Nacionalni stožer i struka najavljuju kako će konačno popuštanje mjera i povratak normalnom životu ovisiti o daljnjem razvoju epidemiološke situacije, u prvom redu broju oboljelih, ali i hospitaliziranih.
Zato smo Nenada Bakića, metematičara i poslovnog čovjeka, koji je do sada od svih koji su se usudili upustiti u prognoze imao najtočnije projekcije, pitali što možemo očekivati.
– Možemo – kaže on – reći da smo praktički prešli treći val. Epidemija u Hrvatskoj pouzdano i sve brže pada, u posljednje vrijeme gotovo četrdeset posto tjedno. Ovaj pad nema nikakve veze s testiranjima, izborima ili turizmom – imamo razne teorijske i konkretne pokazatelje, recimo broj hospitalizacija koji pada sličnom brzinom. Ljeto će biti potpuno normalno, slično kao prošlo, ali očekujem dulju, odnosno cijelu turističku sezonu.
'Zelena zona'
Po Bakićevu mišljenju, stanovnici četiriju dalmatinskih županija, kao i svi oni koji na ljeto planiraju doći na ovaj dio Jadrana, imaju puno više razloga za optimizam negoli za brigu.
– Sada tek ulazimo u zadnji mjesec proljeća, a Dubrovačko-neretvanska županija već ima incidenciju – broj slučajeva u sedam dana na 100.000 stanovnika – ispod pedeset, što je granica ispod koje mnoge države smatraju regiju "zelenom zonom". U njoj se ovaj val prvi i razvio, pa je prvi i pao. U nekim županijama u kojima se razvio jače, kao što je Šibensko-kninska, jače je i pao, pa će u idućih nekoliko dana sve dalmatinske županije pasti ispod 50. Do početka ljeta vjerojatno će i većina na oko 25 – uvjeren je naš sugovornik, koji nam je i podastro svoje grafikone iz kojih se, kaže, lijepo može pretpostaviti da će se pad nastaviti po stopama kakve smo imali proteklih tjedan dana.
Uvijek postoji ono "ali". Iako nam je i sam Bakić još u veljači najavljivao smiraj epidemije i normalno ljeto, ipak smo imali "treći val", i to prilično žestok.
– Treći val je, nažalost, odnio mnoge žrtve i odmaknuo nas od vrlo sigurne zone za barem dva mjeseca. Nisam ga očekivao u tolikoj snazi, kao uostalom nitko, a vidjeli smo da se jednakom snagom probio i u zemlje s najčvršćim "lockdownom" kao i kod nas, koji smo imali jedne od najblažih mjera u EU-u.
Imunitet krda
– Potpuno razumijemo i razlog pada drugog vala i nastanak i pad trećega. Prema serološkim istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, još u siječnju je oko 25 posto stanovnika imalo protutijela. S obzirom na zamiranje protutijela i da ih ne razviju svi, to znači da je oko 40 posto stanovnika imalo zarazu još prošle godine, s obzirom da protutijelima treba dva do tri tjedna da se razviju. Prag imuniteta krda za tadašnji vuhanski soj je oko 60 posto. To znači da bi u populaciji bez ikakvih mjera na tolikom broju zaraženih epidemija sama zamirala.
No, epidemiološke mjere su pridonijele ostatku povoljne situacije i epidemija je padala. Sada također znamo i da čvrste mjere ne pridonose puno, ako uopće, u odnosu na blage. Pogledajmo samo primjere Slovenije, Češke i Slovačke, koje su s tvrdim "lockdownom" prošle puno gore od nas – reći će.
Osim što je britanski soj zarazniji od prethodnika, problem je, po Bakićevu mišljenju, bio i taj što ga naši laboratoriji nisu ni otkrili da je prisutan sve dok ga nije bilo jako puno u populaciji i dok nije preuzeo primat.
– Taj soj digao je prag imuniteta krda na oko 70 posto, dakle s potencijalom zaraze od dodatnih oko 400 tisuća ljudi. Međutim, tu je na scenu stupila sezonalnost, jer zaraza se manje širi s proljećem i tijekom ljeta. Postoje snažni teorijski razlozi za to, ali zdravorazumski, dovoljno je krenuti od toga da se gotovo sva zaraza odvija aerosolom u zatvorenim prostorima, pa je zaključiti da kad manje grijemo, više provjetravamo i vani smo, virus ima manje prilika za širenje. Kažem, proljeće je kasnilo više od mjesec dana u odnosu na prošlu godinu, i to je glavni razlog zašto se britanski soj tako razmahao svuda po Europi – objašnjenje je ovog matematičara.
Tri glavna faktora
Ističe i nadalje tri bitna faktora pada epidemije u nas, ali isto tako važna za daljnju perspektivu.
– Glavni razlozi pada su visok broj ljudi koji je imao zarazu, takozvana prokuženost, koja je sada nakon ovog vala vjerojatno oko 50 posto, zatim sezonalnost, te sada i procijepljenost, pri čemu trebamo gledati koliko je ljudi bilo cijepljeno prije tri tjedna. Važnost epidemioloških mjera već postaje zanemariva prema ta tri faktora i stoga Vlada radi ispravno što ih ukida. Na koncu, isti veliki pad vidimo u cijeloj Europi bez obzira na različite mjere i procijepljenost. Sva tri glavna faktora se pojačavaju i stoga ulazimo u sigurnu zonu. Velikom procijepljenošću do jeseni bismo trebali biti u vrlo sigurnoj zoni s obzirom na imunitet krda od zaraze i cijepljenja, i nadamo se da je stoga pandemija stavljena pod kontrolu – poručuje Nenad Bakić.
