stdClass Object
(
[id] => 612555
[title] => Pijte vodu iz špine, a ne onu iz plastičnih boca! Alarmantna činjenica ukazuje da flaširana tekućina može narušiti hormonski sustav i izazvati niz bolesti, evo što kaže struka
[alias] => pijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Znanstvenici upozoravaju da svaka osoba u 365 dana popije, pojede i udahne između 74.000 i 121.000 čestica mikroplastike.
Jedno od istraživanja je objavljeno i u Environmental Science & Technology, a koje predstavlja analizu više studija iz različitih zemalja.
Znanstvenici su došli do zaključka da najviše mikroplastike ima u plastičnim bocama s vodom. Naime, u pojedinim bocama, prenosi Al Jazeera, pronađena su prosječno 94 komada mikroplastike. U bocama piva je pronađeno čak 32 komada....
Bi li trebalo izbjegavati vodu iz plastičnih boca, pitali smo nutricionista Nenada Bratkovića.
- Meka plastika koja koristi bisfenole (BP) pokazala se kao pouzdani endokrini disruptor i potencijalni kancerogen. Drugim riječima, silna mekana plastika koja nije certificirano „BPA Free" može negativno utjecati na hormone i stanične procese.
Valja se vratiti gdje god možemo staklu, drvu i materijalima koji su kemijski inertni, kako bi se izbjegle neželjene posljedice na zdravlje čovjeka - kaže, među ostalim, nutricionist. Dakle, pijte vodu iz slavine.
Bratković, među ostalim, kaže i da za procjenu učinka mikropastike treba napraviti još studija.
- Pretpostavlja se ipak da mikroplastika ima neželjeni učinak na biokemijske stanične putove s potencijalnim štetnim, proupalnim učinkom i neželjenim učinkom na tkiva. Studije in vivo na životinjama daju za pravo za naslutiti da bi mikroplastika mogla imati neželjeni učinak: ona može proći kroz živuće imunosne stanice sisavaca do limfnog sustava i krvotoka i probavnog sustava.
Kroz limfni sustav sve do jetre i žučnog mjehura, a veličina sastojaka mikroplastike i njihova hidrofobnost (topivost u mastima), omogućava prolazak toksičnoj plastici do probavnog sustava i pluća, gdje može doći do potencijalne patološke reakcije i štete za zdravlje čovjeka.
Posebno oprezan valja biti kod trudnica, budući da hidrofobna mikroplastika može proći barijeru posteljice do ploda/djeteta s naslućujuće štetnim učinkom na zdravlje djeteta - navodi Bratković.
O svemu smo porazgovarali i s Petrom Počanić iz organizacije WWF, jedne od najvećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, koja je prisutna u više od stotinu zemalja na pet kontinenata. Ta organizacija je i sama objavila istraživanja o plastici i ugrozi koju ona predstavlja za ljude, ali i cijeli planet.
Ima li mikroplastike u vodi iz vodovoda? Koliko plastike konzumiramo?
- Mikroplastike ima u svim vodama, pa tako i onoj koju pijemo, radilo se o flaširanoj vodi ili onoj iz slavine. Posljednje WWF-ovo istraživanje, koje je zapravo prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom konzumacije mikroplastike, pokazalo je da najviše mikroplastike konzumiramo upravo preko vode, a među prehrambenim proizvodima tu su se našli pivo, sol i školjke.
Istraživanje je pokazalo da postoji velika mogućnost da u jednom tjednu konzumiramo gotovo pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike koja se nalazi u kreditnoj kartici ili kemijskoj olovci. Na godišnjoj razini dolazimo do gotovo 250 grama plastike. Treba napomenuti da je to globalni prosjek i da regionalno količine variraju, pa se primjerice u vodi SAD-a i Indije nalazi dvostruko više čestica nego u vodi Europe i Indonezije. Ali, bitno je napomenuti, nitko nije pošteđen od konzumacije.
Gdje ima najviše mikroplastike?
