U “Kemokompleksu” nam nisu htjeli reći koliko su spremni iskeširati za “Lavčevićev” 50-postotni udio, ali smo neslužbeno doznali da je riječ o iznosu od šest milijuna eura. Budući da bi se radilo o kupnji od partnera, riječ je o najnižoj cijeni - kazali su nam dobri poznavatelji tržišta nekretnina, no od “trećeg” kupca mogli bi zajedno (“Kemokompleks” i “Lavčević”) za cijeli kompleks tražiti i 20-ak milijuna eura.
Neće više biti promjena
U splitskom “Lavčeviću” su, čini se, iznenađeni partnerovom ponudom, a mi njihovim odgovorom.- Nismo u mogućnosti ni potvrditi, a ni demantirati informacije koje su vam dane od strane “Kemokompleksa” - kazao nam je dipl. ing. građ. Ivo Šatara, pomoćnik predsjednika Uprave “Lavčevića”.
- Ono što vam možemo potvrditi jest da “Lavčević” nema namjeru prodavati svoj suvlasnički dio nekretnina smještenih na prostoru bivšeg “Adriavinila”, već na predmetnom zemljištu, kada se za to stvore svi potrebni uvjeti (usvajanje UPU-a i drugo), razvijati lokaciju prema namjeni koja je određena prostornim planom - veli Šatara.
Namjena lokacije poznata je, isključivo turistička (T1), kako je to navedeno u Generalnom urbanističkom planu (GUP-u), i ostat će takva, potvrđuju iz gradske uprave Kaštela. Ovo za svaki slučaj da se ne bi ponovila 2010. kad je po nalogu vlasnika, “Studio R” Jerka Rošina izradio prostorno-programsku studiju lokacije “Adriavinila” koja predviđa promjenu iz turističke u mješovitu zonu s izgradnjom stambenog kompleksa veličine splitske Brodarice.
Ako aktualni vlasnici nisu skloni prodaji, pa ni međusobnom otkupu, a namjena je jasno definirana, nameće se pitanje zašto do danas ni u tragovima nisu realizirane prije 12 godina najavljene investicije.
“Kemokompleks” i “Lavčević” su 2003. u stečaju kupili imovinu “Adriavinila” u Kaštel Sućurcu. Prodaja je uspjela u petom pokušaju za 5,3 milijuna eura, što je nešto više od trećine početne cijene od 15 milijuna eura. Planovi su im bili ambiciozni, do 2005. demontirati postrojenja i očistiti teren od 220.000 kvadrata, sagraditi turističke objekte (1500 luksuznih apartmana, marinu, suhi vez, hotele, kockarnice) i prve goste primiti u ljeto 2008. godine. Na željama je uglavnom i ostalo.
U 2008., godini kad je posao u cijelosti trebao biti završen, tek je ishođena građevinska dozvola za rušenje. Do danas je većina zatečenih objekata srušena ili demontirana, no teren još nije u cijelosti niti očišćen, a kamoli da je sagrađen neki objekt turističke namjene. Kompleks “Adriavinila” ispod stare kaštelanske ceste u dužini od 800 metara uz more postao je tako otužna slika započetog, a nedovršenog posla.
Skuplja komunala
Umjesto odgovora o nerealiziranoj gradnji, iz “Kemokompleksa” su nas uputili na kaštelansku gradsku upravu postavljanjem pitanja zašto nije izrađen urbanistički plan uređenja turističke zone Kaštel Sućurac - Sustipan (UPU 18), bez kojeg gradnja uopće ne može početi.- Nema nikakve zapreke za početak izrade prostorno- planske dokumentacije - kažu u gradskoj upravi i očekuju da investitor (vlasnik lokacije) počne izradu UPU-a. Odluke o UPU-u su, međutim, u nadležnosti Gradskog vijeća, pa i ona o pokretanju procedure donošenja, koja se tek očekuje, a to znači da je gradnja na prostoru “Adriavinila” do daljnjega na čekanju.
Nezadovoljna trenutačnim stanjem, gradska uprava Kaštela priliku da se vlasnike prostora dodatno potakne na realizaciju projekata vidi u inicijativi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za donošenje posebnog zakona kojim će se selektivno otkupljenim i svrsi neprivedenim sadržajima podići cijena komunalne naknade. Odredba o komunalnoj naknadi primjenjivala bi se i za nekadašnju industrijsku, a sada turističku zonu.
Berket: Želim ga kupitiMeđu potencijalnim kupcima kompleksa ‘Adriavinila’ spominje se Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela u Gomilici, koji je neuspješno sudjelovao i na dražbenom ročištu 2003. - Nemam saznanja da je prostor na prodaju, ali ako bude, normalno je da sam zainteresiran jer je u susjedstvu marine. S obzirom na to, u interesu mi je da se na tom prostoru bilo što dogodi, a ne da ovako stoji - kazao nam je kaštelanski poduzetnik Berket. |
Sve je propaloBivš i ‘Adriavinil’ nastao je iz poduzeća ‘Jugovinil’, tvornice za proizvodnju i preradu PVC-masa, sagrađene 1949./1950. godine, koja je svojedobno zapošljavala 3500 radnika. Uz ‘Adriavinil’, ‘Jugovinilu’ je pripadao i kompleks ‘Adriachema’ iznad stare kaštelanske ceste. Oba nova poduzeća formirana početkom devedesetih godina prošlog stoljeća završila su u stečaju, a imovina im je rasprodana. |
Nema radioaktivnog zračenjaNa području ex ‘Jugovinila’ ne nalazi se odložena radioaktivna šljaka i pepeo, izuzetno opasna za ljudsko zdravlje, već je riječ o materijalima prirodne radioaktivnosti, čija je sanacija potrebna zbog postojećih džepova, nagomilavanja i privođenja tog prostora gospodarskoj svrsi, ustvrdio je prošle godine na tematskoj sjednici kaštelanskoga Gradskog vijeća Ivica Prlić s Instituta za medicinska istraživanja. Gradski vijećnici prihvatili su ove nalaze, uz čuđenje što se 50 godina ustrajno govorilo sasvim suprotno. |
