Ne radi se, kako bi svatko prvo pomislio kad čuje za proizvodnju automobila, o klasičnom industrijskom pogonu s upravnom zgradom i industrijskim pogonima s trakama na kojima se odvija masovna proizvodnja. Najveći dio prostora koji trenutno zauzimaju “Rimac Automobili” sastoji se od klasičnog uredskog, ali otvorenog prostora, bez odvojenih kancelarija, u kojem rade inženjeri, programeri i ostalo osoblje koje razvija nove proizvode, nove tipove automobila i bicikla na električni pogon. Naime, kako nam je na početku razgovora kazao Mate Rimac, gotovo kompletan godišnji budžet ove tvrtke je razvojni.
Sve što ćemo napraviti već smo prodali
- Dugoročno gledamo na razvoj tvrtke, dulje od četiri godine nego što je to, recimo, slučaj u politici, i tako poslujemo. Za nas su ova i iduća poslovna godina, odnosno financijski pokazatelji za to razdoblje, potpuno irelevantni u odnosu na ono što mi želimo biti za pet godina. Do sada se naše poslovanje baziralo na poslovanju “business 2 business” s drugim tvrtkama kako bismo preživjeli. To znači razinu gdje razvijamo i proizvodimo sustave ili kompletna vozila za druge proizvođače automobila.
Premda to još uvijek radimo, sada i u budućnosti idemo ka jednoj novoj fazi. Radi se o tome da smo privukli nekoliko velikih investitora i s tim kapitalom idemo u razvoj naših projekata, odnosno novih modela automobila koji ćemo proizvoditi u sljedećim godinama - otkriva naš sugovornik, kojem je zdesna parkiran čuveni “Concept One”, električni superautomobil predstavljen kao inovacijska i automobilska zvijezda širom svijeta.
Svaki od četiri kotača “Concept Onea” pokreće po jedan elektromotor napajan iz baterije, svaki motor razvija po 300 kW pri 12 tisuća okretaja, čime se postiže ubrzanje od 2,8 sekundi do 100 kilometara na sat i maksimalna brzina od 325 km/h. Kapacitet baterije je 92 kWh, a domet u uvjetima umjerene vožnje, oko 600 kilometara. Kako, pitamo Rimca, ide prodaja 750 tisuća eura vrijedne jurilice na električni pogon?
- Imamo prodanu proizvodnju za sljedeće dvije godine, radi se o osam automobila. Nije riječ o velikom broju jer smo se posvetili razvoju novog automobila koji ćemo proizvoditi u puno većim količinama - otkriva vlasnik “Rimac Automobila”.
Prvi Concept One proizveli su 2011., a premijeru je imao na sajmu u Frankfurtu. U siječnju 2013. izvezli su prvi automobil. Ujedno je to i prvi izvezen automobil koji je proizveden u Hrvatskoj uopće. Kako doznajemo od operativne direktorice “Rimac Automobila” Monike Mikac, naručitelj prvog superautomobila bila je inženjerska tvrtka “Idiada” iz Španjolske koja ga koristi za testiranja i prezentacije.
- Razvoj i proizvodnja automobila za Španjolce trajala je četiri mjeseca, što je rekordno kratko vrijeme za autoindustriju s obzirom na to da se u biti radilo o potpuno novom modelu, koji je dijelio vrlo malo dijelova s “Concept Oneom”. Na njemu je danonoćno radilo dvadesetak ljudi - otkriva Monika Mikac.
Oko promatrača prvo će okupirati superiorni dizajn “Concept Onea”, detalji karoserije, podvozja i unutrašnjosti. No, zanimalo nas je i koliko je u tom automobilu domaćeg znanja i opreme, a koliko je njegov izumitelj prisiljen uvesti kako bi ostvario svoje djelo.
- Današnja automobilska industrija tako je organizirana da proizvođači više nisu proizvođači nego “assembleri”, sastavljači. Imate proizvođača koji ne prave ni jedan vijak za svoj automobil. Naše informacije govore da imamo veću vlastitu komponentu u proizvodnji automobila, od bilo kojeg drugog proizvođača.
