stdClass Object ( [id] => 1188219 [title] => Ustaše u Dalmatinskoj zagori vodio je Slovenac Potočnik, naređivao je likvidacije, a izvršitelj je bio - Izidor. Ali ni neki partizani nisu bili cvijeće, evo što su oni radili [alias] => putin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe [catid] => 251 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Nedavno je u dvorani Muzeja Sinjske alke javnosti predstavljena knjiga Stjepana Markovića "Represija OZNE i UDBE u Cetinskoj krajini (1944. – 1955.)".

Stjepan Marković je profesor povijesti u sinjskoj Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića i njegovi učenici redovito osvajaju prva mjesta na županijskom natjecanju iz povijesti. Marković je već prije objavio dvije knjige s ratnom tematikom. U prvoj naslovljenoj "Stradanja podno Kamešnice" opisao je i dokumentirao najveći zločin na tlu Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, izuzev koncentracijskih logora, a u drugoj naslovljenoj "Cetinska krajina u NDH" opisao je i dokumentirao događaje i tijek Drugog svjetskog rata u dolini Cetine. Bio je to povod za razgovor s profesorom Markovićem, koji smo počeli pitanjem što ga je motiviralo da krene u istraživanje i dokumentiranje zločina koji su nad civilnim stanovnicima potkamešničkih sela izveli pripadnici SS divizije "Prinz Eugen".

---

image

Stjepan Marković

Paun Paunovic/Cropix
---

– Dok sam radio u OŠ "Kamešnica" u Otoku, susretao sam se s mještanima koji su govorili o tom zločinu i njegovim detaljima, ali ne i o razlozima zašto se to dogodilo i tko je bio počinitelj.

Bilo je usmenih svjedočanstava, koja su u mnogočemu bila proturječna, ali izvorni podaci koji bi ukazali na razloge zločina nisu postojali. Upravo to je bio predmet mojega istraživačkog rada. Iskoristio sam povijesne izvore iz arhiva Muzeja Cetinske krajine, kao i objavljenu literaturu, među ostalim i knjigu posljednjeg zapovjednika SS divizije "Prinz Eugen" Otta Kumma. Iz tih dokumenata i iskaza svjedoka sastavio sam ukoričenu priču kao znanstveni rad čiji je recenzent bio prof. dr. sc. Mario Jareb. U toj knjizi dao sam cjelovito viđenje što se dogodilo, zašto je ubijeno 1530 ljudi i tko je to učinio.

 

Može li se reći da ste u toj knjizi prvi dokumentirali broj stradalih, kao i podatak da je zapovijed za operaciju stigla iz zapovjedništva njemačke vojske u Beogradu?

– Zapovijed se odnosila na čišćenje zaobalja u srednjoj Dalmaciji od partizanskih snaga radi eventualnog savezničkog iskrcavanja s mora. Zapovjednik operacije na terenu bio je Bernhard Dietche, koji je vodio taj dio zloglasne SS divizije. Na terenu su se pojavljivali i ljudi koji nisu bili Nijemci po nacionalnosti, što je upućivalo na to da su u zločinu sudjelovale i druge postrojbe, a ne samo navedena SS divizija.

Tko je čuvao, a tko ubijao?

Preživjeli su spominjali da su među zločincima viđali i poznate pojedince?

– Pojedini slučajevi upućuju i na takve događaje i oni su dio usmene predaje, koja je znanstveno nepouzdana. Takvih je slučajeva bio jako velik broj i ne smiju se zanemariti. Enigma je sudjelovanje 369. njemačke takozvane Vražje divizije, u kojoj su vojnici bili Hrvati, a zapovjednici Nijemci. Prema dostupnim izvorima i iskazima svjedoka, dio pripadnika te divizije našao se u pojedinim selima za vrijeme zločina. Oni su u Voštanima mještane držali u obruču dok u selo nisu ušli pripadnici SS divizije i pobili 339 ljudi. Zato se 369. diviziju ne može osloboditi odgovornosti za taj zločin.

---

image
Paun Paunovic/Cropix
---

Za vaš diplomski rad 1990. godine "Cetinska krajina u ratnom vihoru 1941. – 1945. godine" kazali ste da njime niste bili zadovoljni jer su izvori, u Jugoslaviji objavljene knjige i dokumenti, bili jednostrani. Nakon knjige "Stradanja podno Kamešnice", objavili ste naslov "Cetinska krajina u NHD", knjigu velikog formata na gotovo 600 stranica kojom ste opisali tijek i sudionike rata na ovim prostorima. Jeste li njome uklonili pogreške iz diplomskog rada?

– Moj diplomski rad zasnovan na knjigama iz socijalističke Jugoslavije nije bio dobar jer nije bilo kritičkog pristupa ni izvora takozvane "druge strane". Zato mi je bila želja produbiti moj diplomski rad i napraviti prikaz stvarnih događaja Drugog svjetskog rata u Cetinskoj krajini.

U realizaciji te priče imao sam dosta sreće jer je Muzej Cetinske krajine posjedovao golemu dokumentaciju koju su mi dali na uvid i korištenje. To su dokumenti oružničkih postaja i zapisi policije NDH s terena, koji su pratili tijek svih zbivanja u cetinskom kraju za vrijeme NDH. Bio je to pogled s "druge strane", točnije ustaških vlasti u Sinju.

Koliko su ustaše u Sinju bili stvarna vlast budući da su sve vrijeme trajanja NDH tu bile vojne snage najprije Italije, a onda do kraja rata Njemačke?

