Odabir kineske korporacije "China Road and Bridge Corporation" (CRBC) za graditelja Pelješkog mosta jedan je od najvažnijih poslovnih događaja u Hrvatskoj posljednjih desetak godina, pa je samim time i obilježio poslovnu godinu na izmaku Hrvatskih cesta (HC) koje su naručitelj gradnje mosta, s misijom spajanja krajnjeg juga s ostatkom države. Uz Pelješki, i most na Čiovu, odnosno njegov dovršetak i stavljanje u uporabu ovog ljeta, projekt je po kojem će u HC-u pamtiti ovu godinu.
- Unatoč svim teškoćama koje su se dogodile na projektu mosta Čiovo, sačuvali smo financiranje Europske unije u iznosu od 85 posto vrijednosti projekta, na što smo svi u tvrtki zaista ponosni – ističu u Hrvatskim cestama. Podsjećaju kako je most na Čiovu, čija je izgradnja koštala 200 milijuna kuna, bio izazov zbog toga što je, nasuprot uobičajenim, strogo funkcionalnim građevinama na našim prometnicama, morao zadovoljiti stroge arhitektonsko-urbanističke uvjete.
- Veliki izazov pri projektiranju trase prometnice bio je usklađivanje s topografijom terena, povijesnim naslijeđem i vizurama. Isto vrijedi i za oblikovanje samog mosta, koji je neupadljiv, decentan, a opet poseban i ne natječe se s vizurom grada – navode u HC-u. Skreću pozornost i na veliko značenje mosta za prometna i svaka druga planiranja za razvoj grada Trogira, budući da, napominju u HC-u, most ima i funkciju gradske zaobilaznice, a s biciklističkim stazama na njemu omogućena je zaštita pješaka i biciklista te poboljšanje prometne sigurnosti.
Dok je dovršetak mosta na Čiovu odgađao poslovni brodolom izvođača radova "Viadukta", odabir graditelja Pelješkog mosta bio je opterećen žalbama ponuditelja u gotovo svim fazama pripadajućeg javnog natječaja. Stoga je odluka Hrvatskih cesta da se posao na Pelješcu, koji osim mosta uključuje i gradnju pristupnih cesta, povjeri CBRC-u dočekana s velikim olakšanjem. Kao i potpis pripadajućeg ugovora HC-a i CBRC-a u travnju ove godine.
- Ukupni planirani izdatak za projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji u prvoj fazi ima i izgradnju Pelješkog mosta, u 2018. godini iznosi 356 milijuna i 62 tisuće kuna, što obuhvaća planirane izdatke za realizirane radove, projektiranje, otkup zemljišta i isplaćeni predujam izvođaču radova – izvijestili su nas u HC-u o ovogodišnjoj investicijskoj aktivnosti na Pelješkome mostu.
Za sve projekte u Dalmaciji HC je ove godine izdvojio 807 milijuna i 94 tisuće kuna, što uključuje i spomenuti iznos za Pelješki most. Jedna od većih financijskih stavki u ovogodišnjem proračunu Cesta za Dalmaciju jesu pripreme za investiranje u projekt multimodalne platforme splitske aglomeracije.
- Očekuje se financiranje iz EU fondova za projekt multimodalne platforme splitske aglomeracije koji obuhvaća više graditeljskih zahvata na izgradnji novih i rekonstrukciji (dogradnji) postojećih prometnica na potezu od ulaza u Split u blizini Solina (D1) do Omiša – navode u HC-u. Pripremu za prijavu projekta multimodalne platforme na listu strateških projekata obavljaju Hrvatske ceste i očekuje se da će biti izvršena do kraja 2018. godine. Među ostalim, izgradit će se, navode u "Cestama", dio obilaznice Splita (pravac Trogir – Kaštela – Solin – Omiš), od čvora Mravinci do mosta na Cetini kod Omiša, a ukupna duljina nove brze ceste je 20 kilometara.
- Nova cesta otvorit će pristup novoj trajektnoj luci Krilo Jesenice u koju će biti izmješten dio trajektnih linija iz Splita u ljetnoj sezoni te će se izbjeći postojeća „uska grla“ na križanju u Stobreču te kroz Omiš na mostu preko Cetine – najavljuju iz HC-a.
