Tvornica Renault Grupe u Cléonu, pokraj grada Rouena u Francuskoj, specijalizirana za proizvodnju motora i komponenti za električna i termička vozila, mnogo je više od proizvodnog pogona; simbol je to ljudske domišljatosti i tehnoloških inovacija. Čuvena tvornica u Cléonu oblikuje obzor automobilske industrije još otkako je puštena u rad 1958. Osim toga, nedavno je premašila brojku od 100 milijuna proizvedenih motora i mjenjača te tako ostvarila impresivan cilj. U nastavku saznajte više o tom fascinantnom industrijskom pogonu u kojem se prošlost prepliće sa sadašnjošću.
Golemi strojevi, postavljeni u samo središte tvornice, neumorno rade od zore, a proizvodne linije koordinirane su gotovo orkestralnom preciznošću. Operatori sastavljaju komponente za motore i mjenjačke kutije te nadziru svaki korak procesa kako bi konačni proizvod bio kvalitetan i pouzdan. Od lokacije na kojoj su se s posebnom pozornošću konstruirali prvi motori do pogona za razvoj najnaprednijih motora i tehnologija... Cléon od samog početka utjelovljuje revolucionarni duh tvornice koja se mijenja u skladu s vremenom.
Tvornica Renault Grupe u Cléonu na glasu je kao inovativna i stručna, a isti se epiteti pripisuju i nizu motora koji se ondje proizvode od 1958. Jedan od njezinih najpoznatijih proizvoda zasigurno je jedinstveni ‘Cléon fonte‘, poznat i kao motor tipa C, koji je čak tri desetljeća nakon što je predstavljen na Salonu automobila u Ženevi 1962. i dalje označavao važno tehnološko postignuće. Ugrađivan je u brojne Renaultove modele, uključujući Floride, Alpine A110, Renault 5, Super 5, Renault 8, Renault 12 i Renault 18, te u gospodarska vozila kao što su Estafette i njegov nasljednik – prva generacija Trafica.
Zahvaljujući brojnim tehnološkim prilagodbama koje su na njemu izvršene, tvornica u Cléonu prerasla je u pravi tehnološki laboratorij. Godine 1981., donje brtve poklopca ventila i ventilni mehanizam, prvotno izrađivane od pluta, zamijenili su silikonski dijelovi zbog kojih je trebalo primijeniti nove tehnike uklanjanja brtvi.
Ugradnjom motora ‘Cléon fonte‘, raspored je unaprijeđen i u Renaultu 9 i 11: dotadašnji način uzdužne ugradnje uz istodobnu ugradnju mjenjača i pokretača zamijenio je način poprečne ugradnje, čime je značajno smanjena buka u vozilu. Slijedom toga, hidraulički zatezač razvodnog lanca zamijenjen je mehaničkim zatezačem, što je rezultiralo boljim performansama i većom trajnošću motora. Motor tipa C među prvima je imao elektroničko paljenje, turbopunjač i sustav ubrizgavanja. O njegovu uspjehu svjedoči i nevjerojatan podatak da je u Cléonu proizveden u više od 14 milijuna primjeraka.
Motori tipa F i G, dva veličanstvena inženjerska postignuća, ostavili su trag na cestama diljem svijeta. Motor F7P s aluminijskom glavom cilindra sa 16 ventila, dvostrukim setom opruga ventila i dvama bregastim vratilima ugrađivao se u sportske automobile kao što su Renault 19 16S, Clio Williams i Spider. S druge strane, motor tipa G bio je rezerviran za najbolje modele iz ponude marke: Lagunu, Safrane, Vel Satis, Espace i Avantime. Taj je motor uključivao niz revolucionarnih inovacija, među kojima i dvodijelnu ojnicu, čime su troškovi strojne obrade značajno smanjeni. Štoviše, kalibracija mlaznica za ubrizgavanje unaprijeđena je u skladu s tadašnjim ekološkim standardima. Motor tipa G prvi je upotrebljavao ravnotežna vratila i stoga pružao izvanredne performanse i neusporedivu udobnost.
Tvornica u Cléonu nije poznata samo po motorima, već i po mjenjačima koji se desetljećima ugrađuju u Renaultove modele. Prve mjenjače, B2 i B3 (nazvane prema broju stupnjeva prijenosa), proizvela je za modele Dauphine i 4CV. Godine 1980. uslijedio je razvoj mjenjača tipa J s kugličnim ili konusno valjkastim ležajevima. U Cléonu je ukupno proizveden 21 milijun takvih pogona. Desetljeće nakon, 1991., tvornica je počela proizvoditi ručne mjenjače tipa P s pet ili šest stupnjeva prijenosa (ovisno o inačici). Ta je vrsta mjenjača dosad proizvedena u osam milijuna primjeraka, a proizvodi se i dan danas.
