Nakon novinskog napisa o Antoniji Sršić (42), ženi s intelektualnim poteškoćama (i majci malodobnog djeteta) koja po Brdima (splitski kvart) luta tražeći novac i pomoć za sebe i kćer, pokrenula se cijela lavina komentara. Puno ljudi nam se javilo nudeći novčanu pomoć, donacije u odjeći i hrani, kao i usluge čišćenja skromnog i izrazito neurednog podstanarskog prizemog stančića u kojemu Antonija živi s djetetom i suprugom, građevinskim radnikom koji svojim skromnim primanjima osigurava kakvu-takvu egzistenciju toj obitelji.
Obitelji koja, zapravo, više ne funkcionira, osim u smislu da Antonija boravi pod istim krovom, što je zapravo svojevrsni uteg za sve njih zbog njezine neumitne i nepopravljive dijagnoze.
Lavina dobrote nakon našeg teksta bila je popraćena i lavinom neodgovorenih pitanja: zašto Antonija nije – prije negoli je stvar postala javna - dobila pomoć svoje obitelji, koji uz Antoniju imaju još po troje kćeri i sinova, ukupno sedmero odrasle djece.
Nadalje, ostalo nam je nerazjašnjeno (ne)postupanje Centra za socijalnu skrb u Splitu pod čijim je nadzorom obitelj Sršić; djelatnica navodno nikad nije došla u nadzor.
Nakon našeg teksta u novinama ljutito su nam pisali mailove članovi obitelji Čaljkušić iz Lovreća, tražeći isprike i demantije jer smo "narušili ugled njihovih obitelji". Na žalost, dok su se oni bavili nama i svojim ugledom, njihova je kćer i sestra i dalje lutala po Brdima, te za pomoć uporno nazivala novinarku, kao i splitsku dobrotvorku, koja joj je – imamo precizna saznanja – jedina pomagala u zdravstvenom, materijalnom, pa čak i higijenskom pogledu svih ovih godina.
Konkretno, na dan objave teksta u printu i na portalu, Antonija je također sama lutala po Brdima, preplašeno i dezorijentirano tražeći pomoć od slučajnih prolaznika. O tome postoji snimka, koju iz respekta prema Antonijinoj dijagnozi nećemo objaviti.
U međuvremenu je ipak obitelj reagirala humano, te je Antonija (privremeno) smještena k majci u Lovreć, odakle nam se javila telefonski te potvrdila da joj je u njenoj sobi udobno, ali se dosađuje i želi natrag kod kćeri, te da priželjkuje zaposlenje.
Inače ima završenu školu za pomoćnu kuharicu, te još uvijek ima poslovnu sposobnost, no kompromitira ju njezina dijagnoza (posjedujemo nalaze ali ih nećemo objaviti), i zdravstveno stanje koje se pogoršava.
Već u površnoj kominikaciji je vidljivo da, na žalost, Antonija teško može funkcionirati bez (čak stručne, pa i institucionalne) podrške.
Pravni savjet čitateljice
Jedna od osoba koja nam se javila potaknuto novinskim tekstom o Antonijinu životu na rubu ljudskog dostojanstva, bez podrške primarne obitelji i institucija (o uvjetima u kojima je obitavala svjedoče i fotografije) je i Snježana Cvrtila iz Zagreba, čije pismo redakciji prenosimo u cijelosti uz njezino dopuštenje.
Pročitala sam objavu u svezi gđe Antonije. Ponukana težinom situacije i potrebe za promptnim rješavanjem slučaja rado bih dala neke smjernice. Živim u Zagrebu,radila sam kao koordinator između HZMO-a i ZOSI-a.
Postupak vještačenja se pokreće tako da se zatraži liječnika obiteljske med.da ispuni obrazac 1-IN (u dva primjerka) tj. zahtjev za ocjenu radne sposobnosti imenovane (to je anamneza svih bolesti do danas te zaključno mišljenje dg. kojom potkrepljuje zahtjev za eventualni potpuni gubitak radne sposobnosti.
Uz to je potrebna originalna medicinska dokumentacija novijeg datuma (barem jednog specijaliste). Kako je gospođa van radnog odnosa, obrazac o kategoriji radnog mjesta (2-IN obrazac) će ispuniti soc.radnik ZOSI-a kada ju pozove.