– To je ono što bi svim ljudima u Cetinskoj krajini i šire trebalo biti poznato. Ustaška vlast u Sinju bila je samo formalna. Postojali su Ustaški stan i Domobransko zapovjedništvo, na čelu sa Slovencem Jakovom Potočnikom. Stvarnu vlast, što se vidi iz niza dokumenata, imali su najprije Talijani, koji su ušli u Sinj 15. travnja 1941. godine, demonstrirajući nasilništvo i bahatost. Zanimljivo je da se nisu htjeli boriti protiv partizana kada su se oni pojavili potkraj 1941. i početkom 1942. godine.

Talijanske vojne akcije na terenu završavale su u poslijepodnevnim satima i redovito su se vraćali na spavanje u Sinj. Ono što su Talijani radili bilo je pogubno za civile u planinskim selima. Partizani bi ih napali i onda se povukli, a oni su iz odmazde vršili represiju nad civilima.

Kada je krajem 1942. godine Jakov Potočnik zatražio od Talijana odlučnu vojnu akciju, talijanski zapovjednik mu je odgovorio da je on gospodar i da će Potočnik raditi ono što mu on zapovjedi. Tu se vidi da stvarna ustaška vlast ne postoji. Nakon kapitulacije Italije, u Sinj dolazi njemačka vojska, čije je vladanje obilježeno do tada neviđenim represijama i zločinima.

Do sredine 1943. godine u Sinju nije ni bilo ustaških postrojbi?

– Bilo je ustaša i ranije, ali tek sredinom 1943. godine u Sinju se formira Ustaška vojnica. Dok je ustašama upravljao lokalni zapovjednik Mirko Bilobrk, nije bilo sukoba s partizanima. Dolaskom nekoliko osoba sa strane, prvenstveno satnika Petra Mikruta i Izidora Strmeckog, stvari se drastično mijenjaju. Oni započinju istrage zašto u Sinju nema sukoba te počinju represije prema lokalnom stanovništvu koje su Nijemci podržavali. Zločini koje su počinili ustaše u Sinju vezani su uglavnom za Režiju duhana. U knjizi sam naveo imena žrtava, kao i osoba koje su to zlo počinile. Zapovijedi za likvidacije donosio je Potočnik, a provoditelj je najčešće bio Izidor Strmecki, koji je u ustaškoj bojni vodio obavještajnu službu.

Poslije partizanskog preuzimanja vlasti u Sinju 25. listopada 1944. godine, ustaška vlast, vojska i veliki broj civila krenuli su prema Splitu, ali su zarobljeni u Butigama. U Sinju je suđeno samo maloj skupini ustaških čelnika, ali je broj ubijenih bio u stotinama? Koliko su se razlikovali ustaški i partizanski sudovi i tko je stajao iza likvidacije nesuđenih?

– Odgovor na to vaše pitanje je, zapravo, cijela moja druga knjiga. Najčešće se može čuti "pobili su partizani", "pobili su ustaše". Pogrešno. Nisu ubijali ni svi partizani, ni svi ustaše. U redovima jednih i drugih postojale su skupine ljudi koji su to činili. Među partizanima to je bila skupina u okviru Ozne. Oni su likvidirali i zarobljene u Butigama.

---

image
Paun Paunovic/Cropix
---

Sada već prelazimo na sadržaj vaše treće knjige. U njoj detaljno navodite imena žrtava i njihovih egzekutora?

– U Sinju su za partizansku obavještajnu službu djelovali brojni ljudi čija su imena bila poznata samo čelnicima tadašnje Ozne. Kod Butiga je zarobljeno oko 1600 osoba. Mikrut, Strmecki i njima slični nisu bili među zarobljenima. Oni su ranije pobjegli.

Dio zarobljenih domobrana mobiliziran je u partizane i poslan u prve redove u borbi za Knin, a neke su, kako sam već naveo, likvidirali pripadnici Ozne bez suđenja. Bio je jako mali broj likvidacija od strane partizanskih komandi i zapovjedništava.

Opunomoćenik Udbe za kotar Sinj Gojko Ćoso 1948. godine sastavio je za Udbu Dalmacije popis s imenima tko je likvidiran od strane Ozne cetinskog kraja i kada. Provedba likvidacija bila je ograničena na mali broj izvršitelja. Ćoso je naveo da je odmah nakon partizanskog preuzimanja Sinja likvidirano 40-ak osoba. Ja sam za isto razdoblje u dokumentima pronašao imena još nekoliko desetaka ubijenih.

Nemoguće doznati broj ubijenih

Koliki je bio broj ubijenih u prvih mjesec dana partizanske vlasti u Sinju?

– Ne mogu odgovoriti na to pitanje jer ne znam. Na osnovi mojih spoznaja procjenjujem da bi na cijelom području Cetinske krajine mogla biti riječ o gotovo 300 osoba.

Može li se izvući zaključak da je od dolaska Mikruta i Strmeckog u Sinj pa sve do prvih mjeseci partizanske vlasti život na ovim prostorima posve malo vrijedio?

– To je bilo ružno, turbulentno vrijeme u kojemu život stvarno nije mnogo vrijedio.

Po čemu su se, osim po broju žrtava, razlikovali zločini i zločinci u cetinskom kraju toga vremena?

– Rekao bih ni po čemu. Ideologija suprotstavljenih strana i njihov pristup žrtvi nisu se razlikovali. Na djelu su bile dvije ideologije koje pristupaju likvidacijama bez puno razmišljanja. To i danas vidimo na djelu kroz Vladimira Putina, koji čini zločine u Ukrajini. Putin je potekao iz takvog miljea.

Kada se dogodila posljednja likvidacija koju ste dokumentirali?

