Što stručnjaci za dugovječnost jedu za doručak
Oduvijek je postojalo vjerovanje da nam hrana može pomoći da održimo zdravlje i postignemo dugovječnost, a posljednjih se desetljeća tim idejama priklonio i dio znantvene zajednice. Temu je osobito popularizirala knjiga o prehrani u takozvanim plavim zonama - gdje ljudi žive dugo i zdravo - a zanimljivo je da je od svih tema kojih se dotiče najviše pažnje izazvalo ono što je napisano po pitanju doručka. O tome smo vam već ponešto pisali, a još ćete građe, ako vas ta tematika zanima, lako pronaći na internetu.
Ekipa iza knjige o prehrani u plavim zonama nije jedina iz znanstvene zajednice koja se odlučila progovoriti o ovoj temi, svoje mišljenje dali su i dr. Suzanne J. Ferree, dvostruko certificirana u obiteljskoj medicini i medicini protiv starenja i regenerativnoj medicini, i dr. sc Raghav Sehgal, suradnica dr. Grubera sa Sveučilišta Yale čije se istraživanje fokusira na ljudsko starenje.
U svom razgovoru za HuffPost oboje su izjavili kako dan započinju povrćem i jajima i istaknula kako je doručak s jajima i povrćem pun hranjivih tvari koje su znanstveno povezane s dugovječnošću. Dr Ferree kazala je da bira organski uzgojena jaja s ekološki uzgojenim povrćem i čistim maslinovim uljem ili uljem avokada, dok se doručak dr. Sehgal sastoji od omleta sa špinatom, rajčicama ili gljivama uz koje povremeno pojede i malo sira, prilog od avokada ili malo dimljenog lososa.
- Ovakav doručak je izvrstan jer je krcat proteinima, što je odlično za zdravlje mišićno-koštanog sustava, dok povrće obroku dodaje hrpu vitamina i antioksidansa, kao i vlakana, koji su izvrsni za zdravlje crijeva. Osim toga, zdrave masti iz avokada ili lososa izvrsne su za srčano i kognitivno zdravlje - pojasnila je dr. Sehgal.
Jedna znanstvena studija koja je uzela u obzir više od 18.000 odraslih osoba otkrila je da redovita konzumacija jaja nije povezana samo s nižom stopom smrtnosti, već da značajno smanjuje ukupnu smrtnost. Što se tiče povrća, vjerojatno se nećete iznenaditi kada čujete da je vegetarijanska prehrana povezana sa smanjenjem rizika od mnogih kroničnih bolesti koje mogu ugroziti životni vijek.
U skladu s preporukama spomenutih stručnjaka i svime navedenim je i recept koji nam se jako sviđa.
Zelena šakšuka
Sastojci:
300 g špinata
75 g feta sira
3 žlice maslinovog ulja
1 žlica soka od limuna
4 režnja češnjaka
4 jaja
1 luk
svježi peršin ili bosiljak
sol, papar
Priprema:
Zagrijte maslinovo ulje, dodajte nasjeckani luk pa pirjajte dok luk ne omekša. Dodajte češnjak i nastavite pirjati dok češnjak ne zamiriše.
U tavu dodajte sok od limuna i špinat, smanjite vatru, poklopite i kuhajte, povremeno miješajući, dok špinat ne postane vrlo mekan.
Skinite poklopac i ravnomjerno rasporedite smjesu po dnu posude. Stražnjom stranom žlice napravite četiri plitka udubljenja pa u svako razbijte po jedno jaje.
Pojačajte vatru, posolite i popaprite jaja, pokrijte tavu poklopcem. Pržite dok se bjelanjci ne stisnu, ali ugasite vatru dok žumanjci još nisu potpuno skuhani.
Pospite sjeckanim peršinom i mrvljenom fetom te poslužite uz prepečeni kruh