Iako m/b "Pojišan", brod za traganje i spašavanje Lučke kapetanije Split, o kojemu smo prije nekoliko dana razgovarali s njegovim zapovjednikom kapetanom Teom Pavićem, ima dozvolu za plovidbu do 30. listopada, inspekcija koja je prije dva dana pregledala brod zabranila mu je isplovljavanje!
Utvrđeno je da brod ne zadovoljava zakonske uvjete za plovidbu.
Na taj je način naša priča s kapetanom Pavićem imala učinka: oronuli brod ostaje privezan dok se ne otklone svi nedostaci, a njih je mnogo. Puno bi lakše bilo napisati što je na brodu koji bi trebao spašavati ljudske živote ispravno, ali mi ćemo ipak ponoviti što sve na njemu ne valja.
Dakle, prema riječima kapetana Pavića, na "Pojišanu" ne radi ili nije ispravno sidro, gumeni čamac već je godinama izvan upotrebe, radar je nepouzdan i po svim standardima neadekvatan pa spada u skupinu uređaja namijenjenima sportu i rekreaciji, a ne zahtjevnim poslovima traganja i spašavanja. Također, ne radi mu dubinomjer, autopilot je izvan funkcije, a uz to postoji još niz drugih primjedbi Hrvatskog registra brodova koje treba otkloniti. Brod pušta more i samo je pitanje vremena kada će slana voda "napasti" električne instalacije i ostaviti brod bez pogona. Posada spava u brodskom salonu jer je u kabinama sve vlažno... I u takvim uvjetima dvije posade koje se izmjenjuju na brodu rade već 18 mjeseci.
Ovlašteni vještak
Uza sve to, ovlašteni vještak napisao je izvješće o pregledu komunikacijske i navigacijske opreme u kojemu je naveo brojne nedostatke na brodu, odnosno neispravnu opremu.
Osim toga, trup broda nije više od 18 mjeseci pregledan na suhom, što bi se trebalo obavljati svake godine.
– I sada ja, kao kapetan "Pojišana", moram izaći na more i svaku brodicu ili jahtu kazniti velikom novčanom kaznom ako među brodskom dokumentacijom nemaju papir kojim dokazuju da su u proteklih godinu dana obavili pregled trupa broda. Znači, ja moram provoditi zakon, a tog se istog zakona ja – odnosno Ministarstvo pomorstva – ne pridržavam. Jer da se pridržavalo zakona, onda bi "Pojišan", kao i svaki brod, morao jednom godišnje obaviti pregled trupa – rekao nam je kapetan Pavić.
S obzirom na izrečeno u našem prvom razgovoru sa zapovjednikom "Pojišana", uputili smo e-mail sa šest pitanja Ministarstvu pomorstva, koje nam je hitro odgovorilo, ali nisu nam dali pojedinačne odgovore na naša pitanja, nego su odgovorili uopćeno.
Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
"U nastavku Vam dajemo objedinjeni odgovor na vaša pitanja, budući da nadležna Uprava sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uz Lučku kapetaniju Split upravno koordinira rad drugih osam lučkih kapetanija i njima pripadajućih lučkih ispostava, odnosno, ukupno dvanaest lučkih kapetanija, uključno s četiri lučke kapetanije na unutarnjim plovnim putovima (Sisak, Slavonski Brod, Vukovar, Osijek) koje djeluju kao područne jedinice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te raspolažu flotom od 4 broda, 34 brodice i 6 čamaca.
Na današnji dan, od 44 plovna objekta, za plovidbu nisu sposobne 3 brodice, za dvije brodice u tijeku je postupak popravka ili zamjene pogonskih uređaja, a jedna brodica nalazi se na suhom, budući da je predložena za rashod. Svi ostali brodovi, brodice i čamci imaju valjane svjedodžbe o sposobnosti za plovidbu, kao i valjane plovidbene dozvole, u skladu s pomorskim propisima Republike Hrvatske. Brodovi, brodice i čamci lučkih kapetanija koriste se za obavljanje poslova u okviru zakonski utvrđenih nadležnosti lučkih kapetanija, pri čemu je posebno važno istaknuti obavljanje poslova traganja i spašavanja ljudskih života na moru i obavljanje inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe te drugih zadaća u djelokrugu Uprave sigurnosti plovidbe.