- Nakon što plastika dospije u okoliš, ona u tom okolišu ostaje još jako dugo. Svake godine samo u mora i oceane dospijeva gotovo 8 milijuna tona plastičnog otpada, odnosno jedan kamion pun smeća svake minute. Budući da je to vrlo trajan materijal koji se ne razgrađuje za našega života - pojedinim vrstama potrebno je i do pet stotina godina - zbog vanjskih utjecaja lomi se u sve sitnije komadiće. Takve sitne komadiće manje od 5 mm nazivamo mikroplastikom.
Može nam se učiniti da je naš okoliš relativno čist u odnosu na neke druge zemlje, no istina je da se mikroplastika nalazi gotovo svugdje. Pronađena je na najvišim planinskim vrhovima, te u najdubljim dijelovima oceana. Dakle, čak i nenastanjeni dijelovi našeg planeta nisu pošteđeni ljudskog utjecaja. Osim što se nalazi u okolišu, sada znamo da se nalazi i u nama, tj. da velike količine mikroplastike svakodnevno konzumiramo preko hrane i vode.
Kakve su posljedice na naše zdravlje, što kažu znanstvene studije?
- Dugoročne posljedice konzumacije velikih količina plastike još uvijek nisu u potpunosti jasne, odnosno još je uvijek rano o tome govoriti. Činjenica je da plastika sama po sebi sadrži mnoge štetne aditive. Također, dodatni se zagađivači na nju doslovno “prikače” dok ona boravi u okolišu.
To se sve oslobađa i akumulira u našem tijelu, a kakve dugoročne posljedice to može imati za ljudsko zdravlje, znanstvenici tek počinju otkrivati. Mnogi smatraju da je plastika pravi nutricionistički trojanski konj. U idućim ćemo desetljećima o njoj sigurno puno govoriti.
Treba napomenuti da plastika nije problem samo za ljudsko zdravlje, ona predstavlja veliki problem za okoliš i gospodarstvo. Plastični otpad uništava mnoga staništa, mnoge životinje ugibaju zbog konzumiranja plastike te se mnoge vrste zapliću u plastični otpad.
Koliko se sve to brzo odvija pred našim očima, govore i podaci: 1960. godine samo 5% morskih ptica imalo je fragmente plastike u svojim želucima, danas govorimo o poražavajućem postotku od 90%, a procjenjuje se da će do 2050. godine to biti 99%.
Plastični otpad predstavlja i ogromne gubitke za gospodarstvo. EU na godišnjoj razini gubi gotovo 650 milijuna eura zbog plastičnog zagađenja, najviše su pogođeni turizam, ribarstvo i pomorstvo. To znači da na godišnjoj razini gubimo bar pet potpuno novih i opremljenih bolnica.
Navodi se da je hrana iz mora idealna za ljude, ali i u ribi ima mikroplastike.
- WWF-ovo istraživanje navodi vodu kao glavni izvor, a kad govorimo o proizvodima iz ribarstva, u samom vrhu našle su se školjke. Razlog tomu je što školjke konzumiramo u cijelosti tj. zajedno s probavnim sustavom. No priču treba gledati puno šire i shvatiti da na naše zdravlje ne utječe samo plastični otpad.
Na naše zdravlje utječu gotovo sve neodržive i neodgovorne aktivnosti koje kao civilizacija činimo, a koje su dovele do velikog gubitka bioraznolikosti, degradacije tla, zraka i vode, koje su dovele do promjene klime.
Plastika je zasigurno tu kako bi ostala, no što je sa sve praznijim morima i oceanima? Kako će to utjecati na naše zdravlje? Prema rezultatima Europske komisije, 41% procijenjenih ribljih stokova je prelovljeno, što doseže čak 88% ako promatramo samo Sredozemno more.
Osim toga, prekomjerni izlov znatno pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi, a to na koncu opet utječe na nas. U WWF-u imamo jasnu poruku, a to je da pozivamo ljude da konzumiraju održive proizvode iz ribarstva, a koji su to, te kako ih najukusnije pripremiti, možete saznati posjetom na stranicu www.kojuribukupiti.org.
Kako se možemo zaštititi?