Tvornica je tijekom desetljeća neprestano težila izvrsnosti te je u skladu s tim uvijek mijenjala proizvodne prakse. Prve tehnike strojne obrade provodile su se uz pomoć namjenskih strojeva, posebno konstruiranih za svaki korak proizvodnog procesa. U želji da poveća učinkovitost, tvornica je prešla na simultanu strojnu obradu na stacionarom dijelu opreme, dok je automatizacija omogućila upotrebu prijenosnih linija i osigurala kontinuirani tijek proizvodnje.
Uvođenjem fleksibilnih linija s najsuvremenijom strojnom opremom tvornica je uspjela uštedjeti vrijeme pri zamjeni dijelova i zajamčiti kvalitetu.
Tvornica u Cléonu potaknula je značajan tehnološki napredak. Na primjer, termokemijska obrada prvotno se provodila na osnovnoj proizvodnoj liniji, da bi se s vremenom počela primjenjivati i kod složenih sklopova koji uključuju panele i pokretne trake, čime je skraćeno vrijeme proizvodnje. Uvođenje robota u proizvodnju unijelo je revoluciju u proizvodni proces. U 1960-ima su upozorenja na kvar signalizirana standardnim svjetlom upozorenja, dok danas sučelja čovjek-stroj pružaju detaljne opise svakog kvara. Primjena termokemijske obrade, posebice rasplinjavanja pod niskim tlakom, rezultirala je većom trajnošću komponenti. Cléon je osuvremenio i proces rada u ljevaonici, prešavši s lijevanja pojedinačnih dijelova samo uz pomoć niskotlačnih krugova na strojeve s visokotlačnim krugovima koji zahtijevaju posebnu stručnost. Osim toga, zupci zupčanika u električnim reduktorima hibridnih i električnih vozila modificirani su kako bi se smanjila buka.
Kako bi odgovorila na potrebe suvremenog svijeta, tvornica u Cléonu odavno radi na elektrifikaciji, a prva ispitivanja u tu svrhu provela je na motoru za ZOE. U počecima je bavljenje elektrifikacijom bilo prepuno nepoznanica, a električna tehnologija predstavljala je ozbiljne izazove. Prije svega, bilo je potrebno naučiti kako na učinkovit način proizvesti električne motore, budući da u to vrijeme gotovo da nije bilo stručnjaka za to područje. Zatim je operatore, specijalizirane za motore s unutarnjim izgaranjem i konvencionalne mjenjače, trebalo osposobiti i preraspodijeliti za rad na električnim vozilima. Unatoč svim preprekama, tvornica je u travnju 2015. proizvela prvi električni motor za ZOE i time zakoračila u novo poglavlje.
‘Naučili smo da, iako električna vozila imaju manje dijelova, njihova je tehnologija iznimno složena i zahtijeva visoku razinu preciznosti. Naša prednost leži u stručnosti koju smo stekli kroz desetljeća rada u proizvodnji motora i mjenjača. I to je ono što nas razlikuje od drugih! Godine 2017. osnovali smo poseban odjel posvećen električnim procesima. Isprva je u njemu bilo samo petero ljudi, no s vremenom smo privukli brojne talente pa danas naš tim broji više od 40 stručnjaka. Iz dana u dan učimo, rastemo i pomičemo granice električne inovacije‘, poručio je Patrice Duhaut, stručni voditelj procesa.
S vremenom je tvornica nastavila napredovati, proizvela je motor 5A za Renault i partnere te poboljšala modele kao što je Kangoo. Kliznokolutni sinkroni motor konstruiran bez upotrebe rijetkih zemnih metala, prvi takve vrste, utjelovio je stručnost ove čuvene tvornice. Proizvodnjom motora 6A koji se ugrađuje u Megane E-Tech electric i novi Scenic E-Tech electric napravljen je veliki iskorak u pogledu konstrukcije, a snaga i kompaktnost motora poboljšani su za 30 posto.
Kako bi ubrzao preobrazbu i ostao u koraku s tehnološkim napretkom, Cléon je otvorio akademiju posvećenu električnoj mobilnosti. Tvornica u Cléonu trenutačno broji više od 3000 zaposlenika koji pridonose uspjehu ove radikalne preobrazbe.