U tom smislu
Slijedom rečenoga, ističemo podatak da je tijekom 2017. godine obavljeno 454 akcija traganja i spašavanja na moru, u kojima je spašeno ukupno 765 osoba i 174 plovna objekta, pri čemu nije zanemariv podatak da prosječna starost svih brodova i brodica lučkih kapetanija iznosi 16 godina, zbog čega su kvarovi učestaliji, a troškovi održavanja iz godine u godinu sve veći.
udjelovanje u akcijama traganja i spašavanja pri najtežim vremenskim uvjetima predstavlja ujedno i najveći izazov, kako za posade tako i za same brodove i brodice, jer svaka akcija traganja i spašavanja nosi sa sobom rizike i, nažalost, u takvim ekstremnim uvjetima događaju se i kvarovi opreme (plovila) i uređaja. U tom smislu naglašavamo i slučaj spasilačkoga broda 'Pojišan' iz sastava Lučke kapetanije Split, uz koji je tijekom akcije spašavanja državljanke Republike Meksiko sudjelovala i službena brodica Lučke ispostave Milna, a koja je uslijed velikog nevremena također pretrpjela određena oštećenja. Izvještaj o cjelokupnoj šteti na brodici dostavljen je Lučkoj kapetaniji Split i ovom Ministarstvu, slijedom čega su pokrenuti propisani postupci u cilju otklanjanja kvarova. Posljednji pregled broda od strane predstavnika Hrvatskog registra brodova obavljen je 30. travnja 2018., kada nisu utvrđeni nedostaci na trupu broda iz sastava LK Split koji bi ukazivali na propuštanja mora u trupu i palubi, već samo manje primjedbe, koje ne predstavljaju razlog da se brodu ne bi izdala 'Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu'. Sljedeći redovni pregled ovoga broda bit će obavljen u okviru redovitog godišnjeg remonta. Zbog toga, ali i potreba svih ostalih lučkih kapetanija i njihovih ispostava, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kontinuirano poduzima aktivnosti koje su usmjerene na obnovu flote u sklopu nabave novih brodica, ali i značajnijim investicijskim ulaganjima u obnovu pripadajuće opreme i uređaja na svim plovnim objektima.
Pokrenuti postupci, i slično...
Držimo za potrebno istaknuti kako su u cilju poboljšanja sustava korištenja i održavanja posljednjih godina kroz sustav upravljanja kvalitetom uvedeni novi postupci, koji jasno definiraju odgovornosti u sustavu korištenja i održavanja, a koji uključuju redovite preglede brodova i brodica od strane članova posade, odgovornih osoba u lučkim kapetanijama te predstavnika Ministarstva. Tako se, upravo temeljem zaprimljenih obavijesti lučkih kapetanija, iniciraju radovi popravka brodova i brodica, i to odmah ukoliko je kvar takve prirode da je brod nesposoban za obavljanje zadaća, ili u okviru godišnjih remonta. U svrhu utvrđivanja stanja komunikacijske i navigacijske opreme, od strane lučkih kapetanija, naručena je i od strane ovlaštenih tvrtki obavljena analiza komunikacijske i navigacijske opreme, a temeljem te analize pokrenuti su postupci eventualno potrebnih popravaka i nadogradnji.
Osim navedenih pregleda od strane posade, službenika lučkih kapetanija te službenika Ministarstva, pregledi brodova koje koriste lučke kapetanije, kao što je to brod 'Pojišan', obavljaju i ovlašteni predstavnici Hrvatskog registra brodova, i to u vremenskim intervalima i opsegu kako je to utvrđeno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova. Za nabavu opreme i usluge održavanja Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je, kao i sva tijela državne uprave, obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi u pogledu postupaka, rokova i načina odabira najboljih ponuda. U postupku izrade tehničkih specifikacija za provedu postupaka javne nabave uvijek su uključeni predstavnici lučkih kapetanija, posade plovila i druge stručne osobe."
Od Rijeke do Dubrovnika nema broda za traganje i pomoć na moru
Pola hrvatskog dijela Jadrana nema brod za traganje i spašavanje na moru.