- Budući da ne možemo prestati jesti, disati i piti, jedino što nam preostaje je da saniramo štetu, uvedemo brze i radikalne sustavne promjene te omogućimo budućim generacijama kvalitetniji život. Oni koji moraju napraviti veliki iskorak su vlade i same tvrtke koje proizvode milijune plastičnih proizvoda godišnje, a nisu odgovorne za te proizvode jednom kada oni postanu otpad. Više od polovice proizvoda postane otpad za manje od tri godine. Potpuno je suludo da za proizvode tako kratkog životnog vijeka koristimo materijal tako dugog životnog vijeka.
WWF je pokrenuo peticiju kojom poziva svjetske vlade na donošenje globalnog sporazuma o sprječavanju zagađenja mora plastikom. Peticiju je potpisalo skoro 900.000 ljudi. WWF traži donošenje konkretnih nacionalnih ciljeva i transparentnih mehanizama izvještavanja za tvrtke. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu za zemlje s niskim prihodima kako bi učinkovitije mogle gospodariti svojim otpadom. Ako još niste, pozivamo vas da potpišete peticiju na wwfadria.org/ne_plastici.
Jedite ribu
Nenada Bratkovića, magistra nutricionizma, upitali smo koliko je za ljudsko zdravlje štetna mikroplastika koju pojedemo i popijemo. Kaže da postoje pretpostavke za određene rizike, ali da nije jednostavno procijeniti trag i kumulativan učinak mikroplastike na organizam i zdravlje čovjeka.
Kaže i da mikroplastika ima neželjeni učinak na biokemijske stanične putove s potencijalnim štetnim, proupalnim učinkom i neželjenim učinkom na tkiva.
Navodi se da je riba idealna hrana za ljude, međutim puna je mikroplastike. Evo što o tome kaže nutricionist Nenad Bratković:
- Racionalno gledajući, najveća bi greška bila prekrižiti ribu iz razloga što smo eto - otkrili problem mikroplastike u okolišu koji je ušao u hranu i hranidbeni lanac čovjeka. I eto nove zablude, kako i ribu treba izbaciti jer eto, i ona ima „nešto" loše. U prehrani današnjice, nažalost je skoro svaka hrana u određenom hazardu: počevši od blitve i pesticida, pa sve do stoke i hormona s antibioticima, ribe sada s mikroplastikom, (a prije i još uvijek sada, s PCB-om i teškim metalima).
Ljudi se ionako nutritivno siromašno hrane u prosjeku, nedostaje im kronično i omega-3 masnih kiselina i kvalitetnih bjelančevina i mikronutrijenata, poput joda koji se nalazi u ribi.
Dakako, nije svejedno jedemo li tunu iz konzerve koja je ulovljena u Indijskom oceanu, ili smo se najeli srdela ulovljenih u „divljem" akvatoriju Jadrana. Usprkos morskim strujama, rizik je daleko manji. Valja sačuvati razum, „sačuvati se" od ortoreksije i strahova od hrane, a istovremeno voditi računa o porijeklu hrane koje jedemo.
Veliki uspjeh splitske organizacije
Green Sail organizacija iz Splita, koja svojim aktivnostima potiče na zaštitu mora i morskog okoliša, postala je jedan od 30 polufinalista Europskog natječaja društvenih inovacija 2019., odabranih od više od 500 prijavljenih kandidata iz cijele Europe, naveli su u svom priopćenju.
- Tema ovogodišnjeg natječaja je rješavanje problema plastičnog otpada, a traže se ideje i projekti u kojima se plastični otpad smanjuje uvođenjem sustavnih promjena na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Svrha je Natječaja za europske društvene inovacije za 2019. godinu poduprijeti ideje i projekte kojima se smanjuju plastični otpad i bacanje smeća tako što se mijenjaju ili poboljšavaju postojeći procesi ili uvode posve novi proizvodi i pokreću nove inicijative.
Green Sail iz Splita bio je jedan od 30 projekata iz 19 zemalja koji su odabrani za sljedeći krug natjecanja od ukupno 543 ideje koje su prijavljene iz cijele Europe, a koje potiču na rješavanje rastućeg problema plastičnog otpada. Prijavljeni projekti pokrivaju širok spektar rješenja, od poboljšanja lanaca nabave do mijenjanja ponašanja samih potrošača.
