Serija "nema veze sa Zoranovim životom, već je naglasak na jednom kriminalnom klanu", iznio je svoje Siniša Nikolić (na portalu Danas), nekadašnji šef kabineta Zorana Đinđića, svoje mišljenje o seriji "Sablja", koja se trenutno prikazuje na platformi Max i trenutačno je na 2. mjestu top liste gledanosti u nas - prenosi Jutarnji list.
"U prve dvije epizode Zorana su prikazali kao jednog zbunjenog i izgubljenog čovjeka, koji ne zna što uraditi, dok svi oko njega imaju neke prijedloge, a on samo čeka da se nešto desi. Zoran apsolutno nije bio takav. Prvo, takav način govora koji glavni glumac uzima liči na Zoranov govor kada bi se obraćao javnosti, u medijima, ali na taj način ne možete pričati s nekim u četiri oka, u automobilu ili u kancelariji. Zoran je normalno govorio, nije bio dramatičan u privatnoj komunikaciji. Njegov naglasak je bio specifičan i podcrtan u momentu kada se obraća javnosti, sve ostalo je bilo drugačije", pojasnio je Nikolić.
Kako je pisao filmski kritičar Jutarnjeg lista Damjan Raknić, spomenuta serija inspirirana je "atentatom srpskog premijera Zorana Đinđića, događajima koji su mu prethodili te potrazi za onima za koje se sumnjalo da su ga izvršili", ispričana je iz perspektiva četiriju likova; "novinarke Danice (Milica Gojković), koja prati politička zbivanja u Srbiji, detektiva Borisa (Ljubomir Bandović), koji nastoji otkriti kako je Đinđić ubijen, sitnog kriminalca Uroša (Lazar Tasić), koji je pomogao atentatorima, te Đinđića (Dragan Mićanović), srpskog premijera koji je ubijen zbog svojih napora da se obračuna s organiziranim kriminalom u Srbiji".
Ipak, primijećeno je odsustvo nekih ključnih aktera. Primjerice, kako navodi Nikolić, Zorana Živkovića, čovjeka "koji je rukovodio cijelom tom akcijom ‘Sablja‘", zatim policijskih oficira Mile Novakovića te Bore Banjca, "koji su zapravo završili cijeli posao oko ‘Sablje‘".
"Okej, momci koji su radili na seriji odlučili su se za taj alternativni pristup i to su dobro izveli, ali ne znam je li zbog dramatike izabrano da oni budu periferni likovi ili je iz neznanja. Nekako mi se čini da relativiziraju povijesnu ulogu Zorana Đinđića bez obzira na to što pričaju o tom momentu kada je poginuo i kako se to desilo", nastavlja Nikolić, kojem je drago da se o Đinđiću priča, no ne i što je fokus na njegovoj smrti, a ne na njegovu životu.
Ukazao je i kako bi materijal vezan za Zoranov život mnogo značio "danas ljudima koji pokušavaju promijeniti situaciju u Srbiji, zbog toga što se doslovce ništa nije desilo od onog vremena kada je on živio i radio i politički se borio".
Nikolić je izrazio i zabrinutost da se serija ne svede samo na zanimljivu i napetu seriju u kojoj se "ništa neće rasvijetiliti od onoga što bi se trebalo rasvijetiliti ".
Vodič kroz likove
Jasnoće bi gledateljima, naslućuje se iz Raknićeve kritike, moglo nedostajati i po pitanju uspješnog praćenja radnje i baratanja spiskom likova.
Iako su scenaristi Tagić i Stanković "prije prve epizode iznijeli informacije koje gledatelju do određene mjere približavaju društveno-političku situaciju u kojoj se Srbija nalazila na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, ‘Sablju‘ je na trenutke teško pratiti, prvenstveno zbog mnogo likova koji se pojavljuju", ali i zbog "retrospekcija".
Serija je, smatra Raknić, "evidentno prvenstveno napravljena za srpsku publiku koja bolje od kakvog neukog promatrača poznaje ljude na kojima se temelje likovi iz serije, razumljivo je da autori nisu trošili previše vremena na predstavljanje svih".
Kako piše BBC, Dragan Mićanović utjelovio je ubijenog premijera Srbije Zorana Đinđića. Rođen 1952. godine u Bosanskom Šamcu, Đinđić je studirao filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, a obrazovanje je nastavio i u Njemačkoj.
Bio je jedan od osnivača Demokratske stranke, čijim predsjednikom prvi put postaje 1994. godine. U veljači 1997. godine postaje gradonačelnikom Beograda, a s funkcije je smijenjen u rujnu iste godine.
Na premijersku funkciju stupa 25. siječnja 2001. godine.
2002. godine u Pragu je primio nagradu Fondacije "Polak" i Fonda za američke studije za doprinos razvoju demokracije u Srbiji.
Ubijen je 12. ožujka 2003. ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu, a iza njega ostali su supruga Ružica (Tihana Lazović) i djeca.
Njegova suradnika Vladimira Bebu Popovića glumi Marko Marković. Popović je rođen 1958. godine u Jagodini, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Tijekom devedesetih je vodio političke kampanje Demokratske stranke i Demokratske opozicije Srbije (DOS), a bio je imenovan i sekretarom Biroa za komunikacije u Vladi Srbije.
Jedan od Đinđićevih najbližih suradnika bio je i Čedomir Jovanović (Marko Grabež), potpredsjednik Demokratske stranke te dugogodišnji vođa Liberalno-demokratske partije (LDP). Rođen 1971. godine u Beogradu, Jovanović je diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Krajem 1996. i početkom 1997. godine bio je jedan od vođa studentskog prosvjeda izazvanog "poništavanjem narodne volje iskazane na saveznim i općinskim izborima", dok je 2001. godine s Miloševićem pregovarao oko njegove predaje.
Sergej Trifunović u seriji pak interpretira lik Milorada Ulemeka Legije koji je, piše T portal, osuđen na "40 godina zatvora kao osoba odgovorna za ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića, ubojstvo Ivana Stambolića, pokušaj ubojstva Vuka Draškovića, četverostruko ubojstvo na Ibarskoj magistrali i zločine Zemunskog klana".
Kako piše BBC, za vrijeme rata devedesetih bio je zapovjednik paravojne jedinice Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana. Kasnije postaje zapovjednikom Jedinice za specijalne operacije (JSO), koja je sudjelovala u ubojstvu premijera Đinđića.
2009. godine sud je, piše BBC, utvrdio da su ubojstvo Zorana Đinđića organizirali pripadnici JSO-a te članovi Zemunskog klana, koji su surađivali s Ulemekom.
Dušana Spasojevića Šiptara i Mila Lukovića Kuma, lidere toga klana ili kriminalne skupine nazvane po beogradskoj općini Zemun, igraju Bojan Navojec i Miloš Timotijević. Spasojević i Luković ubijeni su u akciji "Sablja".
U seriji se pojavljuju i Dejan Milenković Bagzi te braća Miloš i Aca Simović, koji su također pripadali klanu, kao i Ljubiša Buha Čume, nekadašnji vođa Surčinskog klana, te Dušan Mihajlović, koji je u trenutku atentata potpredsjednik Vlade Srbije zadužen za unutrašnje poslove.