Inflacija navodno usporava, ali teško je naći potrošača koji će potvrditi kako je, u skladu sa statistikom, u trgovinama primijetio da su cijene nekim proizvodima pale.
Dapače, iznosi za neke vrste namirnica šokantno su visoki, a potvrđuju to i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku čije tablice donose usporedbu cijena iz lipnja ove godine u odnosu na prošli lipanj, a među kojima je Dora Koretić za Jutarnji list izdvojila namirnice i usluge s najvećim rastom cijena.
Jedna od njih prošli je mjesec u odnosu na lipanj 2022. godine bila skuplja za čak 54 posto - riječ je o kategoriji smrznutog voća, koje danas plaćamo šokantno puno.
Ponuda i potražnja
Zašto je to tako, teško objašnjavaju i u Zajednici udruga hrvatskih povrćara.
"U toj kategoriji mi definitivno ovisimo o uvozu jer nemamo domaće proizvodnje, tako da je riječ o cijenama koje diktiraju europske i druge burze. Roba koja dolazi u Hrvatsku većinom je strana, ne nužno iz EU, i visoke cijene vrlo se vjerojatno opravdavaju visokim troškovima proizvodnje, dakle troškovima energije, prijevoza i ostaloga", kaže predsjednik Zajednice Vjekoslav Budanec.
Situaciji vjerojatno pridonosi i činjenica o kojoj je Jutarnji već pisao - da je najveći proizvođač smrznutog voća kod nas, tvrtka Ledo, posljednjih godinu dana prepakirala većinu svojih smrznutih proizvoda u manje gramaže (s 450 grama uglavnom na 300 grama) te im podigao cijene pa tako sada za istu jedinicu plaćamo znatno veće iznose - službeno za 54 posto.
Druga po redu namirnica na listi posebno nervira potrošače - riječ je o krumpiru koji u odnosu na lipanj lani košta čak 45,2 posto više, a cijena mladoga je trenutno u trgovinama oko euro i 30 centi.
Nikola Vidaković iz tvrtke Agrovelebit pojašnjava kako je cijena posljedica stanja ponude i potražnje na tržištu - mladog krumpira dosta dugo nije bilo, a staroga je bilo malo, pa su ti uvjeti diktirali krajnju cijenu.
"Dakle, ponuda je bila skromna, što je uzrokovalo da su cijene otišle jako gore. Mladog krumpira ove godine ima manje jer je bilo jako puno vlage u periodu sadnje i dosta ga je malo dolazilo izvana, a kad je u pitanju krumpir iz Europe, na zapadu je dosta dugo vladala suša, pa je i to utjecalo na cijenu", kazao je Vidaković.
Dodao je kako vjeruje da cijena neće dugo ostati visoka i da će zasigurno pasti, ali da vjerojatno neće više nikad biti na onim razinama od prije, kad se krumpir mogao kupiti za manje od tri kune po kili.
"Gledajte, on je bio kao neka socijalna kategorija, no u međuvremenu su se okolnosti promijenile od vremena kad su se trgovački centri natjecali tko će imati jeftiniji krumpir. Jako puno proizvođača se orijentiralo na neku drugu sirovinu jer je uzgoj, odnosno proizvodnja krumpira dosta skupa. Ipak, cijena će sigurno pasti, ali ne na one razine od nekad", kaže Vidaković.
Jestiva ulja
Treći rekorder po inflaciji su jaja - plaćamo ih 43,7 posto više, što se većinom objašnjava činjenicom da je drastično poskupjela hrana za kokoši na bazi pšenice. Osim toga, utjecaja na cijenu imala je i ptičja gripa koja je lani u veljači ubila oko 44 milijuna kokoši.
Od hrane, na ljestvicu su još dospjela jestiva ulja, koja su skuplja za 36,4 posto, šećeri 35,6 posto te sladoled 29,8 posto.
Zanimljivo, osim kod hrane, značajni skokovi cijena dogodili su se i u kategoriji usluga prijevoza u sklopu kojih najveću inflaciju bilježe domaći i međunarodni letovi - ovi prvi za 45,4, a drugi za 42 posto, a službena statistika potvrđuje i ono što su potrošači sami primijetili, a to je drastičan skok cijena proizvoda za ljubimce koji su za 23 posto skuplji nego lani.
Cijene hotela, odnosno organiziranog smještaja, više su za 31,7 posto dok apsolutno najveći porast bilježe računovodstvene i pravne usluge - za čak 50 posto, piše Jutarnji list.