Mi imamo vlastitu šasiju, ovjes, interijer, eksterijer, infotainment, pogonski sustav, sva elektronika i softver te baterijski sustav. Teško je govoriti u postocima, no tvrdim da je daleko više od polovine vrijednosti automobila naš proizvod - otkriva Rimac.
Možda i najvažniji razvojni projekt na kojem Rimac i suradnici rade je sustav upravljanja baterijama (BMS - Battery Managment System). Baterija je jedan od najvažnijih dijelova elektroautomobila, ali je ona neupotrebljiva bez sustava upravljanja koji, ističe Monika Mikac, tvrtka svakodnevno unaprjeđuje.
- Sustav upravljanja baterijama pazi da je napon baterijskih ćelija podjednak, jer ako dođe do velike razlike u naponu, može doći do oštećenja baterijskog paketa. BMS je mozak koji kontrolira optimalno funkcioniranje svake ćelije - pojašnjava naša sugovornica.
U prvoj fazi prikupljanja kapitala koje je spomenuo, Rimac je osigurao deset milijuna eura. Investitori su, iz Kine, Hong Konga i Južne Amerike. Jedan od investitora izlistan je na burzi u Hong Kongu, naglašava Rimac. Ima još interesa, dodaje, ali trenutno razmatra ponude.
Kupce i investitore “Rimac Automobili” privlače na razne načine - “kanali” su internet, YouTube, tekstovi u novinama, nastupi na sajmovima… Vozila i bicikli mogu se u Hrvatskoj razgledati i kupiti samo u prostorijama u Svetoj Nedelji.
- Kupac iz SAD-a nam je pristupio tako što je vidio članak u “Wall Street Journalu”, a dio investitora doznao je za nas iz kineskih medija - otkriva Rimac.
Inženjeri, programeri, strojari, dizajneri...
Pogone u tvrtki trenutno okupiraju skeleti nekoliko automobila, različitog nivoa dovršenosti jer se, otkrivaju naši domaćini, radi o različitim narudžbama.
- Upravo radimo dva automobila za dva naručitelja iz autoindustrije. Od toga jedan radimo kompletno, “od nule”, a u drugom slučaju radi se o razvoju i implementaciji nove generacije pogonskih i upravljačkih sustava za prototipno vozilo. Ranije smo, primjerice, radili neke manje sisteme za druge tvrtke, kao što je, recimo, “infotainment sustav” - kaže Rimac, koji trenutno zapošljava pedesetak inženjera, programera, strojara, mehaničara i ostalog osoblja. U tjednu kad smo ga posjetili, kako nam je kazao, zaposlio je dvojicu “novih”. Pola osoblja, dodaje, radi na razvoju, pola na proizvodnji.
- U razvojnom dijelu uglavnom su inženjeri, to je ‘hardver’ i ‘softver’ inženjering. Negdje trećina zaposlenih u odjelu razvoja su nam strojari i dizajneri. Ostatak razvojnog odjela čine elektroničari i software inženjeri. Imamo svoju proizvodnju karbona i vlastitu strojnu obradu. Sve se za naše automobile i električne bicikle proizvodi ovdje - referira naš domaćin.
Iako Rimac bazira i održava svoju poslovnu svakodnevicu i razvoj na vlastitoj i pameti svojih suradnika, pa nije ni ovisan ni izložen bočnim udarima konkurencije, države ili nekog trećeg, neizbježno je pitanje gdje su ‘Rimac Automobili’ u odnosima koji vladaju u današnjoj svjetskoj automobilskoj industriji? Mogu li uopće osvojiti nekakav, makar i simboličan dio tržišta u EU, SAD-u ili na Dalekom istoku?
U odgovoru na naše pitanje Rimac polazi od toga da su sve važnije automobilske industrije starije od 50, 60 godina, a neke su stare i od 100 godina. Postoje, zaključuje, giganti automobilske industrije, a malih i novih gotovo i nema. Navodi primjer Porschea koji je za današnje pojmove mala industrija, a on je za hrvatske uvjete ogromna tvrtka, razmjera većih nego je ijedna tvrtka kod nas uopće, ni u jednoj branši.