Nakon što su pomorski inspektori Ministarstva pomorstva, zbog niza nepravilnosti i neadekvatne opreme, zabranili isplovljavanje m/b "Pojišan", brodu za traganje i spašavanje Lučke kapetanije Split, ista je sudbina zadesila i m/b "Šibenik", brod za traganje i spašavanje Lučke kapetanije Šibenik. Brodovima je zabranjeno isplovljavanje i obavljanje pomorskih zadaća dok se kvarovi, odnosno nepravilnosti, na njima ne uklone.
Kako neslužbeno doznajemo, ista inspekcija posjetit će sljedećih dana i Dubrovnik, odnosno Rijeku, gdje također, pri lučkim kapetanijama, postoje isti brodovi za traganje i spašavanje.
Jedan od njih je i m/b "Danče" iz Dubrovnika, koji je 25. travnja 2017. sudjelovao u velikoj pomorskoj nesreći u akvatoriju Koločepskog kanala, kada je došlo do sudara broda "Danče" i gumenjaka. U toj nesreći poginulo je ili u moru nestalo sedam osoba iz gumenjaka.
I taj brod "Danče", kao i m/b "Šibenik", posjeduje isti radarski sustav kao i m/b "Pojišan", kojemu je zbog niza nedostataka zabranjeno plovljenje. Kako smo već pisali, na "Pojišanu" nije ispravan ni čamac za spašavanje, sidro, dubinomjer, autopilot i još mnogo toga, a, među ostalim, po "velikom moru" brod pušta u unutrašnjost velike količine mora, pa je neadekvatan za život i boravak na njemu.
U riječkoj Lučkoj kapetaniji postoji isti brod, kao i ova tri, a zove se "Vid" i on jedini nema iste navigacijske uređaje kao spomenuta tri broda, kojima su uređaji promijenjeni.
Dakle, od četiri broda za traganje i spašavanje lučkih kapetanija na hrvatskoj strani Jadrana, dvama je zabranjen rad, a potencijalno rad može biti zabranjen i svima ako pomorski inspektori uoče nepravilnosti i na preostalim brodovima, u Dubrovniku i Rijeci.
Ostale lučke kapetanije ili ispostave lučkih kapetanija imaju brodice koje su pomoćni brodovi u akcijama traganja i spašavanja na Jadranu.
O tome što ova situacija znači za Hrvatsku, odnosno je li ona potencijalno opasna za one koji plove Jadranom, razgovarali smo s dr. sc. Tonćijem Prodanom, stručnjakom za sigurnost u pomorstvu i članom Pomorskog odbora konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS), sa sjedištem u Bruxellesu.
– Ako je tim brodovima zabranjeno isplovljavanje, odnosno obavljanje njihovih pomorskih zadaća, naravno da je na našem dijelu Jadrana ugroženo spašavanje ljudskih života na moru. Brodovi lučkih kapetanija su glavni operativci na moru, a Hrvatska raspolaže brodovima koji nisu adekvatni za traganje i spašavanje na moru u svim vremenskim uvjetima. Lako je spašavati živote na moru kada je bonaca, ali što će se dogoditi kada se "digne" veliko more i kada je nevera? U takvim uvjetima, ovi brodovi kojima raspolažu lučke kapetanije ne mogu raditi, odnosno spašavati i tragati. Ujedno, ni brodovi MUP-a nisu adekvatni za rad u svim uvjetima, odnosno po neverama – govori Prodan.
Zbog svega ovoga se Ministarstvu mora svojedobno predlagalo kakav bi brod RH trebala imati. On bi bio višenamjenski brod koji bi služio za ekološku zaštitu Jadrana, ali koji bi služio i za traganje i spašavanje na moru i s kojim bi sigurnost na Jadranu bila kudikamo bolja.
– Hrvatska još uvijek nema brod koji bi mogao djelovati u slučaju neke ekološke katastrofe. Takav višenamjenski brod, koji može komercijalno raditi po Jadranu i koji je pod ugovorom s EMSA-om (Europska agencija za pomorsku sigurnost), u slučaju ekološke katastrofe morali bismo čekati iz Trsta, koji je njegova matična luka.
Zbog toga je jedna skupina stručnjaka prošle godine predložila Ministarstvu mora da bi Hrvatska trebala imati barem jedan brod (imamo potrebu za tri takva broda) koji bi mogao isploviti po svim vremenskim uvjetima, nešto slično suplajeru (brod za opskrbu platformi) i koji bi bio dužine oko 70 metara i opremljen svom potrebnom opremom. Takvi višenamjenski brodovi su normalna pojava u svijetu i oni vrlo brzo mogu doći do svih pozicija, bilo gdje na moru. Iz Ministarstva mora smo dobili smo odgovor da za to sada nema novca – kazuje Prodan.