– Najveći broj likvidacija Ozne dogodio se u studenome 1944. godine. Već potkraj te godine partizansko-komunističke vlasti pokušavaju zaustaviti divljanje Ozne i počinje pojačani angažman vojnih sudova. Problem je što pripadnici Ozne koji su proveli likvidacije nisu za njih odgovarali. Udba je 1947. godine likvidirala dvoje ljudi iz obitelji Labrović iz Glavica, i to je, prema podacima do kojih sam došao, jedna od posljednjih likvidacija. Nastavljen je progon takozvanih "kamišara" sve do 1950. godine, kada takve likvidacije potpuno prestaju.

Posebno ste opisali represije Udbe prema pristašama Staljina 1948. godine?

– Kroz to se vidi razilazak i međusobna represija dojučerašnjih istomišljenika, prijatelja, kolega, čak i članova obitelji. Obračun je bio drastičan, a prokazani su izloženi velikim torturama i mučenjima. Iz Sinja ih je puno išlo robijati na Goli otok, ali među njima nije bilo ubijenih.

Naveli ste imena pripadnika i suradnika Ozne i Udbe u Cetinskoj krajini od 1944. do 1955. godine. Jesu li to sva imena ili ih ima još?

– Nikada ne možete tvrditi da su svi. Broj ljudi koji su radili za te službe iznimno je velik. Bilo ih je u svim selima i gradovima. Ja sam naveo ono u što sam bio siguran, što je bilo neupitno dokumentirano.

Ističe se da je povjesničarima nedostupan velik dio arhivske građe. Kada će se učiniti dostupnom?

– To je pitanje za Vladu i Hrvatski sabor, na koje bih i ja rado znao odgovor.

A da neko ime preskočite?

Jeste li se pripremajući, istražujući, pišući, provjeravajući... susreli sa zahtjevom, molbom, sugestijom da nešto, neki sadržaj ili neko ime prešutite, ne objavite?

– Ne, definitivno ne, a da je netko i tražio, ne bih to učinio. U ovom poslu, ako ga se želi raditi pošteno i po zanatu, nikakvom kompromisu nema mjesta. U svim mojim knjigama jedina vodilja bila je istina. U njima nećete pronaći ni jednu tvrdnju bez potkrepe u dokumentima. Svu dokumentaciju imam pohranjenu u elektroničkom obliku i uvijek je provjerljiva.

Smatrate li da su povijesni arhivi pročišćeni, da je nestao dio sadržaja?

– To se sigurno događalo. Najbolji svjedok je debljina pojedinih dosjea. Na primjer, dosje fra Stanka Milanovića Litre, dušebrižnika Ustaške vojnice u Sinju, sadrži samo jedan dokument. To jednostavno nije moguće. Poznato je, pisano i dokumentirano, da je već 1948. godine iz arhiva izdvojen i spaljen dio dokumenata, a dokumenti su nestajali i kasnije, i to u više navrata.

Posebno je, na kraju ove treće knjige, simpatičan iskaz vaše zahvalnosti supruzi Maji, kćeri Mariji i sinu Marku, koji su, navodite, "otrpjeli brojne sate moje psihičke odsutnosti, kuckanja po računalu i razbacane knjige" te dodajete: "Kao ni prethodne, ni ovu moju knjigu neće pročitati, što je samo divna potvrda kako različiti svjetovi čine jednu prekrasnu cjelinu"?

– Njima doista dugujem najdublju zahvalnost. Oni imaju druge interese i od onoga što ja napišem ne čitaju dalje od korica. Svakako moram izraziti zahvalnost pojedincima i institucijama koje su pomogle da ova, odnosno ove knjige, nastanu.

Tomu je najviše pridonio prof. Stjepan Bekavac, urednik, recenzent, moj prijatelj, ali i najveći kritičar mojega rada. Na pomoći i recenzijama hvala dr. Marku Jarebu za prvu knjigu, dr. Nikici Bariću i dr. Davoru Marijanu, recenzentima druge knjige, a na trećoj su radili dr. Ivica Miškulin, dr. Zlatko Begonja, dr. Nikica Barić i dr. Aleksandar Jakir, koji je bio i jedan od njezinih predstavljača. Moram zahvaliti i djelatnicama Muzeja Cetinske krajine, Aniti Librenjak, Dariji Domazet i njihovim kolegicama. Također i Matici hrvatskoj Sinj, koja je za ovu posljednju knjigu potpisana kao izdavač, kao i njezinu predsjedniku fra Mirku Mariću.

---

Što se zna o o alkarskom vojvodi iz vremena NDH?
 


Mirko Bilobrk, ustaški logornik, koji je u javnosti najviše poznat kao alkarski vojvoda jedine Sinjske alke održane za vrijeme NDH, bio je posebna osoba, širokog horizonta. Sa skupinom ustaških čelnika on je zarobljen u Butigama, sudio mu je prijeki partizanski sud, osuđen je na smrt i strijeljan. Bio je optužen za ubojstva izvjesnog Dodoje iz Dugopolja i Frane Masnića iz Glavica. Bilobrk je Dodoju doista ubio, ali u samoobrani. Dodoja, čiji identitet se miješao s izvjesnim Vidurinovićem, dočekao je u zasjedi Bilobrka i krenuo ga ustrijeliti iz pištolja, ali mu je pištolj zakazao. Bilobrk je izvukao svoj pištolj i pucao u Dodoju. Bilobrku su partizani u ljeto 1942. godine na Vrdovu ubili brata Pavla. U tom zločinu sudjelovao je i Frano Masnić, koji je kazao da Pavla treba ubiti jer mu je brat Mirko ustaša. U rujnu iste godine organizirano je ubojstvo Frane Masnića u Glavicama. Bilobrk je sudjelovao, ali ga nije ubio. Ante Romac Bili, partizanski prvoborac, ispričao je da je na tijelu Frane Masnića vidio ubodne rane. To se poklapalo s Mirkovim iskazom, danim u okviru suđenja, da je Masnića bajonetom ubio neki partizan iz Bosne kojemu on nije znao ime.