Mi smo prije svega tehnološka firma, s visokom dodanom vrijednošću, izvozom kao stopostotnim prihodom i, uvjeren sam, već dogodine s više od 100 zaposlenih. U svom segmentu - tehnologiji pogonskih sustava i baterija te u sportskim električnim automobilima želimo biti najbolji i vodeći u svijetu. U tom smislu, u hrvatskim okvirima, bit ćemo vrlo značajna tvrtka - pojašnjava Rimac.
Kad već spominje domaće okvire, ovaj poduzetnik poznat je i po tome da nije dobio značajniju pomoć bezbrojnih državnih fondova, agencija i samog državnog proračuna. Nije, do sada, uspio izvući ni sredstva iz isto tako brojnih fondova Europske unije jer su, objašnjava, prije ulaska Hrvatske u EU uvjet za dobivanje novca iz Bruxellesa bili pozitivni financijski pokazatelji iz prethodnog razdoblja. A to je, govori Rimac, nemoguć uvjet za tvrtku koja se razvija.
- Ne mogu kazati da nismo imali nikakvu pomoć države. Povukli smo na početku 100 tisuća eura državnih poticaja i pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj za kredit što nam je u kritičnim razdobljima jako puno pomoglo. No, za usporedbu, ‘Tesla Motors’ su dobili pola milijarde dolara državne pomoći na početku svog poslovanja - navodi naš sugovornik.
Pomalo u sjeni superautomobila Rimac razvija bicikle na električni pogon nazivlja “Greyp”. Tu već postoji veća konkurencija nego kod superautomobila, priznaje naš domaćin, ali i dodaje kako je ‘Greyp’ tehnološki superioran u odnosu na ostale. Kao i kod superautomobila, tvrtka je isprva proizvodila bicikle na električni pogon za druge proizvođače, a zatim je počela razvijati svoj proizvod.
- I dalje radimo za druge proizvođače pa tako radimo baterijske sisteme za invalidska kolica. Plan nam je ove godine proizvesti stotinjak ‘Greyp’ bicikala. Prodaja je dobra, prisutni smo na pet kontinenata - otkriva Rimac. Od njegovih suradnika doznajemo da se u Hrvatskoj do sada našao kupac za samo jedan ‘Greyp’, i to iz Splita. Za hrvatske prilike cijena ovog modela još uvijek je vrlo visoka, oko 6500 eura, no u planu je razvoj novog modela koji bi trebao koštati između dvije i tri tisuće eura.
Sadašnji model ‘Greypa’ ima 49 kilograma zajedno s baterijom i punjačem. Punjač je lagan, može se ponijeti, primjerice, u običnom ruksaku, a punjenje je moguće na bilo kakvoj utičnici. Potpuno ispražnjena baterija puni se 80 minuta. Kvalitete ‘Greypa’ trenutno iskušava putopisac Hrvoje Jurić koji njime krstari Europom.
Prvi je prilagođen običnoj gradskoj vožnji s maksimalnom snagom od 250 vata i maksimalnom brzinom od 25 kilometara na sat. U tom sistemu bicikl je kao i svaki drugi, ne treba mu dozvola, registracija ili tome slično. U drugom sustavu, bicikl nije limitiran snagom i brzinom, već samo okretnim momentom. Prilagođen je ekonomičnoj vožnji i dometu koji odaberete. Treći sustav je bez ograničenja, s 12 kWh snage i maksimalnom brzinom od 65 kilometara na sat. Jedno punjenje baterije dostatno je za vožnju biciklom i do 120 kilometara, no dužina odnosno domet, kako su nam rekli u ‘Rimac Automobilima’ ovisi o načinu vožnje, količini ubrzavanja i kočenja, primjerice.
Oni koji pritišću gas do daske mogu s jednim punjenjem prijeći 35 do 40 kilometara, oni koji voze malo manje energično mogu s jednim punjenjem izvući i do 80 kilometara. No, kako je krenuo projekt ‘Greyp’, uskoro će i njemu i njegovu izumitelju Mati Rimcu samo nebo biti granica.
