StoryEditor
Kulturašto je bilo vrijedno pamćenja

Zadarska kultura u 2019. godini: grad konačno dobio kinoteku, u solidnoj produkciji kazališnih predstava odskočila ‘Kabanica’ Udruge ‘Drama plus’ u režiji Vinka Radovčića, a pamtit će se i knjiga 'Mediteranski armerun'

10. siječnja 2020. - 09:05

Zadar je (najzad!) dobio Kinoteku, a predstava zadarske Udruge “Drama plus” nominirana je za Nagradu hrvatskoga glumišta, i to u kategoriji za Najbolju dramsku predstavu u cjelini.

Pojedinačno, to su zasigurno dva najbolja postignuća u zadarskoj kulturi u 2019. godini, a da su nastala samo zahvaljujući entuzijazmu, probijanjem nebrojenih barijera, bez početne podrške “velikih” i vjetra iza leđa.

Zadranin Andrej Fric, koji je u Rijeci završio studij ekonomije, vratio se u Zadar i “suočio s potpunim nedostatkom kulturnih sadržaja”, te je pokrenuo, među ostalim, Kino zonu, zadarsko ljetno kino, prvo kino u Zadru koje je ponudilo nekomercijalne filmove. Kino zona na Poljani Branka Stojakovića vrlo brzo se nakon filmova pretvorila u prostor dijaloga, u organizaciju tribina, radionica i svega što je tematski vezano uz kinematografiju i kulturu u širem smislu.

Fric je svojom upornošću uspio da se dolaskom jeseni Kinoteka “useli” u prostor Koncertne dvorane u Kneževoj palači, gdje se projekcije redovito održavaju. Program za siječanj 2020. je – odličan!

Istodobno, “ekipu” za rad na predstavi je okupio Vinko Radovčić, kazališni genije bez službenih diploma, i napravio jedno od svojih remek-djela, no to je ujedno bila i prva zadarska predstava nominirana za Nagradu hrvatskoga glumišta u kategoriji najbolje dramske predstavu u cjelini. Gogoljeva “Kabanica” u njegovoj režiji nastala je u Udruzi za kulturu i umjetnost “Drama Plus” iz Zadra, a nominacijom je postala jednom od tri najbolje dramske predstave u 2019. godini u Hrvatskoj.

Četiri premijere postavljene su na scenu Kazališta lutaka Zadar u 2019. godini: “Jakov Neustrašivi” (teatar sjena, režija Fabrizio Montecchi), “Punch i Judy” (Irena Bausović Tomljanović), “Bio jednom jedan… – priča o dva konopca” (režija Leda Festini Jensen), te popularni “Vlak u snijegu”, čiju režiju potpisuje vrsni Dražen Ferenčina. Osim njezine kvalitete, predstava je ostala zabilježena zato što je njome glumica Tamara Šoletić obilježila 30 godina umjetničkog rada.

U Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar na daske su u 2019. postavljene tri premijere, te jedna predstava u koprodukciji s Udrugom “Drama plus”. Nakon “Lica” Zorana Mužića i predstave “Hilaj me” Žane Bumber, u prosincu je Nina Kleflin postavila dramu “Tri verzije života”.

Glumac Kazališta lutaka Juraj Aras i ove je godine prodrmao učmalost i globalnu dosadu u zadarskoj kulturi, te je njegov “Teatro VeRRdi” organizirao Artakt 6 festival.

– Okosnica programa Artakt 6 festivala je pojam “Danas”, te kako pojedinci i grupe u određenom kontekstu (ne)uspijevaju realizirati kvalitetu života konfrontirajući s vlastitim ograničenjima ili pak ograničenjima koja su im zadana dominantnim društvenim praksama – kazao je Aras povodom festivala.

Velikana radi, valja spomenuti i izložbu radova Salvadora Dalija, iako Narodni muzej, kao ni Arheološki (koji, valja naglasiti, nema prostor za organizaciju izložbi), ni sa čim nije iskočio iz kolotečine. “Nadrealni svjetovi Salvadora Dalija” u Zadar su u svibnju stigli dvije godine nakon izložbe u Dubrovniku – riječ je o eksponatima čiji je vlasnik David Rjazancev, 45-godišnji galerist i kolekcionar, vlasnik galerije u Sloveniji, koji je Zadru “posudio” isti Dalijev opus koji je prije dvije godine ponudio Dubrovniku, te u više gradova u regiji: oko 240 grafičkih listova, skulpture, tapiserije te dva reljefa.

Godinu su zaokružili i obilježili najfiniji i najsuptilniji artefakti – kineska keramika, pristigla iz najstarijeg i najvećeg muzeja keramike u Kini, u gradu Jingdezhenu. Eksponati iznimne ljepote i neprocjenjive vrijednosti bili su izloženi u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a ujedno su ova dva muzeja, potpisivanjem sporazuma o suradnji, postali “Prijateljski muzeji” te je dogovorena daljnja suradnja. •

Eruditski fotobrevijar

No, ono što je “oborilo” čitalačku publiku jest “Mediteranski armerun” Bruna Ćurka i Stipe Suraća, fotobrevijar s interaktivnom kartom Jadrana, u izdanju Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi “Mala filozofija” iz Zadra!

– Letera iliti pisama je ravno 50 i eruditskom radoznalošću ispisao ih je Bruno Ćurko, doktor filozofije, a litrata iliti fotografija je ravno 167, a izradio ih je “doktor fotografije” Stipe Surać, kako ga je opravdano titulirao jedan od promotora knjige dr. sc. Nenad Vertovšek.

A armerun je, po dalmatinski, veliki drveni ormar, “čuvar vremena”, kako bilježe autori u uvodu knjige, u koji su “posložili slike i priče na 50 polica s 50 mediteranskih simbola. Stoga, kad u kamari pored ponistre u kantunu vidite svoj kafeni armerun, stavite ovu knjigu u njega jer ondje joj je mjesto”. Koje priče, kakve simbole?

Priče i simbole podneblja, mjesta identiteta, prirodna i kulturna obilježja zajedničkog pripadanja, posložene abecednim redom. S ciljem da se neke pojmove, simbole i mjesta “otme” od konzumerskog, dekorativnog dalmatinstva i terora fetivih te tako donekle sačuva od isprazne reprodukcije i kiča u kojem se mediteranstvo Dalmacije godinama rastače zahvaljujući epidemijskom nerazumijevanju vlastitih korijena – zapisao je o knjizi naš novinar Ivica Nevešćanin.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 13:12