Inovativna ideja organizacije Green Sail podrazumijeva obrazovni program smanjenja količine plastičnog otpada unutar nautičke industrije u drugim europskim zemljama, po modelu koji organizacija već uspješno provodi u Hrvatskoj. Ideja projekta Green Saila je postupno razvijati programe smanjenja i recikliranja plastičnog otpada u čarter kompanijama i marinama u drugim europskim zemljama s razvijenom nautičkom industrijom: Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj - navode u toj organizaciji.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GASI ŽEĐ PAMETNO
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-07-08 14:55:33
[created_by] => 3205
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-07-09 12:05:39
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-07-09 07:43:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 21876
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 265
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Zdravlje
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2019\/07\/08\/Mozaik\/11237941.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/07\/08\/Mozaik\/11261987.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/07\/08\/Mozaik\/11263038.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/07\/08\/Mozaik\/11263041.jpg","\/Archive\/Images\/2019\/07\/08\/Mozaik\/11237935.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1448"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1281"},{"size0":"1920x1280"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 265
[name] => Zdravlje
[alias] => zdravlje
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 7
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38657745 Threads: 3 Questions: 7115664030 Slow queries: 3306212
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608816846
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zdravlje
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zdravlje/pijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka-612555
[printLink] => /mozaik/zdravlje/pijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka-612555?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 251104
[name] => plastične boce
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => plasticne-boce
[link] => /tag/plasticne-boce
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 284211
[name] => WWF
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => wwf
[link] => /tag/wwf
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 298938
[name] => flaširana voda
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => flasirana-voda
[link] => /tag/flasirana-voda
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 476699
[name] => mikroplastika
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => mikroplastika
[link] => /tag/mikroplastika
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 476700
[name] => voda iz plastičnih boca
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => voda-iz-plasticnih-boca
[link] => /tag/voda-iz-plasticnih-boca
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 476701
[name] => voda iz slavine
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => voda-iz-slavine
[link] => /tag/voda-iz-slavine
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 476702
[name] => voda iz špine
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => voda-iz-spine
[link] => /tag/voda-iz-spine
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 476703
[name] => Nenad Bratković
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => nenad-bratkovic
[link] => /tag/nenad-bratkovic
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 476704
[name] => Petra Počanić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => petra-pocanic
[link] => /tag/petra-pocanic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GASI ŽEĐ PAMETNO
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Pijte vodu iz špine, a ne onu iz plastičnih boca! Alarmantna činjenica ukazuje da flaširana tekućina može narušiti hormonski sustav i izazvati niz bolesti, evo što kaže struka
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3205
[name] => Saša Jadrijević Tomas
[username] => sa-a-jadrijevi-tomas
[email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr
[password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1723
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Ff01.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11237941.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11237941.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11261987.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11263038.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11263041.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/07/08/Mozaik/11237935.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Znanstvenici upozoravaju da svaka osoba u 365 dana popije, pojede i udahne između 74.000 i 121.000 čestica mikroplastike.
Jedno od istraživanja je objavljeno i u Environmental Science & Technology, a koje predstavlja analizu više studija iz različitih zemalja.
Znanstvenici su došli do zaključka da najviše mikroplastike ima u plastičnim bocama s vodom. Naime, u pojedinim bocama, prenosi Al Jazeera, pronađena su prosječno 94 komada mikroplastike. U bocama piva je pronađeno čak 32 komada....
Bi li trebalo izbjegavati vodu iz plastičnih boca, pitali smo nutricionista Nenada Bratkovića.
- Meka plastika koja koristi bisfenole (BP) pokazala se kao pouzdani endokrini disruptor i potencijalni kancerogen. Drugim riječima, silna mekana plastika koja nije certificirano „BPA Free" može negativno utjecati na hormone i stanične procese.
Valja se vratiti gdje god možemo staklu, drvu i materijalima koji su kemijski inertni, kako bi se izbjegle neželjene posljedice na zdravlje čovjeka - kaže, među ostalim, nutricionist. Dakle, pijte vodu iz slavine.