---

---

image

Kontroverzni alkarski vojvoda Mirko Bilobrk

Presnimio:T.Pastar
---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POVJESNIČAR TVRDI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => POVJESNIČAR TVRDI 2 0 12752 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-03-24 07:40:55 [created_by] => 3221 [created_by_alias] => Toni Paštar [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-04-28 19:42:41 [modified_by] => 3221 [publish_up] => 2022-04-28 18:39:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 92 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 251 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Dalmatinske zagore. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, zagora [secure] => 0 [page_title] => Zagora [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 1 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/03\/24\/21814250.png","\/images\/slike\/2022\/03\/24\/21466212.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/24\/21466218.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/24\/21466220.jpg","\/images\/slike\/2022\/03\/24\/726316.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["AFP","Paun Paunovic\/Cropix","Paun Paunovic\/Cropix","Paun Paunovic\/Cropix","Presnimio:T.Pastar"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Hitler i Ante Paveli\u0107<\/p>","

Stjepan Markovi\u0107<\/p>","","","

Kontroverzni alkarski vojvoda Mirko Bilobrk<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1135x774","hd_21814250_1920.png":"1920x1080","k_21814250_1280.png":"1280x1280","k_21814250_1024.png":"1024x1024","k_21814250_640.png":"640x640","k_21814250_480.png":"480x480","k_21814250_340.png":"340x340","k_21814250_220.png":"220x220","o_21814250_1280.png":"1280x872","o_21814250_1024.png":"1024x698","o_21814250_640.png":"640x436","o_21814250_480.png":"480x327","o_21814250_340.png":"340x231","o_21814250_220.png":"220x150","h_21814250_1280.png":"1280x854","h_21814250_1024.png":"1024x683","h_21814250_640.png":"640x427","h_21814250_480.png":"480x320","h_21814250_340.png":"340x227","h_21814250_220.png":"220x147","pp_21814250_1280.png":"1006x1280","pp_21814250_1024.png":"805x1024","pp_21814250_640.png":"503x640","pp_21814250_480.png":"377x480","pp_21814250_340.png":"267x340","pp_21814250_220.png":"173x220"},{"size0":"1920x1331","hd_21466212_1920.jpg":"1920x1080","k_21466212_1280.jpg":"1280x1280","k_21466212_1024.jpg":"1024x1024","k_21466212_640.jpg":"640x640","k_21466212_480.jpg":"480x480","k_21466212_340.jpg":"340x340","k_21466212_220.jpg":"220x220","o_21466212_1280.jpg":"1280x887","o_21466212_1024.jpg":"1024x709","o_21466212_640.jpg":"640x443","o_21466212_480.jpg":"480x332","o_21466212_340.jpg":"340x235","o_21466212_220.jpg":"220x152","h_21466212_1280.jpg":"1280x854","h_21466212_1024.jpg":"1024x683","h_21466212_640.jpg":"640x427","h_21466212_480.jpg":"480x320","h_21466212_340.jpg":"340x227","h_21466212_220.jpg":"220x147","pp_21466212_1280.jpg":"1006x1280","pp_21466212_1024.jpg":"805x1024","pp_21466212_640.jpg":"503x640","pp_21466212_480.jpg":"377x480","pp_21466212_340.jpg":"267x340","pp_21466212_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1398","hd_21466218_1920.jpg":"1920x1080","k_21466218_1280.jpg":"1280x1280","k_21466218_1024.jpg":"1024x1024","k_21466218_640.jpg":"640x640","k_21466218_480.jpg":"480x480","k_21466218_340.jpg":"340x340","k_21466218_220.jpg":"220x220","o_21466218_1280.jpg":"1280x932","o_21466218_1024.jpg":"1024x745","o_21466218_640.jpg":"640x466","o_21466218_480.jpg":"480x349","o_21466218_340.jpg":"340x247","o_21466218_220.jpg":"220x160","h_21466218_1280.jpg":"1280x854","h_21466218_1024.jpg":"1024x683","h_21466218_640.jpg":"640x427","h_21466218_480.jpg":"480x320","h_21466218_340.jpg":"340x227","h_21466218_220.jpg":"220x147","pp_21466218_1280.jpg":"1006x1280","pp_21466218_1024.jpg":"805x1024","pp_21466218_640.jpg":"503x640","pp_21466218_480.jpg":"377x480","pp_21466218_340.jpg":"267x340","pp_21466218_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21466220_1920.jpg":"1920x1080","k_21466220_1280.jpg":"1280x1280","k_21466220_1024.jpg":"1024x1024","k_21466220_640.jpg":"640x640","k_21466220_480.jpg":"480x480","k_21466220_340.jpg":"340x340","k_21466220_220.jpg":"220x220","o_21466220_1280.jpg":"1280x853","o_21466220_1024.jpg":"1024x682","o_21466220_640.jpg":"640x426","o_21466220_480.jpg":"480x320","o_21466220_340.jpg":"340x226","o_21466220_220.jpg":"220x146","h_21466220_1280.jpg":"1280x854","h_21466220_1024.jpg":"1024x683","h_21466220_640.jpg":"640x427","h_21466220_480.jpg":"480x320","h_21466220_340.jpg":"340x227","h_21466220_220.jpg":"220x147","pp_21466220_1280.jpg":"1006x1280","pp_21466220_1024.jpg":"805x1024","pp_21466220_640.jpg":"503x640","pp_21466220_480.jpg":"377x480","pp_21466220_340.jpg":"267x340","pp_21466220_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1063x1417","hd_726316_1920.jpg":"1920x1080","k_726316_1280.jpg":"1280x1280","k_726316_1024.jpg":"1024x1024","k_726316_640.jpg":"640x640","k_726316_480.jpg":"480x480","k_726316_340.jpg":"340x340","k_726316_220.jpg":"220x220","o_726316_1280.jpg":"1280x1706","o_726316_1024.jpg":"1024x1365","o_726316_640.jpg":"640x853","o_726316_480.jpg":"480x639","o_726316_340.jpg":"340x453","o_726316_220.jpg":"220x293","h_726316_1280.jpg":"1280x854","h_726316_1024.jpg":"1024x683","h_726316_640.jpg":"640x427","h_726316_480.jpg":"480x320","h_726316_340.jpg":"340x227","h_726316_220.jpg":"220x147","pp_726316_1280.jpg":"1006x1280","pp_726316_1024.jpg":"805x1024","pp_726316_640.jpg":"503x640","pp_726316_480.jpg":"377x480","pp_726316_340.jpg":"267x340","pp_726316_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 204 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 251 [name] => Zagora [alias] => zagora [description] => [parent] => 246 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 7 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"1","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7830454 Threads: 3 Questions: 1575335780 Slow queries: 4807053 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111880008 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 46 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /dalmacija/zagora ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 251 [name] => Zagora [alias] => zagora [parent] => 246 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /dalmacija/zagora ) ) [link] => /dalmacija/zagora/putin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe-1188219 [printLink] => /dalmacija/zagora/putin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe-1188219?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 675779 [name] => likvidacije civila [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-04-28 20:40:06 [main_article_id] => 0 [alias] => likvidacije-civila [link] => /tag/likvidacije-civila ) [1] => stdClass Object ( [id] => 675780 [name] => stjepan marković [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-04-28 20:40:07 [main_article_id] => 0 [alias] => stjepan-markovic [link] => /tag/stjepan-markovic ) [2] => stdClass Object ( [id] => 675781 [name] => ustaše i partizani [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-04-28 20:40:07 [main_article_id] => 0 [alias] => ustase-i-partizani [link] => /tag/ustase-i-partizani ) [3] => stdClass Object ( [id] => 270982 [name] => cetinska krajina [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => cetinska-krajina [link] => /tag/cetinska-krajina ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POVJESNIČAR TVRDI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Ustaše u Dalmatinskoj zagori vodio je Slovenac Potočnik, naređivao je likvidacije, a izvršitelj je bio - Izidor. Ali ni neki partizani nisu bili cvijeće, evo što su oni radili [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3221 [name] => Toni Paštar [username] => toni-pa-tar [email] => toni-pa-tar@sd.hr [password] => $2y$10$fnIsitcCtERHQO9iLG7wKepiKljq83Z5/T8x2eWKQXRVy5Xs2GB2K [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/toni-pastar-3221 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1739 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/553f6f1a5809e40cf66c83fb1533812b?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/21814250.png [galleryCount] => 5 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => AFP [mainImageDesc] =>

