StoryEditor
PanoramaKOBNI 9. STUDENOGA

Na današnji dan prije 140 godina Zagreb je pogodio brutalan potres, sve je poludjelo, a Bečani su čitali iz mjesečevih mijena kada će udariti opet

9. studenog 2020. - 08:23

Točno na današnji dan, 9. studenoga, 140. je obljetnica potresa u Zagrebu, o čijim posljedicama su izvještavali brojni domaći i strani novinari, te o kojem su pisali domaći i strani povjesničari.

– Jedna kolegica je istaknula da je to bio "savršeni potres" u smislu tadašnje reakcije ljudi (naročito stručnjaka i tadašnjih znanstvenika) i onoga što povjesničari mogu proučavati na temelju tih reakcija.

Kada biste gledali potres u Zagrebu koji se dogodio u ožujku ove godine i taj potres 1880. godine, vidjeli biste da je obrazac ponašanja zaista vrlo sličan – kaže nam dr. sc. Filip Šimetin Šegvić, asistent s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te nastavlja:

– Vidi se koliko nam je danas tehnologija važna, pa su svi moji prijatelji u roku nekoliko dana nakon potresa skinuli aplikaciju koja im šalje podatke kada se u Zagrebu dogodi svaki manji potres. To je nešto što ljude smiruje u današnje vrijeme.

Nije bilo telefona

Možete misliti kakva je situacija bila 1880. godine, kad nije bilo ni telefona. Radovi na prvim telefonskim linijama u Zagrebu počeli su u jesen te godine, no oduženi su zbog potresa, pa je prvi telefonski poziv ostvaren u siječnju 1881.

Informacije su sporo putovale. Mogli ste čekati da iziđu novine, a to što je osvanulo u tim novinama – ako ste bili pismeni, jer još uvijek nije bilo jako puno pismenih ljudi – jedino je što vas je moglo smiriti, osim ljudskih kontakata.

Noć na Zrinjevcu

– U to doba kada bi zavladala panika, uvijek je bilo onih razumnih ljudi koji su smirivali situaciju i koji su u novinama pisali tekstove da primire stanje i da pokažu da to nije kataklizma.

S druge strane, paniku su izazivali neki mađarski i njemački mediji, koji su izvještavali o velikom broju žrtava i strašnim štetama, koji su širili senzacionalizam, a povremeno su se i u nekim hrvatskim novinama javljali određenih krivi podaci koji su također stvarali atmosferu panike i nelagodnog osjećaja, tako da se stvorila jedna atmosfera u kojoj bi, kada bi tlo malo podrhtalo zbog prolaska kočije, nastala panika u kavanama i gostionicama – kaže dr. sc. Filip Šimetin Šegvić.

– Mnogi su danima obitavali na području Trga bana Jelačića i parka Zrinjevac. Tamo su i spavali jer se od straha nisu usudili vratiti u svoje domove. Tamo blizu živim i mogu reći da smo svi, kada je u ožujku ove godine bio potres, krenuli prema Tomislavcu i Zrinjevcu.

Veliki broj ljudi je nakon tog potresa prije 140 godina napustio Zagreb – kazuje naš sugovornik, što zbog toga što su im kuće bile uništene, što iz straha.

image
Radnici saniraju oštećenja oko Katedrale
Tomislav Krišto/Cropix


– Naime, pojavili su se razni "paraznanstvenici", što je opet usporedivo s ovom našom situacijom s koronom, pa su neki bečki "stručnjaci" govorili da na temelju mjesečevih mijena mogu predvidjeti dan, ako ne čak i sat, kada će se ponovno dogoditi potres.

Da bi stvar bila gora, taj lažni stručnjak je slučajno približno pogodio kada će novi manji potres zatresti Zagreb, pa su mu još više vjerovali, a čak je u Zagrebu održao predavanja.

Filip Šimetin Šegvić kaže da su u potresu 1880. godine poginule dvije ili tri osobe. Jedna od njih od ozljeda dobivenih kada se na nju srušio dimnjak.

Standardi gradnje

– Taj potres se, kao i onaj ove godine, dogodio u jutarnjim satima, kada je većina stanovništva bila u svojim domovima. Radilo se o velikom potresu, najvjerojatnije magnitude preko šest po Richteru, što je veći potres od ovog koji se dogodio početkom 2020. godine. Gradnja je tada bila slabijih standarda, bilo je također dosta bespravne izgradnje. I šteta je bila velika.

Teško je reći koliko je u potresu 1880. godine srušeno zgrada, ali je poznato da je među prvim procjenama bila ona mađarskog stručnjaka koji je štetu procijenio na nekoliko milijuna guldena.

Zna se i da je August Šenoa kritizirao kako senzacionalističke novine govore o 500 porušenih zgrada i tvrdio da ih je manje – kazuje povjesničar Šimetin Šegvić, te dodaje da su bile oštećene zgrade u centru grada, objekti raznih institucija, crkve, katedrala, naročito je Kaptol nastradao... što znači da su među njima neki isti objekti koji su oštećeni i u potresu ove godine.

image
Damjan Tadić/Cropix


Građani su u tim trenucima 1880. godine pokazali zajedništvo.

– Imate razne primjere, kao što je primjer Augusta Šenoe koji se nakon potresa angažirao i danonoćno pomagao ljudima da poprave svoje stanove, krovove i da ih se zbrine usred hladnoće, nauštrb svog zdravlja, te se prehladio i od posljedica umro.

Ljudi su jedni drugima bezrezervno pomagali da se osiguraju normalniji uvjeti života, a dolazila je i zima.

Novčana pomoć cara Franje Josipa


– Car Franjo Josip poslao je novčanu pomoć iz svojih vlastitih sredstava. Sredstva su se prikupljala i po raznim europskim gradovima.

Naš ban Ladislav Pejačević i gradonačelnik Matija Mrazović podigli su sve na noge kako bi se prikupilo što više sredstava za obnovu zgrada institucija, crkvi, uređenje grada... – govori povjesničar Filip Šimetin Šegvić.

Zatvorska kazna za bogohuljenje


– Nakon potresa su se bogohuljenje i kletve kažnjavale zatvorom od šest sati do 14 dana.

To je isto bila jedna vrsta primirivanja situacije, nije se htjelo da se kroz psovke i razne uzvike uznemirava građane.

Cilj te odredbe bio je da smiri ljude, koncentrira ih na nešto drugo i vrati ih u normalan život – kaže Šimetin Šegvić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. srpanj 2021 01:00