Zahtjev 1-IN se urudžbira u HZMO-Podr.sl.Split koji prosljeđuje ZOSI-u (Zavod za vještačenje, prof.rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom), koji će pozvati radi ispunjavanja obrasca 1-IN. Kada je predmet zadužen kod vještaka, potrebno je uputiti tzv. požurnicu za rješavanje na mail: info@zosi.hr u kojoj treba navesti razlog za žurno rješavanje, i da je podnesen Zahtjev za utvrđivanje radne sposobnosti te obavezno OIB korisnice.
Stranka se pisanim putem poziva da dođe na vještačenje (treba je netko dovesti radi ozbiljnosti situacije). Kada vještak donese Nalaz i mišljenje upućuje spis na donošenje rješenja u HZMO Ps Split, sukladno nalazu.
Ukoliko je priznata opća nesposobnost za rad pravnik će donijeti rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu (uvjet i staž uz nalaz opće nesposobnosti).
Sve ovo bi morala odraditi soc.radnica prema nadležnosti mjesta stanovanja koja za to prima plaću.
Isto tako može i bili tko drugi ukoliko bi to preko CZSS trajalo "do sudnjeg dana".
Svaka čast što ste iznijeli sudbinu ove jadne žene u javnost jer se jedino tako mogu neke situacije riješiti – stoji u pismu čitateljice iz Zagreba.
Centar za socijalnu skrb
Na naš upit koje je radnje za dobrobit obitelji Sršić poduzeo Centar za socijalnu skrb u Splitu, koliko često se dolazilo u nadzor i jesu li poduzete radnje za rješavanje problema majke koja je očigledno podkapacitirana za brigu o samoj sebi, a kamoli svom djetetu, dobili smo sljedeći odgovor kojega potpisuje aktualna ravnateljica CZSS Milena Drlje.
- Ovim putem izvještavamo kako je ovaj Područni ured u odnosu na obitelj A.S. na Brdima postupao u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi te Obiteljskog zakona, a sve s ciljem pomoći roditeljima.
Članovi obitelji korisnici su novčanih naknada od strane ove službe, po osnovi utvrđenih poteškoća u dijelu zdravstvenog funkcioniranja. Roditelji se prate kroz stručnu savjetodavnu pomoć i podršku radi adekvatne brige o djetetu s ciljem da ista bude u skladu s najboljim interesom djeteta, u obiteljskom okruženju što predviđa i načelo Obiteljskog zakona razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život.
U život obitelji uključene su i drugi dionici zajednice te im se do sada pomagalo na različite načine (nije precizirano koje, nap.a.), a briga o djetetu je dodatno potpomognuta socijalnim uslugama (nismo razabrali kojim uslugama, nap.a.).
Stručni radnici u okviru svojih postupanja, prema ciljevima i utvrđenim aktivnostima, obilaze obitelj i u kontaktu su s članovima proširene obitelji koji su im od pomoći. Stambene prilike obitelji su skromne, uvjetovane materijalnim mogućnostima plaćanja podstanarstva, a higijenski uvjeti su dio koji je promjenjiv i na kojeg se utječe kroz savjetodavnu pomoć, upozorenja i upute.
Ono što je cilj ove službe je osnažiti obitelj, pomoći roditeljima u prevladavanju specifičnih teškoća da bi osigurali primjerenu skrb o djetetu. Prilike obitelji procjenjuju se temeljem propisanih instrumenata socijalnog rada i psihologije, poštujući pravni okvir primjene istih, na način da se isti stavljaju u korelaciju doprinosa svih članova obitelji zajednici življenja, njihove spremnosti na preuzimanje određenih uloga kao i procjene osobnih i drugih kapaciteta koji se mogu i drugim intervencijama osnažiti (npr. liječenje, odlazak u savjetovalište, uključivanje u rad udruga i sl.), a pri čemu je važna volja i pristanak samog korisnika kojemu nije oduzeta poslovna sposobnost.
U narednom vremenu, ovaj Područni ured će i nadalje pratiti obiteljske okolnosti i poduzimati radnje iz nadležnosti radi zaštite prava i interesa djeteta te podrške roditeljima – najavila je Milena Drlje, v.d. voditeljica Područnog ureda Split Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