Hitler i Ante Pavelić

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/21814250.png [title] =>

Hitler i Ante Pavelić

AFP ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/21466212.jpg [title] =>

Stjepan Marković

Paun Paunovic/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/21466218.jpg [title] => Paun Paunovic/Cropix ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/21466220.jpg [title] => Paun Paunovic/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/03/24/726316.jpg [title] =>

Kontroverzni alkarski vojvoda Mirko Bilobrk

Presnimio:T.Pastar ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Nedavno je u dvorani Muzeja Sinjske alke javnosti predstavljena knjiga Stjepana Markovića "Represija OZNE i UDBE u Cetinskoj krajini (1944. – 1955.)".

Stjepan Marković je profesor povijesti u sinjskoj Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića i njegovi učenici redovito osvajaju prva mjesta na županijskom natjecanju iz povijesti. Marković je već prije objavio dvije knjige s ratnom tematikom. U prvoj naslovljenoj "Stradanja podno Kamešnice" opisao je i dokumentirao najveći zločin na tlu Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, izuzev koncentracijskih logora, a u drugoj naslovljenoj "Cetinska krajina u NDH" opisao je i dokumentirao događaje i tijek Drugog svjetskog rata u dolini Cetine. Bio je to povod za razgovor s profesorom Markovićem, koji smo počeli pitanjem što ga je motiviralo da krene u istraživanje i dokumentiranje zločina koji su nad civilnim stanovnicima potkamešničkih sela izveli pripadnici SS divizije "Prinz Eugen".

---

image

Stjepan Marković

Paun Paunovic/Cropix
---

– Dok sam radio u OŠ "Kamešnica" u Otoku, susretao sam se s mještanima koji su govorili o tom zločinu i njegovim detaljima, ali ne i o razlozima zašto se to dogodilo i tko je bio počinitelj.

Bilo je usmenih svjedočanstava, koja su u mnogočemu bila proturječna, ali izvorni podaci koji bi ukazali na razloge zločina nisu postojali. Upravo to je bio predmet mojega istraživačkog rada. Iskoristio sam povijesne izvore iz arhiva Muzeja Cetinske krajine, kao i objavljenu literaturu, među ostalim i knjigu posljednjeg zapovjednika SS divizije "Prinz Eugen" Otta Kumma. Iz tih dokumenata i iskaza svjedoka sastavio sam ukoričenu priču kao znanstveni rad čiji je recenzent bio prof. dr. sc. Mario Jareb. U toj knjizi dao sam cjelovito viđenje što se dogodilo, zašto je ubijeno 1530 ljudi i tko je to učinio.

 

Može li se reći da ste u toj knjizi prvi dokumentirali broj stradalih, kao i podatak da je zapovijed za operaciju stigla iz zapovjedništva njemačke vojske u Beogradu?