Bratković, među ostalim, kaže i da za procjenu učinka mikropastike treba napraviti još studija.
- Pretpostavlja se ipak da mikroplastika ima neželjeni učinak na biokemijske stanične putove s potencijalnim štetnim, proupalnim učinkom i neželjenim učinkom na tkiva. Studije in vivo na životinjama daju za pravo za naslutiti da bi mikroplastika mogla imati neželjeni učinak: ona može proći kroz živuće imunosne stanice sisavaca do limfnog sustava i krvotoka i probavnog sustava.
Kroz limfni sustav sve do jetre i žučnog mjehura, a veličina sastojaka mikroplastike i njihova hidrofobnost (topivost u mastima), omogućava prolazak toksičnoj plastici do probavnog sustava i pluća, gdje može doći do potencijalne patološke reakcije i štete za zdravlje čovjeka.
Posebno oprezan valja biti kod trudnica, budući da hidrofobna mikroplastika može proći barijeru posteljice do ploda/djeteta s naslućujuće štetnim učinkom na zdravlje djeteta - navodi Bratković.
O svemu smo porazgovarali i s Petrom Počanić iz organizacije WWF, jedne od najvećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, koja je prisutna u više od stotinu zemalja na pet kontinenata. Ta organizacija je i sama objavila istraživanja o plastici i ugrozi koju ona predstavlja za ljude, ali i cijeli planet.
Ima li mikroplastike u vodi iz vodovoda? Koliko plastike konzumiramo?
- Mikroplastike ima u svim vodama, pa tako i onoj koju pijemo, radilo se o flaširanoj vodi ili onoj iz slavine. Posljednje WWF-ovo istraživanje, koje je zapravo prva globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom konzumacije mikroplastike, pokazalo je da najviše mikroplastike konzumiramo upravo preko vode, a među prehrambenim proizvodima tu su se našli pivo, sol i školjke.
Istraživanje je pokazalo da postoji velika mogućnost da u jednom tjednu konzumiramo gotovo pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike koja se nalazi u kreditnoj kartici ili kemijskoj olovci. Na godišnjoj razini dolazimo do gotovo 250 grama plastike. Treba napomenuti da je to globalni prosjek i da regionalno količine variraju, pa se primjerice u vodi SAD-a i Indije nalazi dvostruko više čestica nego u vodi Europe i Indonezije. Ali, bitno je napomenuti, nitko nije pošteđen od konzumacije.
Gdje ima najviše mikroplastike?
- Nakon što plastika dospije u okoliš, ona u tom okolišu ostaje još jako dugo. Svake godine samo u mora i oceane dospijeva gotovo 8 milijuna tona plastičnog otpada, odnosno jedan kamion pun smeća svake minute. Budući da je to vrlo trajan materijal koji se ne razgrađuje za našega života - pojedinim vrstama potrebno je i do pet stotina godina - zbog vanjskih utjecaja lomi se u sve sitnije komadiće. Takve sitne komadiće manje od 5 mm nazivamo mikroplastikom.
Može nam se učiniti da je naš okoliš relativno čist u odnosu na neke druge zemlje, no istina je da se mikroplastika nalazi gotovo svugdje. Pronađena je na najvišim planinskim vrhovima, te u najdubljim dijelovima oceana. Dakle, čak i nenastanjeni dijelovi našeg planeta nisu pošteđeni ljudskog utjecaja. Osim što se nalazi u okolišu, sada znamo da se nalazi i u nama, tj. da velike količine mikroplastike svakodnevno konzumiramo preko hrane i vode.
Kakve su posljedice na naše zdravlje, što kažu znanstvene studije?
- Dugoročne posljedice konzumacije velikih količina plastike još uvijek nisu u potpunosti jasne, odnosno još je uvijek rano o tome govoriti. Činjenica je da plastika sama po sebi sadrži mnoge štetne aditive. Također, dodatni se zagađivači na nju doslovno “prikače” dok ona boravi u okolišu.
To se sve oslobađa i akumulira u našem tijelu, a kakve dugoročne posljedice to može imati za ljudsko zdravlje, znanstvenici tek počinju otkrivati. Mnogi smatraju da je plastika pravi nutricionistički trojanski konj. U idućim ćemo desetljećima o njoj sigurno puno govoriti.
