicima koji sve češće analiziraju sastav "biljnih nadomjestaka" ili ih uspoređuju s proizvodima životinjskog podrijetla.
To je bio i cilj istraživanja koje je nedavno objavljeno u multidisciplinarnom znanstvenom časopisu Frontiers in Nutrition. Analizom različitih jogurta dostupnih u trgovinama znanstvenici su odabrali vrstu jogurta biljnog podrijetla koja je općenito najbogatija esencijalnim nutrijentima...
Analizirano 1200 različitih jogurta
Istraživači su u analizu uključili 1074 mliječna jogurta i 150 jogurta napravljenih isključivo od namirnica biljnog podrijetla. Zatim su upotrijebili ljestvicu ili indeks za procjenu nutritivnog sastava hrane nazvan Indeks hrane bogate hranjivim tvarima (NRF). Svakom od proizvoda dodijeljen je odgovarajući broj bodova u pojedinim kategorijama, a zatim su se bodovi zbrajali kako bi se provjerilo koja se vrsta jogurta u prosjeku najbolje pokazala.
Indeks koji je korišten uzima u obzir kako prisutnost korisnih nutrijenata (primjerice, proteina, vlakana i kalcija), tako i hranjive tvari koje je mudrije izbjegavati, osobito u prevelikim količinama (šećer, zasićene masti, natrij itd.). Što je veći rezultat, veća je kvaliteta proizvoda (više korisnih i manje štetnih nutrijenata u usporedbi s usporedivom kalorijskom vrijednošću).
Usporedba biljnih jogurta i jogurta od životinjskog mlijeka
Analiza prikupljenih podataka pokazala je da jogurti biljnog podrijetla u prosjeku sadrže više vlakana, manje šećera i manje natrija, dok je količina proteina, kalcija i natrija u prosjeku veća u mliječnim jogurtima i jogurtima od životinjskog mlijeka. No, "klasični jogurti" sadržavali su i znatno više zasićenih masnoća.
Jogurti od badema posebno kvalitetni
Među analiziranim jogurtima biljnog podrijetla, jedna se vrsta u prosjeku pokazala posebno dobrom. Radilo se o bademovim jogurtima, odnosno jogurtima napravljenim na bazi bademovog mlijeka. Ocjena izračunata navedenim indeksom odnosno ljestvicom ocjenjivanja bila je iznadprosječna za jogurte od badema, što znači da se u većini slučajeva radilo o jogurtima vrlo povoljnog omjera nutritivnog sastava i kalorijske vrijednosti (možemo govoriti i o tzv. nutritivnoj gustoći).
Vrsta jogurta ne utječe izravno na probiotičke kulture
Glavni razlog zašto jedemo jogurt, inače za većinu ljudi, nisu stvari poput proteina i vlakana. Jogurti su u osnovi popularna namirnica ponajviše zbog činjenice da su dobar izvor probiotičkih kultura, odnosno korisnih bakterija koje mogu obogatiti sastav crijevnog mikrobioma i tako nam pomoći da unaprijedimo svoje zdravlje i dobrobit. Kao što je poznato, mikrobiom crijeva može utjecati između ostalog na proces probave, imunološki sustav i raspoloženje (narušena crijevna ravnoteža povećava rizik od depresije!). U tom pogledu nema značajnih razlika između različitih vrsta i podvrsta jogurta.
Slabosti istraživanja
Jedna od najvažnijih prednosti provedene analize jogurta je njezina sveobuhvatnost, budući da je analiziran vrlo velik broj različitih proizvoda. Međutim, istraživanje je imalo i određene slabosti. Na primjer, određeni proizvodi nisu pružili sve informacije koje su istraživačima bile potrebne u analizi. Osim toga, sama ljestvica procjene koja je korištena ne obuhvaća sve nutrijente koji (mogu) utjecati na zdravlje. Dakle, nalaze se ne mogu shvatiti kao čisto zlato, ali svakako mogu biti korisna pomoć u orijentaciji ili odabiru najprikladnijeg proizvoda.