Premda to još uvijek radimo, sada i u budućnosti idemo ka jednoj novoj fazi. Radi se o tome da smo privukli nekoliko velikih investitora i s tim kapitalom idemo u razvoj naših projekata, odnosno novih modela automobila koji ćemo proizvoditi u sljedećim godinama - otkriva naš sugovornik, kojem je zdesna parkiran čuveni “Concept One”, električni superautomobil predstavljen kao inovacijska i automobilska zvijezda širom svijeta.
Svaki od četiri kotača “Concept Onea” pokreće po jedan elektromotor napajan iz baterije, svaki motor razvija po 300 kW pri 12 tisuća okretaja, čime se postiže ubrzanje od 2,8 sekundi do 100 kilometara na sat i maksimalna brzina od 325 km/h. Kapacitet baterije je 92 kWh, a domet u uvjetima umjerene vožnje, oko 600 kilometara. Kako, pitamo Rimca, ide prodaja 750 tisuća eura vrijedne jurilice na električni pogon?
- Imamo prodanu proizvodnju za sljedeće dvije godine, radi se o osam automobila. Nije riječ o velikom broju jer smo se posvetili razvoju novog automobila koji ćemo proizvoditi u puno većim količinama - otkriva vlasnik “Rimac Automobila”.
Prvi Concept One proizveli su 2011., a premijeru je imao na sajmu u Frankfurtu. U siječnju 2013. izvezli su prvi automobil. Ujedno je to i prvi izvezen automobil koji je proizveden u Hrvatskoj uopće. Kako doznajemo od operativne direktorice “Rimac Automobila” Monike Mikac, naručitelj prvog superautomobila bila je inženjerska tvrtka “Idiada” iz Španjolske koja ga koristi za testiranja i prezentacije.
- Razvoj i proizvodnja automobila za Španjolce trajala je četiri mjeseca, što je rekordno kratko vrijeme za autoindustriju s obzirom na to da se u biti radilo o potpuno novom modelu, koji je dijelio vrlo malo dijelova s “Concept Oneom”. Na njemu je danonoćno radilo dvadesetak ljudi - otkriva Monika Mikac.
Oko promatrača prvo će okupirati superiorni dizajn “Concept Onea”, detalji karoserije, podvozja i unutrašnjosti. No, zanimalo nas je i koliko je u tom automobilu domaćeg znanja i opreme, a koliko je njegov izumitelj prisiljen uvesti kako bi ostvario svoje djelo.
- Današnja automobilska industrija tako je organizirana da proizvođači više nisu proizvođači nego “assembleri”, sastavljači. Imate proizvođača koji ne prave ni jedan vijak za svoj automobil. Naše informacije govore da imamo veću vlastitu komponentu u proizvodnji automobila, od bilo kojeg drugog proizvođača.
Mi imamo vlastitu šasiju, ovjes, interijer, eksterijer, infotainment, pogonski sustav, sva elektronika i softver te baterijski sustav. Teško je govoriti u postocima, no tvrdim da je daleko više od polovine vrijednosti automobila naš proizvod - otkriva Rimac.
Možda i najvažniji razvojni projekt na kojem Rimac i suradnici rade je sustav upravljanja baterijama (BMS - Battery Managment System). Baterija je jedan od najvažnijih dijelova elektroautomobila, ali je ona neupotrebljiva bez sustava upravljanja koji, ističe Monika Mikac, tvrtka svakodnevno unaprjeđuje.
- Sustav upravljanja baterijama pazi da je napon baterijskih ćelija podjednak, jer ako dođe do velike razlike u naponu, može doći do oštećenja baterijskog paketa. BMS je mozak koji kontrolira optimalno funkcioniranje svake ćelije - pojašnjava naša sugovornica.
U prvoj fazi prikupljanja kapitala koje je spomenuo, Rimac je osigurao deset milijuna eura. Investitori su, iz Kine, Hong Konga i Južne Amerike. Jedan od investitora izlistan je na burzi u Hong Kongu, naglašava Rimac. Ima još interesa, dodaje, ali trenutno razmatra ponude.
