Malo po malo raste dug blokiranih građana i protekle je godine svakog dana rastao prosječno po 4,6 milijuna kuna, tako da je došao na 25 milijardi kuna koliko trenutačno duguju građani čije je račune u bankama blokirala Financijska agencija. U godinu dana blokade su se povećale za 1,7 milijardu kuna, a "na ledu" su računi 237.983 potrošača, njih 389 više nego krajem travnja prošle godine.
Kad se Financijskoj agenciji (Fina) podnese ovršna isprava, onda ona tu ovrhu provodi na svim kunskim i deviznim računima ovršenika, u svim bankama, prema OIB-u ovršenika i bez njegove suglasnosti.
Dug potrošača krajem travnja iznosio je 18,6 milijardi kuna glavnice, što je za dva posto više u odnosu na ožujak, a osam posto više ili 1,4 milijardu kuna u odnosu na travanj prošle godine. Na toliki golemi dug sjedaju velike kamate, koje su krajem travnja "težile" 6,7 milijardi kuna i u protekloj su se godini "udebljale" za 290 milijuna kuna.
Trenutno je po svakom blokiranom građaninu prosječno po 106.087 kuna blokiranih računa, a prije godinu dana bilo ih je 99.146 kuna. Finina analiza iz ožujka ove godine pokazala je da po gradovima apsolutno najveći broj dužnika i dugova imaju Zagreb, Split i Rijeka. Zagreb ima 48.889 blokiranih građana s dugom od 5,4 milijarde kuna, Split ima 8966 blokiranih na 822 milijuna kuna, dok je 7664 blokiranih Riječana s dugom od 499 milijuna kuna.
No, ti gradovi nisu vodeći brojem blokiranih potrošača u odnosu na broj stanovnika, pa Fina navodi da se izdvaja Čakovec sa 7,77 posto blokiranog stanovništva, Sisak sa 7,51 posto, Križevci sa 7,25 posto te Bjelovar sa 7,04 posto potrošača. Dubrovnik, Kaštela i Split imaju najmanji udjel blokiranih stanovnika među 25 gradova, a kreće se od 4,4 do 5,03 posto stanovnika.
Najviše se duguje bankama
Dok je u travnju na godišnjoj razini rastao dug građana, smanjuju se dugovanja i broj blokiranih poslovnih subjekata, njih 15.225 travanj je završilo s 5,5 milijardi kuna neplaćenih računa, u što je uključena glavnica i kamata. To je manje od iznosa glavnice duga građana prema bankama, dok je ukupan dug blokiranih građana 358 posto veći od duga tvrtki i obrtnika, odnosno poslovnih subjekata.
Iz Financijske agencije kažu da građani najviše novca duguju bankama, čak 5,6 milijardi kuna glavnice zbog čega je blokirano 46.233 građana. Prema svim financijskim institucijama građani duguju ukupno 6,4 milijarde kuna. To je više od trećine glavnice njihova kompletnog dugovanja, pa 35 posto svih blokada građana otpada na financijski sektor.
Prema analizi duga građana po vjerovnicima, a posljednja dostupna je za kraj ožujka ove godine i to za glavnicu duga, financijske institucije visinom duga slijedi država. Građani središnjoj državi duguju gotovo 19 posto neplaćenih obveza ili 3,4 milijarde kuna, a ona je blokirala čak 101.370 građana zbog čega je vodeća po broju ovršenih građana.
Potrošačima kao vjerovnicima duguju 632 milijuna kuna što je 3,5 posto udjela u ukupnom dugu, osiguravajućim društvima duguju tri posto udjela ili 567,8 milijuna kuna. Premda se često misli kako telekomunikacijskim tvrtkama građani najviše duguju, Finina analiza otkriva da su telekom operateri sa 60.880 blokiranih građana brojem vjerovnika drugi u zemlji, znatno iza središnje države. Zbog dugova telekomunikacijskim tvrtkama građani imaju blokade "teške" 315,6 milijuna kuna.
Iz analize duga potrošača prema iznosu duga krajem ožujka, Financijska agencija ističe da je najviše potrošača čiji je dug jednak ili manji od 10 tisuća kuna, a broj ljudi blokiranih zbog tolikog duga u prvom je kvartalu ove godine porastao za 522 osoba na 99.398 blokiranih. Njihov je dug povećan za tri milijuna kuna s 387 milijuna na 390,5 milijuna kuna.