Međunarodni znanstveni skup o benediktinskom nasljeđu: Benediktinski red jedna je od najvažnijih snaga utkanih u identitet Europe i Hrvatske

Na Sveučilištu u Zadru danas se održava međunarodni znanstveni simpozij "Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo nasljeđe“. Skup okuplja 28 predavača iz Hrvatske i Italije, a održava se povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki sv. Marije u Zadru. Riječ je o redovnicama reda koji je svojim geslom "Ora et labora" ispisao kulturnu, gospodarsku i znanstvenu povijest europske civilizacije, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

- Vrijeme, prostor i duhovnost su velike teme. Benediktinski red jedna je od najvažnijih snaga zapadnog kršćanstva, koja je utkana u identitet Europe. Hrvatska u tome zauzima značajno mjesto, osobito kada se zna kakvu su ulogu imali samostani u unaprjeđenju pismenosti na ovom prostoru i integraciji srednjovjekovne hrvatske države u zapadnoeuropski i mediteranski kulturni areal, rekla je rektorica Vican.

Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić rekao je kako je duhovnost četvrta dimenzija, koja nam omogućava da osim materijalnog spoznamo vječno i metafizičko, a to se stječe molitvom, meditacijom i moralnim življenjem, kao u slučaju zadarskih benediktinki.

Unizd

Opatica samostana s. Anastazija Čizmin pripremila je izlaganje o povijesti benediktinskog samostana od najstarije spomenute opatice Lampredije do današnjih dana. Samostan kojeg spominje prior Andrija obnovila je Čika, koja kupuje zemlju, nabavlja potrebnu liturgiju te dobiva kraljevsku slobodu od Petra Krešimira IV. Nakon uređenja samostanskog života pristupa izgradnji crkve sv. Marije, posvećenoj 1091. godine. Kada njezina kći Vekenega postane udovica i ona ulazi u samostan te preuzima njegovo vođenje. Vekenega gradi zvonik, uređuje samostan i čini brojna djela o kojima svjedoči epitaf na grobnici u kapitularnoj dvorani.

Kada slavna obitelj Madijevaca nestane s političke pozornice, dolazi novo plemstvo čije kćeri ulaze u samostan. Opatica Nikolota dala je posjede u zakup, čime je osigurala prihode samostana, kao i bolnice za siromašne starice. Kasnije voditeljice u 15. stoljeću su obnovile zvonik kakav danas poznajemo, a koji je vjerna kopija onog iz 12. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata počinje borba za obnovu i povratak koludrica, koje su 27 godina provele u sjemeništu Zmajević. Zalaganjem hrvatskih intelektualaca, posebice Miroslava Krleže, te pod vodstvom opatice Benedikte Braun, one su se do tada neviđenom procesijom vratile u njega 27. rujna 1970. godine.

- Iz Čikina starog panja nicale su nove mladice. Milenijsko postojanje samostana odraz je neizmjerne ljubavi naših predšasnica. Živjele su u svom vremenu, prateći zbivanja u Crkvi i oblikujući samostanski život, objasnila je tajnu njihovog uspjeha s. Anastazija.

U nastavku simpozija slijedila su slijedila zanimljiva izlaganja o samostanskim posjedima, regulama, kalendaru-godovnjaku, kultu sv. Krševana itd. Brojna predavanja održat će brojni domaći i strani izlagači, koji u radu sudjeluju preko Skypea. Organizatori simpozija su Samostan benediktinki sv. Marije u Zadru, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Katoličko sveučilište Sveto srce – Odjel za srednjovjekovne i humanističke znanosti i renesansni studiji u Milanu, Sveučilište u Firenzi – Odjel klasičnih znanosti te Studi Longobardi – Istraživački institut u Milanu.

Unizd