Kupce i investitore “Rimac Automobili” privlače na razne načine - “kanali” su internet, YouTube, tekstovi u novinama, nastupi na sajmovima… Vozila i bicikli mogu se u Hrvatskoj razgledati i kupiti samo u prostorijama u Svetoj Nedelji.
- Kupac iz SAD-a nam je pristupio tako što je vidio članak u “Wall Street Journalu”, a dio investitora doznao je za nas iz kineskih medija - otkriva Rimac.
Inženjeri, programeri, strojari, dizajneri...
Pogone u tvrtki trenutno okupiraju skeleti nekoliko automobila, različitog nivoa dovršenosti jer se, otkrivaju naši domaćini, radi o različitim narudžbama.
- Upravo radimo dva automobila za dva naručitelja iz autoindustrije. Od toga jedan radimo kompletno, “od nule”, a u drugom slučaju radi se o razvoju i implementaciji nove generacije pogonskih i upravljačkih sustava za prototipno vozilo. Ranije smo, primjerice, radili neke manje sisteme za druge tvrtke, kao što je, recimo, “infotainment sustav” - kaže Rimac, koji trenutno zapošljava pedesetak inženjera, programera, strojara, mehaničara i ostalog osoblja. U tjednu kad smo ga posjetili, kako nam je kazao, zaposlio je dvojicu “novih”. Pola osoblja, dodaje, radi na razvoju, pola na proizvodnji.
- U razvojnom dijelu uglavnom su inženjeri, to je ‘hardver’ i ‘softver’ inženjering. Negdje trećina zaposlenih u odjelu razvoja su nam strojari i dizajneri. Ostatak razvojnog odjela čine elektroničari i software inženjeri. Imamo svoju proizvodnju karbona i vlastitu strojnu obradu. Sve se za naše automobile i električne bicikle proizvodi ovdje - referira naš domaćin.
Iako Rimac bazira i održava svoju poslovnu svakodnevicu i razvoj na vlastitoj i pameti svojih suradnika, pa nije ni ovisan ni izložen bočnim udarima konkurencije, države ili nekog trećeg, neizbježno je pitanje gdje su ‘Rimac Automobili’ u odnosima koji vladaju u današnjoj svjetskoj automobilskoj industriji? Mogu li uopće osvojiti nekakav, makar i simboličan dio tržišta u EU, SAD-u ili na Dalekom istoku?
U odgovoru na naše pitanje Rimac polazi od toga da su sve važnije automobilske industrije starije od 50, 60 godina, a neke su stare i od 100 godina. Postoje, zaključuje, giganti automobilske industrije, a malih i novih gotovo i nema. Navodi primjer Porschea koji je za današnje pojmove mala industrija, a on je za hrvatske uvjete ogromna tvrtka, razmjera većih nego je ijedna tvrtka kod nas uopće, ni u jednoj branši.
Bicikl Greyp u sjeni superautomobila
- Zato jer je početni prag za ulazak na tržište automobilske industrije izuzetno visok, malo tko i pokušava ući. Naš ulaz se sastoji u tome što smo kreirali jednu novu tržišnu ‘nišu’ električnih superautomobila. Izuzev ‘Tesla Motorsa’ mi nemamo konkurenciju, a i ‘Tesla’ radi obiteljske električne limuzine, a ne superautomobile kao mi. Naš dugoročni cilj nije postati nešto poput ‘Porschea’ ili ‘Volkswagena’, već razvijati proizvod superautomobila.Mi smo prije svega tehnološka firma, s visokom dodanom vrijednošću, izvozom kao stopostotnim prihodom i, uvjeren sam, već dogodine s više od 100 zaposlenih. U svom segmentu - tehnologiji pogonskih sustava i baterija te u sportskim električnim automobilima želimo biti najbolji i vodeći u svijetu. U tom smislu, u hrvatskim okvirima, bit ćemo vrlo značajna tvrtka - pojašnjava Rimac.
