Građanima su računi blokirani na gotovo pet puta veći iznos nepodmirenih obaveza nego kompletnom gospodarstvu. Tako su posljednjeg dana prošle godine poslovni subjekti, njih 15.440, bili blokirani na 5,3 milijarde kuna, a bankovni računi 239.278 građana na 24,9 milijardi kuna.
Iz Financijske agencije (Fina) kažu da se dug poslovnih subjekata, koji se u godinu dana smanjio 15 posto, sastoji od 4,2 milijarde kuna glavnice, na koju je sjelo 1,1 milijardu kuna kamata. U godinu dana, od preklanjskog do lanjskog Silvestrova, broj blokiranih građana porastao je za 3,3 posto ili za 7676 dužnika, a dug za sedam posto ili za 1,6 milijardi kuna. U 24,9 milijardi kuna duga blokiranih građana je 18,1 milijarda kuna glavnice i još 6,8 milijardi kuna kamata.
Čini se, koliko god Vlade povremeno opraštale dugovanja, blokade računa građana uvijek se vrlo brzo opet vrate na visoke razine. Najveći broj ljudi duguje male svote, a ma kako bile malene, njima su velike jer ih ne mogu platiti.
Dr. Damir Novotny godinama je protiv blokada računa i stalno ukazuje na to kako takav način blokiranja svih računa građana ne poznaju uređene zemlje.
– To je strukturni problem i mora se strukturno riješiti. Jedno rješenje koje sam odavno predlagao je da se ukine institut blokada računa. Jer, blokadama nema kraja. Dužnici se moraju na neki drugačiji način razduživati, a od ovoga nema koristi – kaže nam ovaj ekonomist koji je predlagao brža rješenja, nagodbe s bankama i oproste.
Smatra da ljudi s blokiranim transakcijskim računima odlaze u sivu ekonomiju i tako ostvaruju dohotke jer moraju preživjeti. On ističe da se dugovi moraju platiti, ali i da je besmisleno blokirati račune i neprestano akumulirati zatezne kamate na dugovanja koje su znatno više nego, primjerice, zatezne kamate u Austriji i Njemačkoj.
Iz Financijske agencije navode da se najveći dio duga građana, gotovo svaka treća kuna na koju su blokirani njihovi računi, odnosi na dug prema bankama kao vjerovnicima, u ukupnom iznosu od 5,8 milijardi kuna bez kamata.
– Najviše potrošača duguje manje od 10.000 kuna. U usporedbi sa stanjem od 31. prosinca 2020. godine, njihov je broj smanjen sa 102.403 na 98.876 ili 3,4 posto. Iznos njihova duga povećan je s 382,5 milijuna kuna na 387,2 milijuna kuna ili 1,2 posto – navode iz Fine.
Najveći rast zabilježen je kod potrošača s dugom od 100.000 kuna do 500.000 kuna i njihov je broj i dug porastao za 12 posto, na 29.300 potrošača koji duguju 5,5 milijardi kuna. Rastom slijede ih potrošači s dugom od 10.000 kuna do 25.000 kuna, njih 46.490 duguje 761 milijun kuna i njihov broj i dugovi su od kraja pretprošle godine porasli za 11 posto. S. Stapić