Novi most na Cetini trebao bi biti novi veliki mostograditeljski pothvat HC-a u Dalmaciji. Naime, brza cesta Mravince - Stobreč - Dugi Rat – Omiš prelazi preko kanjona rijeke Cetine, približno 600 m uzvodno od postojećeg mosta u Omišu.
- Na lijevoj i desnoj obali Cetine trasa brze ceste smještena je u tunelima čiji portali izlaze na same litice kanjona. Takav položaj građevine uvjetovao je jedinstveno projektno rješenje, s oblikovnog, konstruktorskog, ali i izvedbenog motrišta. Mjerama zaštite okoliša zabranjeno je rješenje koje zadire u stijene kanjona, te bilo kakvo urušavanje tijekom izgradnje. Projektant je pronašao sklop i rješenje izvedbe mosta koje poštuje zadana ograničenja: gradit će se gredni most postupkom slobodne konzolne gradnje iz tunelskih cijevi, bez ikakvih zahvata u kanjonu. Ovakav sklop najmanje pregrađuje vizuru tjesnaca, ostavljajući začudan dojam nosača koji izlazi iz jedne i ulazi u drugu stijenu – ocrtavaju obrise novog mosta na Cetini u ovom javnom poduzeću. Ističu i kako je projekt novog mosta na Cetini dio operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.", gdje je naveden kao prioritetni veliki projekt za financiranje novcem Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu investicijskog prioriteta 7a, "Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T". Ukupna vrijednost projekta splitske aglomeracije Mravince – Stobreč - Dugi Rat - Omiš iznosi dvije milijarde i 488 milijuna kuna, a planiran je, ističu u HC-u, za EU financiranje u sklopu nadolazećeg operativnog razdoblja.
U financijskom smislu, drugu godinu zaredom, Hrvatske ceste završit će s dobiti koja bi prema izmijenjenim financijskim planovima za 2018. trebala iznositi 202 milijuna kuna, dok je prošle godine bila 50 milijuna kuna. Ukupni planirani prihodi Hrvatskih cesta u prijedlogu izmjene financijskog plana za 2018. godinu iznose dvije milijarde i 569 milijuna kuna, što je smanjenje od 4,29 posto u odnosu na originalni plan. Iste izmjene ukupne planirane rashode (investicije i troškovi) utvrđuju na razini od dvije milijarde I 367 milijuna kuna.
- Možemo reći da su glavni ciljevi zacrtani u financijskom planu Hrvatskih cesta za ovu godinu ispunjeni, uz manje korekcije koje su bile nužne zbog okolnosti koje pri izradi plana nismo mogli predvidjeti – ocjenjuju u HC-u. Planirani rashodi tvrtke, kako nam je rečeno, morali su doživjeti korekcije zbog investicija u izgradnju državnih cesta, što je posljedica otežanih okolnosti u poslovanju glavnih partnera izvoditelja radova.
U HC-u, kad su u pitanju njihove financije, podsjećaju na nastavak optimizacije duga tvrtke koji je obavljen u godini na izmaku. Početkom travnja ove godine, navode, u sklopu druge faze financijskog restrukturiranja proveden je reprogram osam kredita kod poslovnih banaka, čijim je zatvaranjem ugovoren novi sindicirani kredit u iznosu od tri milijarde i 467 milijuna kuna s istim bankama, ali izmijenjenim uvjetima kreditiranja.
- Izmijenjeni uvjeti omogućit će održivo poslovanje i ravnotežu sredstava za servisiranje duga u odnosu na dugoročne projekcije prihoda i rashoda iz financijskog plana društva. Provedenom drugom fazom financijskog restrukturiranja prosječna ponderirana kamatna stopa novog kredita smanjena je s 3,55 posto na 1,95 posto godišnje – otkrivaju u Hrvatskim cestama, upirući polako pogled prema idućoj godini u kojoj će, najavljuju, prioritet biti 12 investicijskih prometnih zahvata.
Uz Pelješki most tu su, među ostalim, most na Savi kod Stare Gradiške, nova obilaznica Vukovara i prometnica Stobreč - Dugi Rat - Omiš.
