Vrbanjani: Nema tu pravde! Uzeli su nam turizam da bi ga dali ‘Landmarku’

Na sam spomen imena “Landmark” mještanima hvarskog Vrbanja diže se kosa na glavi. Taj londonski investitorski fond naglo je postao noćna mora Vrbanjana, koji drže kako je grupacija, neslavno propala u Dugom Ratu, s pozamašnim kapitalom koji drži u rukama presudila eliminaciji njihovih T2 zona u uvalama Basina i Mudri Dolac.

Izmjene i dopune novog Prostornog plana taj su dugogodišnji status Vrbanjanima eliminirale preko noći, iz turističke budućnosti izbacile su njihove vale s nizovima kuća. S druge strane, 45 od 90 hektara poljoprivrednog “Landmarkova” zemljišta u uvalama Žalca i Ključna, prije šest godina kupljenog za desetak eura po kvadratu, sada su dobili status T2 zone. Vrbanjani su se digli na noge...

– To je da čovik automatski poludi. Bisni smo ka risevi. Nemamo više ništa. Ta zona T2 značila nam je život. Posli ovoga mi se više doli nemamo di širit, turizam je otiša, a bi nan je jedina šansa. Ma di nećemo poludit, nama su uzeli da bi dali “Landmarku”. “Landmarkova” makija i krš su prošli, ali zato su nami uzeli – kažu Vrbanjani, razočarani, bijesni, šokirani, spremni na akciju.

‘Ovo je teška marčapija’!

Ako Županijski prostorni plan s novitetima prođe, “Landmark” će s do sada nezanimljivim zemljištem dobiti iznimno bogatu mladu za udaju. Oko 80 hektara pomnoženo sa 100 eura po kvadratu, na koliko mu sada raste cijena, daje iznos od osamdesetak milijuna eura. Veliki je novac u igri, kažu u Vrbanju, za ovakav slijed događanja pozadinu vide u sprezi starogradskog Odbora za urbanizam i Županijskog zavoda za prostorno planiranje.

– Nema tu pravde, to je kriminal, ovdi se dogodila teška marčapija, špekulanti su nas uništili. Već nekoliko godina zajednički su radili na tome. Nije “Landmark” doša tako bezveze u taj gustiš da mu neko nije da davno prije mig. A šta će tu radit? Da neće možda sadit banane pokraj mora! Pa di nećemo poludit – redale su se optužbe Vrbanjana Milija Pavičića, Siniše Petrića i Andrije Vidoševića.

Petrić je već pripremio dopis za Ministarstvo graditeljstva i DORH u kojem će upozoriti na gradnju puta Rudine pokraj Staroga Grada. Da nema uvale Ključna i plana koji se za njega priprema, ovo bi bila jedna, kaže, posve nepotrebno dogođena cesta. Goli promašaj, papilova. I tu se pogodovalo “Landmarku”, kaže Petrić.

– Na splitskom predstavljanju izmjena i dopuna Prostornoga plana došli su i ljudi iz starogradskog Odbora za urbanizam. Od njih troje, koliko ih u tom odboru sidi, dva se bave prodajom nekretnina. Jedan ima legalnu agenciju. I posredovali su u kupoprodaji zemljišta u Ključnoj i Žalcu.

A zašto to kažem? Zato jer je ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Niko Mrčić na splitskoj prezentaciji, kad smo se počeli bunit, odgovornost bacija na starogradski Odbor za urbanizam, reka je da se s njima usaglasimo. S odborom čija su dva od tri člana zemlju u Ključnoj i Žalcu kupovala za “Landmark” – kaže Vrbanjanin Ivo Pavičić-Donkić.

Koga briga za čuvare otoka

Situacija se zategla u Vrbanju, ljudi su se pobunili, ići će svim pravnim sredstvima po pravdu, tražit će od ravnatelja Mrčiča da točno pojasni razloge ovakvom obratu, apelirat će na državne institucije.

Bijesni su, ogorčeni, otvoreno kažu kako “Landmark”, od trenutka kada je pokupovao zemljište, lobira po internetu, vabi ostale investitore namjeravajući zemljište očito skupo prodati. A ne bi da nije za to imao sve legalne papire koje su mu dale naše institucije, kažu Vrbanjani držeći kako je ovim prljavim poslom uz njih već oštećena i država. A ako plan prođe, i svi oni koji su im skupu zemlju prodali u bescjenje.

– Ne znamo tko stoji iza fonda, to nas ni briga – kažu na sastanku, držeći kako se najprije trebalo povesti računa o domaćima, posljednjim čuvarima otoka, a tek onda o investitorima. Ali očito u Zavodu ne misle tako pa makiju i borovinu u hvarskoj nedodžiji pokraj mora, bez ikakve infrastrukture, stavljaju ispred vala koje imaju pun život.

– Papiri koje je “Landmark” sređivao za svoje hektare bili su gotovi u četiri miseca. Počeli su u jedanaesti, a u treći završili. A koliko bi nama tribalo za to? Di smo mi u ciloj toj priči? Je li nas neko može bit triba šta priupitat? Čut šta nama triba? – pita se Marijo Škarpa.

TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ
FOTO: ANTE ČIZMIĆ / CROPIX

Antun Plančić: Dolazak investitora jača konkurenciju Ima i onih s drukčijim mišljenjem koji davanje zelenog svjetla investitorima kao što je “Landmark” drže za pun pogodak. Istaknuti hvarski vinar Antun Plančić s pogonima u Vrbanju kaže kako ni brak nije stalan, pa tako ni dobitak oznake T2 zone. Posebice ako se njezine mogućnosti ne iskoriste tijekom godina. Gleda na to očima uglednog poduzetnika, smatrajući kako svježa krv, konkurencija i novi sadržaji obogaćaju i šire mogućnosti nekoga kraja. – Ako se neka turistička zona ne izgradi, ne iskaže se u svojoj atraktivnosti, onda neka se ugasi. Neka se nekom drugom području dade šansa za probitak. Punih 40 godina ta zona stoji i nije se izdigla kako treba. Zašto se izostanak zona ne bi, primjerice, kompenzirao kroz razvoj agroturizma. Pa mi možemo biti naša Provansa. Pustimo onda sposobnijem investitoru da stvara nešto bolje. Osobno podržavam izmjene i dopune Prostornoga plana, dolazak investitora znači i jaču konkurenciju, moramo se boriti za napredak svim sredstvima – kaže Plančić, inače i počasni slovački konzul.