U slučaju velikih tragedija, kao što je pad zrakoplova u more, Hrvatska je apsolutno nespremna.
– Pa čime bismo mi spašavali te unesrećene iz zrakoplova? Možda brodovima lučkih kapetanija koji za to nisu adekvatni. Lučke kapetanije moraju biti bolje opremljene i s većim brodovima. Mi sada ne možemo odgovoriti svim zahtjevima spašavanja na moru. Ne mogu ovi brodovi koje imaju lučke kapetanije spašavati ljude na otvorenom moru kada je u pitanju nevrijeme.
Lučke kapetanije su osnovna upravna tijela službe sigurnosti plovidbe i obavljaju poslove nadzora plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem, poslove traganja i spašavanja na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, i za to koriste plovila, vozila i zrakoplove. Zbog svega toga lučke kapetanije moraju biti kudikamo bolje opremljene, jer me strah i pomisliti što bi se dogodilo u trenutku kada bi bilo potrebno spašavati unesrećene u nekoj zahtjevnoj pomorskoj akciji – zaključuje Tonći Prodan.
Spavali smo na 'pajolama'
O iskustvima s "Pojišanom" priča kap. Teo Pavić, zapovjednik broda:
- U kakvim smo uvjetima radili najbolje kazuje sljedeća priča. Brod, na kojemu sam ja jedan od dva zapovjednika, bio je od 18. prosinca 2013. do 18. listopada 2014. u betinskom škveru, a da nitko nije znao zbog čega je tamo godinu dana, ako to inače traje 15-20 dana. Vratio se u još gorem stanju! Onda je plovio do 28. travnja 2016. godine, kada je opet otišao u Betinu i u škveru bio još više od godine dana, odnosno do kraja travnja 2017. Za to vrijeme, oba puta, mi smo sve svoje obveze obavljali plastičnim gliserom od 14 metara, koji je potpuno neuvjetan za život na moru: bez "klime", bez kreveta, frižidera, kabine za spavanje, bez vode... Ma, nema ničega!
Dakle, cijelo ljeto 2014. i 2016. godine dva člana posade glisera od 14 metara Lučke kapetanije iz Splita bili su na moru u nadzoru:
- S tim smo gliserom, bilo ljeti, bilo zimi, obavljali kontrolu plovidbe, traganje i spašavanje, naplaćivali prekršaje na moru... a nismo imali normalne uvjete za život i rad na tom gliseru. Bilo nas je dvoje, jer troje nije moglo "živjeti" na brodu. Najviše smo vremena provodili u Hvaru, jer je tu najviše pomorskih problema ljeti, a obilazili smo i akvatorij Splitsko-dalmatinske županije, kazuje kapetan Pavić.
Gliser im je bio i dom i radno mjesto.
- Spavali smo na "pajolama" (drvene podnice) jer kreveta nije bilo. Imali smo samo jednu kabinicu u kojoj je bila sjedalica, stol i kormilarnica. Naknadu za hranu nismo imali, živjeli smo od gole plaće u gradu Hvaru. Gliser je predviđen za rad na moru od nekoliko sati, najviše dan. Tako da - po pravilniku - nismo mogli dobiti naknadu za hranu, koja na "Pojišanu" dnevno iznosi 150 kuna po članu posade. Živjeli smo od sendviča. Zamislite mene od 50 i nešto godina, zapovjednika s 25 godina staža, kako spavam na "pajolama" glisera, a vani je 40 stupnjeva, vlaga, komarci... Baš ću takav biti oran za jutarnji posao! U izvještajima o stanju broda svaki tjedan sam pisao kako radimo i živimo u neadekvatnim uvjetima. Naravno, nikada odgovora nisam dobio, zaključio je brodski zapovjednik.
Eto, da je u Hrvatskoj više ljudi kao što je kapetan Pavić, možda bi se stvari i promijenile nabolje, a ne da se svaki problem gura pod tepih dok vlada privid idile. Izvana gladac, iznutra jadac...