U financijskim minutama emisije Studio 4 HRT-a Željko Kardum i članica uprave Fine Vinka Ilak razgovarali su o blokiranim i ovršenim građanima te kako pomoći njima, ali i vjerovnicima.
Ukupni dug blokiranih drži se na visokih 3 milijarde eura. Ali nisu svi blokirani u istom košu i nisu baš svi ‘socijala‘. Od ukupnog broja blokiranih građana, njih 487 duguje 962 milijuna eura. Dakle - 0,2% blokiranih duguje gotovo trećinu ukupnog duga građana!
Vinka Ilak kazala je kako Fina u subotu dana organizira webinar o ovršenim i blokiranima te mogućim pravnim postupcima koji će im pomoći da izađu iz duga. Zvijezde seminara su, kazala je - Toni Milun kao koordinator, zatim uz Ilak i odvjetnici Igor Metelko, Igor Vujović iz udruge Potrošač te Igor Škrljatić iz udruge Padobran. Sve informacije se mogu naći na internetskim stranicama Fine.
Tko zaglavi s dvadesetak milijuna kuna duga?
- Imamo malu skupinu građana koji imaju velike iznose. Imamo dužnika koji imaju dug veći od 500 tisuća eura. Sudbine su različite, kao i porijekla tih dugova. Najčešće se radi o situacijama u kojima su građani bili vlasnici firmi i osobno su preuzimali obveze tih firmi. Najčešće se radi i o građanima za koje ne postoji način izlaska iz te situacije - osim da im vjerovnik oprosti. Za takve je situacije najbolji način - stečaj potrošača.
Potvrdila je da među takvim dužnicima ima i onih koji duguju preko dva milijuna eura. Međutim, ‘običan građanin‘ ne može dobiti toliki kredit i stvoriti takav dug. Naglasila je kako su direktori firmi potpisivali zadužnice za poslovanje firme, što je bila uobičajena poslovna praksa - pa se nije ni kontroliralo ima li direktor dovoljno imovine da bi mogao dug i vratiti.
- To je ta situacija. Netko je imao uspješnu firmu s većim prometom. Više je nema i firma ode u stečaj. Vjerovnici pokrenu ovrhu protiv direktora, iako je izvjesno da se taj iznos, ni blizu - neće nikada naplatiti, kazala jeza HRT Vinka Ilak.
Tko je prosječni blokirani Hrvat?
Iznijela je podatak da, kad se izuzmu ovi ‘veliki‘ dužnici - prosječni blokirani Hrvat duguje 4 do 5 tisuće eura. Najviše su dužni bankama, osiguranjima, lizing kućama. A najčešće su dužni telekomunikacijskim firmama, međutim ukupni dug njima je oko 2 posto. Značajan je vjerovnik i država, ali ne zbog poreza - nego neplaćenih kazni, sudskih pristojba i drugog.