Treba napomenuti da plastika nije problem samo za ljudsko zdravlje, ona predstavlja veliki problem za okoliš i gospodarstvo. Plastični otpad uništava mnoga staništa, mnoge životinje ugibaju zbog konzumiranja plastike te se mnoge vrste zapliću u plastični otpad.
Koliko se sve to brzo odvija pred našim očima, govore i podaci: 1960. godine samo 5% morskih ptica imalo je fragmente plastike u svojim želucima, danas govorimo o poražavajućem postotku od 90%, a procjenjuje se da će do 2050. godine to biti 99%.
Plastični otpad predstavlja i ogromne gubitke za gospodarstvo. EU na godišnjoj razini gubi gotovo 650 milijuna eura zbog plastičnog zagađenja, najviše su pogođeni turizam, ribarstvo i pomorstvo. To znači da na godišnjoj razini gubimo bar pet potpuno novih i opremljenih bolnica.
Navodi se da je hrana iz mora idealna za ljude, ali i u ribi ima mikroplastike.
- WWF-ovo istraživanje navodi vodu kao glavni izvor, a kad govorimo o proizvodima iz ribarstva, u samom vrhu našle su se školjke. Razlog tomu je što školjke konzumiramo u cijelosti tj. zajedno s probavnim sustavom. No priču treba gledati puno šire i shvatiti da na naše zdravlje ne utječe samo plastični otpad.
Na naše zdravlje utječu gotovo sve neodržive i neodgovorne aktivnosti koje kao civilizacija činimo, a koje su dovele do velikog gubitka bioraznolikosti, degradacije tla, zraka i vode, koje su dovele do promjene klime.
Plastika je zasigurno tu kako bi ostala, no što je sa sve praznijim morima i oceanima? Kako će to utjecati na naše zdravlje? Prema rezultatima Europske komisije, 41% procijenjenih ribljih stokova je prelovljeno, što doseže čak 88% ako promatramo samo Sredozemno more.
Osim toga, prekomjerni izlov znatno pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi, a to na koncu opet utječe na nas. U WWF-u imamo jasnu poruku, a to je da pozivamo ljude da konzumiraju održive proizvode iz ribarstva, a koji su to, te kako ih najukusnije pripremiti, možete saznati posjetom na stranicu www.kojuribukupiti.org.
Kako se možemo zaštititi?
- Budući da ne možemo prestati jesti, disati i piti, jedino što nam preostaje je da saniramo štetu, uvedemo brze i radikalne sustavne promjene te omogućimo budućim generacijama kvalitetniji život. Oni koji moraju napraviti veliki iskorak su vlade i same tvrtke koje proizvode milijune plastičnih proizvoda godišnje, a nisu odgovorne za te proizvode jednom kada oni postanu otpad. Više od polovice proizvoda postane otpad za manje od tri godine. Potpuno je suludo da za proizvode tako kratkog životnog vijeka koristimo materijal tako dugog životnog vijeka.
WWF je pokrenuo peticiju kojom poziva svjetske vlade na donošenje globalnog sporazuma o sprječavanju zagađenja mora plastikom. Peticiju je potpisalo skoro 900.000 ljudi. WWF traži donošenje konkretnih nacionalnih ciljeva i transparentnih mehanizama izvještavanja za tvrtke. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu za zemlje s niskim prihodima kako bi učinkovitije mogle gospodariti svojim otpadom. Ako još niste, pozivamo vas da potpišete peticiju na wwfadria.org/ne_plastici.
Jedite ribu
Nenada Bratkovića, magistra nutricionizma, upitali smo koliko je za ljudsko zdravlje štetna mikroplastika koju pojedemo i popijemo. Kaže da postoje pretpostavke za određene rizike, ali da nije jednostavno procijeniti trag i kumulativan učinak mikroplastike na organizam i zdravlje čovjeka.
Kaže i da mikroplastika ima neželjeni učinak na biokemijske stanične putove s potencijalnim štetnim, proupalnim učinkom i neželjenim učinkom na tkiva.
