StoryEditor
Film & TVCINEMARK U KUĆNOM KINU

‘Posljednji Vermeer‘: Krivotvoritelj s bisernim kistom

Piše Marko Njegić
10. travnja 2021. - 23:22

Mural "Djevojke s bisernom naušnicom" s COVID-19 maskom na licu, naslikan u Indiji, proteklih dana obilazi svijet u svrhu podizanja svijesti o koronavirusu kao jedna od fotografija trenutka. Čuveni nizozemski slikar Johannes Vermeer (1632. – 1675.) postao je opet aktualan, a njegovoj aktualnosti pridonosi i premijerni film na hrvatskom "online" videotržištu, snimljen prema nevjerojatnoj istinitoj priči iz Drugog svjetskog rata.

"Posljednji Vermeer" nije film o slikaru kojeg je 2004. Colin Firth glumio u drami "Girl With a Pearl Earring" o nastanku njegove istoimene i najslavnije slike djevojke s bisernom naušnicom u tumačenju Scarlett Johansson. Vermeerova "Djevojka s bisernom naušnicom" se spominje u filmu, ali ona nije predmet priče, već njegova navodno posljednja slika "Krist i preljubnica".

FILM: The Last Vermeer; drama; SAD, 2019. REŽIJA: Dan Friedkin ULOGE: Guy Pearce, Claes Bang OCJENA: ***

Tu sliku, zajedno s još nekim Vermeerovim remek-djelima, jedan je nizozemski umjetnik i diler umjetninama, najuspješniji krivotvoritelj svih vremena, prodavao utjecajnim nacistima i bio optužen za veleizdaju domovine. Nizozemcu je ime Han van Meegeren, a utjecajni nacist je nitko drugi doli Hermann Göring, jedan od najzloglasnijih zapovjednika u Hitlerovoj nacističkoj Njemačkoj.

Prvijenac redatelja Dana Friedkina, snimljen prema romanu "The Man Who Made Vermeers" Jonathana Lopeza, otvara se 29. svibnja 1945. godine, tri tjedna nakon pada Hitlerova Reicha. Mnoge umjetnine su ukrali ili preoteli nacisti. Zaplet kreće kad saveznici u jednom vagonu u austrijskom rudniku soli pronađu "Krista i preljubnicu", za koju se govori da je prodana Göringu.

Istragu preuzima kapetan Piller (Claes Bang) iz savezničke privremene vlade i trag ga odvodi do Van Meegerena (ponajbolja uloga u karijeri Guya Pearcea). Predstavljanje Van Meegerena izvedeno je pogođeno "slikarski". Nizozemac sjedi u mraku i biva osvijetljen upaljačem kojim pali cigaretu.

Statični prizor načas izgleda kao slika, s osvjetljenjem na tragu nizozemskih slikara. Evidentno, Van Meegeren je upućen u Vermeerov opus. "Parnjak Rembranta, bolji od (Fransa) Halsa, za dlaku iza Michelangela i Da Vincija", pozicionira Vermeera u umjetnosti nadmeni tip iritantne frizure i "hitlerovskih" brčića koji je možda prao novac za naciste koristeći umjetnost kao paravan.

Van Meegeren za sebe kaže da je "slikar i ljubitelj umjetnosti", dok ga struka o(t)pisuje kao "trećerazrednog umjetnika i prvoklasnog oportunista". Istina je negdje između i Piller je nastoji otkriti, među ostalim i u razgovorima sa zatočenim Van Meegerenom, koji mu pristaje pomoći ako mu dopusti da u međuvremenu slika.

Debitantski redatelj Friedkin snima "The Last Vermeer" kao staromodnu, solidno produciranu (po)ratnu misteriju u stilu "Trećeg čovjeka" Carola Reeda i Verhoevenovih filmova kao što su "Soldier Of Orange" i "Black Book", s flešbekovima raskošnih ratnih domjenaka i prizorima ratom razorenog Rotterdama i vojske na ulicama Amsterdama.

