Ne učini li se nešto s državne razine, više nitko neće živjeti na ovom području

Splitsko/dalmatisnka županija je izolirana, prometno i gospodarski i ne učini li se nešto s državne razine, ljudi će se iseljavati i više neće imati tko živjeti na ovom području.

Iako ovo nije službeni stav, ovakav se neformalni zaključak donio nakon sjednice Županijske skupštine, zadnje pred ljetni godišnji odmor. Prije ljetne stanke glasali su za proračun 'težak' nešto više od 180 milijuna kuna, a najzanimljiviji dio bio je u aktualnom satu.

Što boli stanovnike Cetinske krajine, pogotovo uzoči 300.-te alke vijećnicima je govorio sinjski vijećnik Mile Dadić (HDZ).

- Smeta nam što država gotovo ništa ne ulaže u Cetisnku krajinu, čujemo bio je premijer, izdvojio novac za alku, no gdje je bio naš župan, zašto se njega nije vidjelo? Zašto se Sinj marginalizira, uoči alke u Sinju ne možete kupiti poštansku marku, ali je možete kupiti u Zagrebu! Pa dokle tako? Župane, zašto vas nije bilo s VAD- om i premijerom Milanovićem - upitao je vijećnik Dadić župana Zlatka Ževrnju?

- Nisam bio jer me nitko nije pozvao – odgovorio je župan.

Odgovarajući na pitanje Klementa Bašića kazao je kako je Županija izdvojila 3 milijuna kuna za Muzej alke, a još od početka Županija je sufinancirala projekt s nešto više od 9 milijuna kuna. Svi će vijećnici, potvrdio je Ževrnja, biti u gledalištu na Sinjskoj alki 9. kolovoza.

Na akutni problem u zdravstvu ukazao je dr Robert Vulić:

- Danas žene na papa test čekaju pet do šest mjeseci, strašno je kad dobijete nalaza tog testa koji vam kaže kako ste lani imali početni stadij karcinoma,a ja iz KBC-a dobijem dopis da od 1.listopada odaberem 150 uzoraka za citološku pretragu. Koje ću uzorke izabrati, kako reagirati u toj situaciji? Tko će snositi odgovornost ako izabrem krive uzorke? Ne želim zdravstvo na lutrijskom kriteriju, može li se nešto učiniti da imamo svoj citološki laboratorij? upitao je dr Vulić, inače vlasnik ginekološke ambulante.

- Mi možemo imati citološki laboratorij, no s kojim kadrovima kad smo odavno ukinuli citologe, a naša ustanova u cijeloj županiji ima samo 9 ginekologa. To bi moglo biti u okviru KBC-a, međutim sa splitskom bolnicom nemamo nikakav ugovor pa bi to trebalo regulirati – ponudio je jedno od rješenja dr Dragomir Petric, ravnatelj županijskog Doma Zdravlja.

Vijećnica SDP-a Sandra Mitrović Nikšić sugerirala je kako bi svako veće mjesto na autocesti uz službene table moralo imati i posebne infoploče, a ovaj je prijelog naišao na razumijevanje kod župana Ževrnje.

– Dogovorit ćemo s gradovima i općinama i vidjeti što možemo učiniti – najavio je Ževrnja.

Na važnost ceste Studenci-Ričice ukazao je vijećnik Milan Lažeta (HČSP).

- Gradi se više od šest godina i ne bih volio kada bi gradnjom dostigla neslavan rekord Brze ceste koja se gradila 25 godina - upozorio je Lažeta.

Kaos na Žnjanu

- Mijenjaju se gradske vlasti unatrag deset godina, doduše županijska vlast se nije promijenila, no problem uskog prometnog grla u Bjanikinijevoj ulici u Splitu ostao je uvijek isti. Za ludu vam ulaganja u Trajektnu luku, izgradnja vezova za kruzere kad nakon luke prijeđete most, a zatim upadnete u prometni čep u toj Bjankinijevoj ulici i to zbog 43 parkirana automobila – tako je na kronični i dugogodišnji prometni problem u Splitu upozorio Veljan Radojković, dopredsjednik Županijske skupštine iz redova SDP-a.

- Govorim ja o Bjankinijevoj godinama, godinama se obećava i ništa se ne učini, evo ja prihvaćam  i svoju odgovornost,ali konačno učinimo nešto, možda bi bilo dobro da jednom gradonačečlnik bude otočanin, možda bi bolje razumio problem o kojem govorim - kazao je u vijećničkom satu Veljan Radojković.

Uz taj gradski problem upozorio je i na nered na Žnjanu.

- Naš Split je krasan, pun turista, a onda dođete na Žnjan,a tamo kao da ste došli 'u neko cigansko selo', a ovaj izraz nema veze s nacionalnim predznakom – kazao je Radojković.

Riječ je o tome kako su svi planovi o uređenom prostoru stali još davne 1998 .godine kada je na Žnjanu bio Papa, a od tada ništa se nije dogodilo.

- Imamo Bogom dan prostor o kojem nitko ne vodi računa, imamo prostor na kojem je uređen samo onaj morski dio, plaže su izvrsne, a vani sramota za sve nas, kako one koji vladaju u Gradu, tako i za nas u Skupštini - kaže Radojković.

Na to mu je pitanje odgovorio Željko Mišić iz Odjela za pomorstvo navodeći kako Županija daje koncesije, o redu brine Grad, a ostalo je briga države. Stanje sa žnjanskim platoom objasnio je zamjenik župana Ante Šošić ponavljajući kako je država vlasnik tog prostora, a ne Splitsko dalmatinska županija.

Vrijeme će pokazati hoće li i ova inicijativa oko uređenja Žnjana ostati poput svih u proteklih 15 godina.