Navodi se da je riba idealna hrana za ljude, međutim puna je mikroplastike. Evo što o tome kaže nutricionist Nenad Bratković:
- Racionalno gledajući, najveća bi greška bila prekrižiti ribu iz razloga što smo eto - otkrili problem mikroplastike u okolišu koji je ušao u hranu i hranidbeni lanac čovjeka. I eto nove zablude, kako i ribu treba izbaciti jer eto, i ona ima „nešto" loše. U prehrani današnjice, nažalost je skoro svaka hrana u određenom hazardu: počevši od blitve i pesticida, pa sve do stoke i hormona s antibioticima, ribe sada s mikroplastikom, (a prije i još uvijek sada, s PCB-om i teškim metalima).
Ljudi se ionako nutritivno siromašno hrane u prosjeku, nedostaje im kronično i omega-3 masnih kiselina i kvalitetnih bjelančevina i mikronutrijenata, poput joda koji se nalazi u ribi.
Dakako, nije svejedno jedemo li tunu iz konzerve koja je ulovljena u Indijskom oceanu, ili smo se najeli srdela ulovljenih u „divljem" akvatoriju Jadrana. Usprkos morskim strujama, rizik je daleko manji. Valja sačuvati razum, „sačuvati se" od ortoreksije i strahova od hrane, a istovremeno voditi računa o porijeklu hrane koje jedemo.
Veliki uspjeh splitske organizacije
Green Sail organizacija iz Splita, koja svojim aktivnostima potiče na zaštitu mora i morskog okoliša, postala je jedan od 30 polufinalista Europskog natječaja društvenih inovacija 2019., odabranih od više od 500 prijavljenih kandidata iz cijele Europe, naveli su u svom priopćenju.
- Tema ovogodišnjeg natječaja je rješavanje problema plastičnog otpada, a traže se ideje i projekti u kojima se plastični otpad smanjuje uvođenjem sustavnih promjena na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Svrha je Natječaja za europske društvene inovacije za 2019. godinu poduprijeti ideje i projekte kojima se smanjuju plastični otpad i bacanje smeća tako što se mijenjaju ili poboljšavaju postojeći procesi ili uvode posve novi proizvodi i pokreću nove inicijative.
Green Sail iz Splita bio je jedan od 30 projekata iz 19 zemalja koji su odabrani za sljedeći krug natjecanja od ukupno 543 ideje koje su prijavljene iz cijele Europe, a koje potiču na rješavanje rastućeg problema plastičnog otpada. Prijavljeni projekti pokrivaju širok spektar rješenja, od poboljšanja lanaca nabave do mijenjanja ponašanja samih potrošača.
Inovativna ideja organizacije Green Sail podrazumijeva obrazovni program smanjenja količine plastičnog otpada unutar nautičke industrije u drugim europskim zemljama, po modelu koji organizacija već uspješno provodi u Hrvatskoj. Ideja projekta Green Saila je postupno razvijati programe smanjenja i recikliranja plastičnog otpada u čarter kompanijama i marinama u drugim europskim zemljama s razvijenom nautičkom industrijom: Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj - navode u toj organizaciji.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/pijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka-612555
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=56f3c7a23624c93c8decc8e4b9fa237c8cd14ca5
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Pijte+vodu+iz+%C5%A1pine%2C+a+ne+onu+iz+plasti%C4%8Dnih+boca%21+Alarmantna+%C4%8Dinjenica+ukazuje+da+fla%C5%A1irana+teku%C4%87ina+mo%C5%BEe+naru%C5%A1iti+hormonski+sustav+i+izazvati+niz+bolesti%2C+evo+%C5%A1to+ka%C5%BEe+struka&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fpijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka-612555
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fpijte-vodu-iz-spine-a-ne-onu-iz-plasticnih-boca-alarmantna-cinjenica-ukazuje-da-flasirana-tekucina-moze-narusiti-hormonski-sustav-i-izazvati-niz-bolesti-evo-sto-kaze-struka-612555
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => GASI ŽEĐ PAMETNO
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
17. svibanj 2024 23:47