– Zapovijed se odnosila na čišćenje zaobalja u srednjoj Dalmaciji od partizanskih snaga radi eventualnog savezničkog iskrcavanja s mora. Zapovjednik operacije na terenu bio je Bernhard Dietche, koji je vodio taj dio zloglasne SS divizije. Na terenu su se pojavljivali i ljudi koji nisu bili Nijemci po nacionalnosti, što je upućivalo na to da su u zločinu sudjelovale i druge postrojbe, a ne samo navedena SS divizija.

Tko je čuvao, a tko ubijao?

Preživjeli su spominjali da su među zločincima viđali i poznate pojedince?

– Pojedini slučajevi upućuju i na takve događaje i oni su dio usmene predaje, koja je znanstveno nepouzdana. Takvih je slučajeva bio jako velik broj i ne smiju se zanemariti. Enigma je sudjelovanje 369. njemačke takozvane Vražje divizije, u kojoj su vojnici bili Hrvati, a zapovjednici Nijemci. Prema dostupnim izvorima i iskazima svjedoka, dio pripadnika te divizije našao se u pojedinim selima za vrijeme zločina. Oni su u Voštanima mještane držali u obruču dok u selo nisu ušli pripadnici SS divizije i pobili 339 ljudi. Zato se 369. diviziju ne može osloboditi odgovornosti za taj zločin.

---

image
Paun Paunovic/Cropix
---

Za vaš diplomski rad 1990. godine "Cetinska krajina u ratnom vihoru 1941. – 1945. godine" kazali ste da njime niste bili zadovoljni jer su izvori, u Jugoslaviji objavljene knjige i dokumenti, bili jednostrani. Nakon knjige "Stradanja podno Kamešnice", objavili ste naslov "Cetinska krajina u NHD", knjigu velikog formata na gotovo 600 stranica kojom ste opisali tijek i sudionike rata na ovim prostorima. Jeste li njome uklonili pogreške iz diplomskog rada?

– Moj diplomski rad zasnovan na knjigama iz socijalističke Jugoslavije nije bio dobar jer nije bilo kritičkog pristupa ni izvora takozvane "druge strane". Zato mi je bila želja produbiti moj diplomski rad i napraviti prikaz stvarnih događaja Drugog svjetskog rata u Cetinskoj krajini.

U realizaciji te priče imao sam dosta sreće jer je Muzej Cetinske krajine posjedovao golemu dokumentaciju koju su mi dali na uvid i korištenje. To su dokumenti oružničkih postaja i zapisi policije NDH s terena, koji su pratili tijek svih zbivanja u cetinskom kraju za vrijeme NDH. Bio je to pogled s "druge strane", točnije ustaških vlasti u Sinju.

Koliko su ustaše u Sinju bili stvarna vlast budući da su sve vrijeme trajanja NDH tu bile vojne snage najprije Italije, a onda do kraja rata Njemačke?

– To je ono što bi svim ljudima u Cetinskoj krajini i šire trebalo biti poznato. Ustaška vlast u Sinju bila je samo formalna. Postojali su Ustaški stan i Domobransko zapovjedništvo, na čelu sa Slovencem Jakovom Potočnikom. Stvarnu vlast, što se vidi iz niza dokumenata, imali su najprije Talijani, koji su ušli u Sinj 15. travnja 1941. godine, demonstrirajući nasilništvo i bahatost. Zanimljivo je da se nisu htjeli boriti protiv partizana kada su se oni pojavili potkraj 1941. i početkom 1942. godine.

Talijanske vojne akcije na terenu završavale su u poslijepodnevnim satima i redovito su se vraćali na spavanje u Sinj. Ono što su Talijani radili bilo je pogubno za civile u planinskim selima. Partizani bi ih napali i onda se povukli, a oni su iz odmazde vršili represiju nad civilima.

Kada je krajem 1942. godine Jakov Potočnik zatražio od Talijana odlučnu vojnu akciju, talijanski zapovjednik mu je odgovorio da je on gospodar i da će Potočnik raditi ono što mu on zapovjedi. Tu se vidi da stvarna ustaška vlast ne postoji. Nakon kapitulacije Italije, u Sinj dolazi njemačka vojska, čije je vladanje obilježeno do tada neviđenim represijama i zločinima.

Do sredine 1943. godine u Sinju nije ni bilo ustaških postrojbi?

– Bilo je ustaša i ranije, ali tek sredinom 1943. godine u Sinju se formira Ustaška vojnica. Dok je ustašama upravljao lokalni zapovjednik Mirko Bilobrk, nije bilo sukoba s partizanima. Dolaskom nekoliko osoba sa strane, prvenstveno satnika Petra Mikruta i Izidora Strmeckog, stvari se drastično mijenjaju. Oni započinju istrage zašto u Sinju nema sukoba te počinju represije prema lokalnom stanovništvu koje su Nijemci podržavali. Zločini koje su počinili ustaše u Sinju vezani su uglavnom za Režiju duhana. U knjizi sam naveo imena žrtava, kao i osoba koje su to zlo počinile. Zapovijedi za likvidacije donosio je Potočnik, a provoditelj je najčešće bio Izidor Strmecki, koji je u ustaškoj bojni vodio obavještajnu službu.

Poslije partizanskog preuzimanja vlasti u Sinju 25. listopada 1944. godine, ustaška vlast, vojska i veliki broj civila krenuli su prema Splitu, ali su zarobljeni u Butigama. U Sinju je suđeno samo maloj skupini ustaških čelnika, ali je broj ubijenih bio u stotinama? Koliko su se razlikovali ustaški i partizanski sudovi i tko je stajao iza likvidacije nesuđenih?