Kad već spominje domaće okvire, ovaj poduzetnik poznat je i po tome da nije dobio značajniju pomoć bezbrojnih državnih fondova, agencija i samog državnog proračuna. Nije, do sada, uspio izvući ni sredstva iz isto tako brojnih fondova Europske unije jer su, objašnjava, prije ulaska Hrvatske u EU uvjet za dobivanje novca iz Bruxellesa bili pozitivni financijski pokazatelji iz prethodnog razdoblja. A to je, govori Rimac, nemoguć uvjet za tvrtku koja se razvija.
- Ne mogu kazati da nismo imali nikakvu pomoć države. Povukli smo na početku 100 tisuća eura državnih poticaja i pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj za kredit što nam je u kritičnim razdobljima jako puno pomoglo. No, za usporedbu, ‘Tesla Motors’ su dobili pola milijarde dolara državne pomoći na početku svog poslovanja - navodi naš sugovornik.
Pomalo u sjeni superautomobila Rimac razvija bicikle na električni pogon nazivlja “Greyp”. Tu već postoji veća konkurencija nego kod superautomobila, priznaje naš domaćin, ali i dodaje kako je ‘Greyp’ tehnološki superioran u odnosu na ostale. Kao i kod superautomobila, tvrtka je isprva proizvodila bicikle na električni pogon za druge proizvođače, a zatim je počela razvijati svoj proizvod.
- I dalje radimo za druge proizvođače pa tako radimo baterijske sisteme za invalidska kolica. Plan nam je ove godine proizvesti stotinjak ‘Greyp’ bicikala. Prodaja je dobra, prisutni smo na pet kontinenata - otkriva Rimac. Od njegovih suradnika doznajemo da se u Hrvatskoj do sada našao kupac za samo jedan ‘Greyp’, i to iz Splita. Za hrvatske prilike cijena ovog modela još uvijek je vrlo visoka, oko 6500 eura, no u planu je razvoj novog modela koji bi trebao koštati između dvije i tri tisuće eura.
Sadašnji model ‘Greypa’ ima 49 kilograma zajedno s baterijom i punjačem. Punjač je lagan, može se ponijeti, primjerice, u običnom ruksaku, a punjenje je moguće na bilo kakvoj utičnici. Potpuno ispražnjena baterija puni se 80 minuta. Kvalitete ‘Greypa’ trenutno iskušava putopisac Hrvoje Jurić koji njime krstari Europom.
Palimo prstom brže od Applea
- Paljenje je otiskom prsta na ekranu, u tome smo, nekoliko mjeseci, bili brži i od ‘Applea’, prije predstavljanja iPhonea 5 njihova uređaja. Otiskom prsta također odabirete i način upravljanja biciklom - ističe Monika Mikac. Ovim biciklom može se voziti u tri sistema.Prvi je prilagođen običnoj gradskoj vožnji s maksimalnom snagom od 250 vata i maksimalnom brzinom od 25 kilometara na sat. U tom sistemu bicikl je kao i svaki drugi, ne treba mu dozvola, registracija ili tome slično. U drugom sustavu, bicikl nije limitiran snagom i brzinom, već samo okretnim momentom. Prilagođen je ekonomičnoj vožnji i dometu koji odaberete. Treći sustav je bez ograničenja, s 12 kWh snage i maksimalnom brzinom od 65 kilometara na sat. Jedno punjenje baterije dostatno je za vožnju biciklom i do 120 kilometara, no dužina odnosno domet, kako su nam rekli u ‘Rimac Automobilima’ ovisi o načinu vožnje, količini ubrzavanja i kočenja, primjerice.
Oni koji pritišću gas do daske mogu s jednim punjenjem prijeći 35 do 40 kilometara, oni koji voze malo manje energično mogu s jednim punjenjem izvući i do 80 kilometara. No, kako je krenuo projekt ‘Greyp’, uskoro će i njemu i njegovu izumitelju Mati Rimcu samo nebo biti granica.
Potpuno netipičanMate Rimac (26) iz poduzetničke je obitelji, a inovacijama s industrijskom primjenom počeo se baviti još u srednjoj školi i osvajao razne nagrade. Nema formalno visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike ili nekog drugog ‘tehničkog usmjerenja’, nego je upisao veleučilište ekonomskog smjera VERN. |