Filmski utjecaji sežu i do "Otimača izgubljenog kovčega" s obzirom da njemački glumac August Diehl u "gestapovskom" liku Alexa De Klerksa može podsjetiti na mlađu verziju negativca Tohta.  Stječe se dojam da je redatelj to napravio kako bi naglasio da je posegnuo za pjesničkom slobodom i da se ne drži stopostotno istinite priče, odnosno da je "Posljednji Vermeer" prije svega film, "movie", (re)kreacija stvarnosti.

Film koji u posljednjoj (i najboljoj) trećini prestaje biti misteriozni poratni triler i postaje sudska drama u stilu devedesetih ("Malo dobrih ljudi", "Philadelphia"...).  Žanrovski prijelaz je dobrodošao budući da se intrigantni, ali neujednačeni "Posljednji Vermeer" počeo gubiti u podzapletu vezanom uz otuđeni odnos Pellera i njegove supruge Leez (Marie Bach Hansen).

Ona je, da opstane i potencijalno priskrbi informacije za saveznike, surađivala i spavala s njemačkim okupatorima dok je on, kao Židov, bio u bijegu i pridružio se savezničkom pokretu otpora. Na suđenju se, dakako, sudi Van Meegerenu kojeg je država optužila za prodavanje nizozemskog kulturnog blaga Hitlerovu Reichu, a Piller ga brani da je zavarao naciste i prodavao im lažna djela, replike slavnih slika, na čemu i on sam inzistira.

Kao slikar, Van Meegeren nije bio smatran majstorom u očima snobovskih kritičara i kustosa muzeja, ali je, u inat njima, tj. njihovu nepriznavanju njegova talenta, majstorski oponašao druge majstore, potez po potez, uključujući slavnog Nizozemca, prodavajući slike nacistima i varajući neprijatelja, a ne surađujući s njime.

Za to ga je nizozemski narod u konačnici smatrao herojem, ako se već nije uspio u potpunosti izvući na sudu. Naime, naslikavši jednu "vermeerovsku" sliku tijekom suđenja, Van Meegeren je pobio optužbe za suradnju s nacistima, ali je na taj način dokazao krivnju za krivotvorenje i bio osuđen na godinu dana zatvora, preminuvši prije nego što je odslužio kaznu.

U filmu je njegovo krivotvoriteljsko preslikavanje Vermeera u dokazne svrhe da "nije Vermeer" izvedeno drukčije. Razlog tome jest da Van Meegeren može ostvariti osobni trijumf nad kustosom muzeja i kritičarom po imenu Dirk Hannema (Adrian Scarborough), koji je smatrao da je "nemoguće naslikati mrtvog Vermeera" i bio je uvjeren da je "Krist i preljubnica" njegovih ruku djelo.

Iako je Piller u jednoj sceni rekao "ne zanima me povijest umjetnosti", film je na koncu najzainteresiraniji za umjetnost i njezino mjesto u povijesti i svijetu kulture. Što je umjetnost? Može li se rekreacija nečije umjetnosti nazvati kreacijom i umanjuje li ona njezinu vrijednost? Treba li evaluacija kvalitete pojedinog (remek)djela od strane nekoga iz struke biti uklesana u kamenu? "The Last Vermeer" otvara zanimljiva pitanja kao film koji je i sam umjetnička rekreacija povijesti, da ne kažemo krivotvorina.

Specijaliziran za filmove o umjetnosti

Danski glumac Claes Bang specijalizirao se za uloge u filmovima na ovaj ili onaj način vezanima uz neku umjetnosti. Proslavio se glumeći kustosa muzeja u "Kvadratu", a glumio je i u "The Burnt Orange Heresy", o krađi slike fiktivnog slikara Jeromea Debneyja.

item - id = 1090370
related id = 0 -> 1129911
related id = 1 -> 1129636
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2021 00:38