– Odgovor na to vaše pitanje je, zapravo, cijela moja druga knjiga. Najčešće se može čuti "pobili su partizani", "pobili su ustaše". Pogrešno. Nisu ubijali ni svi partizani, ni svi ustaše. U redovima jednih i drugih postojale su skupine ljudi koji su to činili. Među partizanima to je bila skupina u okviru Ozne. Oni su likvidirali i zarobljene u Butigama.

---

image
Paun Paunovic/Cropix
---

Sada već prelazimo na sadržaj vaše treće knjige. U njoj detaljno navodite imena žrtava i njihovih egzekutora?

– U Sinju su za partizansku obavještajnu službu djelovali brojni ljudi čija su imena bila poznata samo čelnicima tadašnje Ozne. Kod Butiga je zarobljeno oko 1600 osoba. Mikrut, Strmecki i njima slični nisu bili među zarobljenima. Oni su ranije pobjegli.

Dio zarobljenih domobrana mobiliziran je u partizane i poslan u prve redove u borbi za Knin, a neke su, kako sam već naveo, likvidirali pripadnici Ozne bez suđenja. Bio je jako mali broj likvidacija od strane partizanskih komandi i zapovjedništava.

Opunomoćenik Udbe za kotar Sinj Gojko Ćoso 1948. godine sastavio je za Udbu Dalmacije popis s imenima tko je likvidiran od strane Ozne cetinskog kraja i kada. Provedba likvidacija bila je ograničena na mali broj izvršitelja. Ćoso je naveo da je odmah nakon partizanskog preuzimanja Sinja likvidirano 40-ak osoba. Ja sam za isto razdoblje u dokumentima pronašao imena još nekoliko desetaka ubijenih.

Nemoguće doznati broj ubijenih

Koliki je bio broj ubijenih u prvih mjesec dana partizanske vlasti u Sinju?

– Ne mogu odgovoriti na to pitanje jer ne znam. Na osnovi mojih spoznaja procjenjujem da bi na cijelom području Cetinske krajine mogla biti riječ o gotovo 300 osoba.

Može li se izvući zaključak da je od dolaska Mikruta i Strmeckog u Sinj pa sve do prvih mjeseci partizanske vlasti život na ovim prostorima posve malo vrijedio?

– To je bilo ružno, turbulentno vrijeme u kojemu život stvarno nije mnogo vrijedio.

Po čemu su se, osim po broju žrtava, razlikovali zločini i zločinci u cetinskom kraju toga vremena?

– Rekao bih ni po čemu. Ideologija suprotstavljenih strana i njihov pristup žrtvi nisu se razlikovali. Na djelu su bile dvije ideologije koje pristupaju likvidacijama bez puno razmišljanja. To i danas vidimo na djelu kroz Vladimira Putina, koji čini zločine u Ukrajini. Putin je potekao iz takvog miljea.

Kada se dogodila posljednja likvidacija koju ste dokumentirali?

– Najveći broj likvidacija Ozne dogodio se u studenome 1944. godine. Već potkraj te godine partizansko-komunističke vlasti pokušavaju zaustaviti divljanje Ozne i počinje pojačani angažman vojnih sudova. Problem je što pripadnici Ozne koji su proveli likvidacije nisu za njih odgovarali. Udba je 1947. godine likvidirala dvoje ljudi iz obitelji Labrović iz Glavica, i to je, prema podacima do kojih sam došao, jedna od posljednjih likvidacija. Nastavljen je progon takozvanih "kamišara" sve do 1950. godine, kada takve likvidacije potpuno prestaju.

Posebno ste opisali represije Udbe prema pristašama Staljina 1948. godine?

– Kroz to se vidi razilazak i međusobna represija dojučerašnjih istomišljenika, prijatelja, kolega, čak i članova obitelji. Obračun je bio drastičan, a prokazani su izloženi velikim torturama i mučenjima. Iz Sinja ih je puno išlo robijati na Goli otok, ali među njima nije bilo ubijenih.

Naveli ste imena pripadnika i suradnika Ozne i Udbe u Cetinskoj krajini od 1944. do 1955. godine. Jesu li to sva imena ili ih ima još?

– Nikada ne možete tvrditi da su svi. Broj ljudi koji su radili za te službe iznimno je velik. Bilo ih je u svim selima i gradovima. Ja sam naveo ono u što sam bio siguran, što je bilo neupitno dokumentirano.

Ističe se da je povjesničarima nedostupan velik dio arhivske građe. Kada će se učiniti dostupnom?

– To je pitanje za Vladu i Hrvatski sabor, na koje bih i ja rado znao odgovor.

A da neko ime preskočite?

Jeste li se pripremajući, istražujući, pišući, provjeravajući... susreli sa zahtjevom, molbom, sugestijom da nešto, neki sadržaj ili neko ime prešutite, ne objavite?

– Ne, definitivno ne, a da je netko i tražio, ne bih to učinio. U ovom poslu, ako ga se želi raditi pošteno i po zanatu, nikakvom kompromisu nema mjesta. U svim mojim knjigama jedina vodilja bila je istina. U njima nećete pronaći ni jednu tvrdnju bez potkrepe u dokumentima. Svu dokumentaciju imam pohranjenu u elektroničkom obliku i uvijek je provjerljiva.

Smatrate li da su povijesni arhivi pročišćeni, da je nestao dio sadržaja?

– To se sigurno događalo. Najbolji svjedok je debljina pojedinih dosjea. Na primjer, dosje fra Stanka Milanovića Litre, dušebrižnika Ustaške vojnice u Sinju, sadrži samo jedan dokument. To jednostavno nije moguće. Poznato je, pisano i dokumentirano, da je već 1948. godine iz arhiva izdvojen i spaljen dio dokumenata, a dokumenti su nestajali i kasnije, i to u više navrata.

