StoryEditorOCM
Dalmacijaje li moguć suživot mojanke i kukuzovca

Blizina deponija smeća tjera investitore od zone

Piše PSD.
1. ožujka 2012. - 20:15
Kako će širenje nelegalnog odlagališta smeća Mojanka utjecati na razvoj Gospodarske zone Kukuzovac te hoće li i, ako hoće, u kojem opsegu otjerati dio potencijalnih investitora? Mogu li opće koegzistirati deponij komunalnog otpada kao potencijalni izvor zaraze svih vrsta i, na primjer, očekivani i najavljeni proizvodno-prerađivački kapaciteti prehrambenih artikala? Deponij Mojanka nalazi se u prostornom obuhvatu Gospodarske zone Kukuzovac. On se danas prostire na više od osam hektara i ako se njegova sanacija i premještanje budu ostvarivali kao do sada, deponij će i dalje bujati u širinu i visinu.

- Mi smo napravili projekt sanacije deponija Kukuzovac, ali do realizacije nije došlo, jer smo naslonjeni na regionalni centar za gospodarenje otpadom. Kako vrijeme odmiče, pred sve većim smo imperativom da Mojanku prestanemo koristiti kao deponij i svedemo je samo na planirano reciklažno dvorište – kaže Ankica Panza, pročelnica Gradskog odjela za gospodarstvo i komunalne poslove Sinja.

Za sanaciju Mojanke Sinjani su ishodovali lokacijsku dozvolu, a u gradskom proračunu osiguravali su novac za sufinanciranje. Tako su u prošloj godini u proračunu rezervirali milijun kuna, a potrošili - nula.

Najveći dio potrebnoga novca očekivali su od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Lokacijska dozvola istekla je 31. prosinca prošle godine. Ona je izdana temeljem DPU Kukuzovca. Kako je deponij svojim kapacitetom premašio limitirane gabarite za novu lokacijsku dozvolu, trebalo je mijenjati i dopunjavatu DPU, što, koliko je poznato, nije napravljeno. Unatoč tomu, u Sinju tvrde da i dalje posjeduju lokacijsku dozvolu.

Gospodarska zona kao strateški razvojni projekt

- Nova-stara lokacijska dozvola za sanaciju Mojanke vrijedi do svibnja, s mogućnošću produženja valjanosti još dvije godine. U tome roku nešto moramo poduzeti, a što, odlučit će Gradsko vijeće – kaže Panza.

Osim sinjskoga smeća, na Kukuzovcu se deponira i ono s područja grada Trilja i općina Dicmo, Hrvace i Otok. Do prošle godine na deponij Mojanka stizale su nemale količine smeća s makarskog područja.

Unatoč nemaloj renti koju su dobivali, Sinjani su otkazali daljnje primanje smeća iz Makarske. Danas razmišljaju o otkazivanju primanja smeća s područja grada Trilja i susjednih općina. Vele da svaki grad i općina moraju osigurati deponiranje smeća sa svog područja.

Ako više ne budu mogli deponirati na Kukuzovcu, a samo je pitanje dana kada to više neće moći, neka pronađu lokaciju na svom području, kažu u Sinju.

- Sva dosadašnja obećanja o realizaciji županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i s tim u vezi sanacije deponija Mojanka pala su u vodu.

Mi u Sinju za deponij nemamo drugu lokaciju osim Mojanke. Nismo dužni primati smeće iz drugih gradova i općina. Vjerujem da neki od njih imaju puno pogodnije lokacije za deponiranja smeća nego je Mojanka.

S druge strane, Gospodarska zona Kukuzovac naš je strateški razvojni projekt koji ničim ne smijemo dovesti u pitanje, najmanje zbog problema s deponijem – kaže Elena Perković Paloš, zamjenica gradonačelnika Sinja zadužena za gospodarstvo.

Toni Paštar

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2024 03:19