Američka liječnička udruga 2013. godine uvrstila je pretilost na popis službeno priznatih bolesti. Ova je odluka bila prilično kontroverzna: neki su smatrali da je krajnje vrijeme za taj potez, dok su se drugi žalili da je to samo trik za ljude s viškom kilograma.
Dugo se smatralo da je pretilost isključivo posljedica lijenosti ili nedostatka volje, no sve više stručnjaka priznaje da je problem obično mnogo složeniji.
Giles Yeo, jedan od najpoznatijih svjetskih genetičara, koji predaje na prestižnom sveučilištu Cambridge, zastupa stav da je pretilost temeljno "moždani poremećaj". Osobama koje imaju problema s prejedanjem mozak često govori da su gladni, čak i ako se glad ne osjeća u želucu.
Yeo ističe da samo višak kilograma ne znači poremećaj ili bolest. Stoga smatra da je o pretilosti umjesno govoriti tek kada tjelesna težina počne negativno utjecati na zdravlje. Kada se masne stanice "napune", salo počinje ugrožavati unutarnje organe – a upravo to može biti izuzetno opasno. Tako se postupno mogu početi javljati problemi poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i visokog kolesterola.
Količinu masnoće koju masne stanice mogu pohraniti prije nego masnoća počne "napadati" razne organe uvelike je uvjetovana genetikom. Genetika također utječe na to koliko često će mozak slati signal gladi – i intenzitet tog signala. Giles Yeo stoga smatra da su neki ljudi mnogo skloniji pretilosti od drugih.
Međutim, to ne znači da je utjecaj genetike apsolutan. U knjizi Gene Eating: The Science of Obesity and the Truth about Dieting, Yeo iznosi pet načela ili savjeta koji mogu pomoći u rješavanju problema pretilosti.
Nemojte se zavaravati
Giles Yeo smatra da nikada ne treba vjerovati ljudima koji kažu da je smršaviti vrlo jednostavno. Ako bolje razmislimo, proces mršavljenja zapravo je protiv našeg instinkta samoodržanja. Tijelo se ne želi odreći zaliha koje bi mu mogle dobro doći u nevolji, pa je sasvim logično da uzvrati.
Tijekom mršavljenja u mozgu se može uključiti alarm, a zbog toga je posebno teško odoljeti hrani. Ljudi koji pokušavaju smršavjeti, ali imaju dosta problema u tome, često vjeruju da su za to sami krivi. Vjeruju da rade nešto krivo i da je svima drugima puno lakše – i zbog toga brzo odustanu. Zato Yeo smatra da je iznimno važno osvijestiti ljude da smršavjeti nije lako.
Umjerenost
Još jedno načelo koje ima smisla razmotriti je dobro staro načelo umjerenosti. Giles Yeo savjetuje da se ne izbjegava čitava skupina makronutrijenata - bilo da se radi o ugljikohidratima ili mastima. Puno je bolje, barem za početak, jesti sve što ste jeli do sada, samo u nešto manjim količinama. Smanjenje veličine porcije svakog jela za samo mali dio bolje je nego ne mijenjati ništa.
Češće posegnite za ovom hranom
Preporuča se da svaki obrok sadrži dovoljnu količinu sporo probavljivih namirnica. S proteinima nije dobro pretjerivati, ali s druge strane treba paziti da ih ne jedete premalo. Proteini su jedna od najvažnijih skupina nutrijenata koji osiguravaju dulji osjećaj sitosti. Osim proteina, vlakna su također iznimno važna.
Zaboravite na kalorije
Ne brinite previše o kalorijama, prednost treba dati kvaliteti namirnica. Brojanje kalorija obično nije pretjerano produktivno. Sama kalorijska vrijednost ne govori ništa o tome koliko proteina, vlakana, soli, vitamina, minerala itd. sadrži određenu hranu. Ima smisla na hranu gledati holistički.
Hrana nije neprijatelj
Ne gledajte na hranu kao na neprijatelja. Strah od hrane ili određene skupine namirnica često izaziva učinak suprotan od željenog. To često dovodi do opsesivnog razmišljanja o hrani, što opet dovodi do "lažnih" napadaja gladi.