Posebno je, na kraju ove treće knjige, simpatičan iskaz vaše zahvalnosti supruzi Maji, kćeri Mariji i sinu Marku, koji su, navodite, "otrpjeli brojne sate moje psihičke odsutnosti, kuckanja po računalu i razbacane knjige" te dodajete: "Kao ni prethodne, ni ovu moju knjigu neće pročitati, što je samo divna potvrda kako različiti svjetovi čine jednu prekrasnu cjelinu"?

– Njima doista dugujem najdublju zahvalnost. Oni imaju druge interese i od onoga što ja napišem ne čitaju dalje od korica. Svakako moram izraziti zahvalnost pojedincima i institucijama koje su pomogle da ova, odnosno ove knjige, nastanu.

Tomu je najviše pridonio prof. Stjepan Bekavac, urednik, recenzent, moj prijatelj, ali i najveći kritičar mojega rada. Na pomoći i recenzijama hvala dr. Marku Jarebu za prvu knjigu, dr. Nikici Bariću i dr. Davoru Marijanu, recenzentima druge knjige, a na trećoj su radili dr. Ivica Miškulin, dr. Zlatko Begonja, dr. Nikica Barić i dr. Aleksandar Jakir, koji je bio i jedan od njezinih predstavljača. Moram zahvaliti i djelatnicama Muzeja Cetinske krajine, Aniti Librenjak, Dariji Domazet i njihovim kolegicama. Također i Matici hrvatskoj Sinj, koja je za ovu posljednju knjigu potpisana kao izdavač, kao i njezinu predsjedniku fra Mirku Mariću.

---

Što se zna o o alkarskom vojvodi iz vremena NDH?
 


Mirko Bilobrk, ustaški logornik, koji je u javnosti najviše poznat kao alkarski vojvoda jedine Sinjske alke održane za vrijeme NDH, bio je posebna osoba, širokog horizonta. Sa skupinom ustaških čelnika on je zarobljen u Butigama, sudio mu je prijeki partizanski sud, osuđen je na smrt i strijeljan. Bio je optužen za ubojstva izvjesnog Dodoje iz Dugopolja i Frane Masnića iz Glavica. Bilobrk je Dodoju doista ubio, ali u samoobrani. Dodoja, čiji identitet se miješao s izvjesnim Vidurinovićem, dočekao je u zasjedi Bilobrka i krenuo ga ustrijeliti iz pištolja, ali mu je pištolj zakazao. Bilobrk je izvukao svoj pištolj i pucao u Dodoju. Bilobrku su partizani u ljeto 1942. godine na Vrdovu ubili brata Pavla. U tom zločinu sudjelovao je i Frano Masnić, koji je kazao da Pavla treba ubiti jer mu je brat Mirko ustaša. U rujnu iste godine organizirano je ubojstvo Frane Masnića u Glavicama. Bilobrk je sudjelovao, ali ga nije ubio. Ante Romac Bili, partizanski prvoborac, ispričao je da je na tijelu Frane Masnića vidio ubodne rane. To se poklapalo s Mirkovim iskazom, danim u okviru suđenja, da je Masnića bajonetom ubio neki partizan iz Bosne kojemu on nije znao ime.

---

---

image

Kontroverzni alkarski vojvoda Mirko Bilobrk

Presnimio:T.Pastar
---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
AFP Paun Paunovic/Cropix Paun Paunovic/Cropix Paun Paunovic/Cropix Presnimio:T.Pastar
AFP

Hitler i Ante Pavelić

Paun Paunovic/Cropix

Stjepan Marković

Presnimio:T.Pastar

Kontroverzni alkarski vojvoda Mirko Bilobrk

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/putin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe-1188219 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=b8eddb1136d9f4407326745546c90480006c2fe6 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Usta%C5%A1e+u+Dalmatinskoj+zagori+vodio+je+Slovenac+Poto%C4%8Dnik%2C+nare%C4%91ivao+je+likvidacije%2C+a+izvr%C5%A1itelj+je+bio+-+Izidor.+Ali+ni+neki+partizani+nisu+bili+cvije%C4%87e%2C+evo+%C5%A1to+su+oni+radili&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fzagora%2Fputin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe-1188219 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fzagora%2Fputin-dolazi-iz-ideoloskog-miljea-koji-je-likvidacijama-pristupao-bez-puno-razmisljanja-na-takav-sam-pristup-nailazio-proucavajuci-zlocine-fasista-i-nacista-ali-i-ozne-i-udbe-1188219 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POVJESNIČAR TVRDI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
ZagoraPOVJESNIČAR TVRDI

Ustaše u Dalmatinskoj zagori vodio je Slovenac Potočnik, naređivao je likvidacije, a izvršitelj je bio - Izidor. Ali ni neki partizani nisu bili cvijeće, evo što su oni radili

Piše Toni Paštar
28. travnja 2022. - 20:39

Nedavno je u dvorani Muzeja Sinjske alke javnosti predstavljena knjiga Stjepana Markovića "Represija OZNE i UDBE u Cetinskoj krajini (1944. – 1955.)".

Stjepan Marković je profesor povijesti u sinjskoj Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića i njegovi učenici redovito osvajaju prva mjesta na županijskom natjecanju iz povijesti. Marković je već prije objavio dvije knjige s ratnom tematikom. U prvoj naslovljenoj "Stradanja podno Kamešnice" opisao je i dokumentirao najveći zločin na tlu Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, izuzev koncentracijskih logora, a u drugoj naslovljenoj "Cetinska krajina u NDH" opisao je i dokumentirao događaje i tijek Drugog svjetskog rata u dolini Cetine. Bio je to povod za razgovor s profesorom Markovićem, koji smo počeli pitanjem što ga je motiviralo da kr...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 00:23