Pandemija COVID-a 19, koju uzrokuje koronavirus, još nije zaustavljena. Na temelju podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 20. siječnja u svijetu je evidentirano 97.027.996 oboljelih i 2.075.854 preminulih, Ni u Hrvatskoj pokazatelji nisu "bajni": 226.550 oboljelih i 4711 preminulih. Kad je riječ o realnim podacima, treba naglasiti: "Plašiti stanovništvo, ne; redovito upozoravati, da."
Ovdje će se iznijeti podaci iz kojih se može uočiti istina o broju testiranih, oboljelih i preminulih u EU-u, s namjerom da se predstavi istina o podacima Hrvatske u konkurenciji ostalih 26 zemalja EU-a. Broj testiranih, oboljelih i preminulih izračunat je u odnosu na broj stanovnika. Shvatljive su posljedice pretjeranog "zatvaranja", ali nema potrebe "frizirati" podatke koji se odnose na Hrvatsku da bi se pretjerano "otvaralo", dakako iz ekonomskih razloga.
U tablici 1 Hrvatska je u odnosu na testiranje s vrlo slabim rezultatom, malo je testiranih i otkriveno je manje oboljelih (razmjerne veličine); tamo gdje je više testiranja, otkriva se više oboljelih. Hrvatska je testirala samo 27,72 posto stanovništva ili 27.720 na 100.000 stanovnika. U zadnjih 10 dana dnevno se testira prosječno 5664 stanovnika, a znanstvenik Ivan Đikić kaže da bi bilo potrebno dnevno testirati do dvadesetak tisuća stanovnika. Od Hrvatske lošije rezultate testiranja imaju samo Rumunjska, Poljska i Bugarska.
Testiranje je vrlo bitan alat za otkrivanje asimptomatično oboljelih (ljudi koji ne pokazuju ni jedan simptom bolesti, a ipak su pozitivni, odnosno širitelji su virusa). Ovdje je dobro upozoriti na pogrešku učinjenu u Petrinji, nakon potresa. U dvorani gdje je bilo smješteno sedamdesetak ljudi, sklonjenih s razlogom jer nisu mogli stanovati u svojim potresom uništenim kućama, nekome je palo na um da se sve te ljude u dvorani cijepi. Neee... Bilo je mnogo bitnije sve ljude testirati, odvojiti pozitivne u stacionar za daljnje liječenje, a ljude s negativnim nalazom cijepiti. Ovo je moja laička prosudba, zbog čega daljnja razmišljanja argumentiram samo brojevima. Ne kaže uzalud novoproglašeni predsjednik SAD-a Joe Biden: "U 100 prvih dana 100 milijuna testiranja."
U tablici 2 Hrvatska je u odnosu na broj oboljelih također s vrlo slabim rezultatom. Slabiji rezultat od Hrvatske imaju Češka, Luksemburg, Slovenija, Litva, Belgija i Portugal. U Hrvatskoj je oboljelo 5,54 posto stanovništva, što je njih 5540 na 100.000. Koliko bi se tek otkrilo oboljelih u Hrvatskoj da se testira prosječnim brojem testiranja u EU-u – 49,79 posto?
Tada bi u Hrvatskoj bilo testirano 2.036.986 stanovnika. U tablici 3 Hrvatska je i u odnosu na broj preminulih također s vrlo slabim rezultatom. Bolje rezultate od Hrvatske ima čak 19 država, dok lošije rezultate imaju samo Belgija, Slovenija, Italija, Češka, Bugarska, Mađarska i Španjolska.
Preminulih je u Hrvatskoj 1,152‰ ili 115,2 preminulih na 100.000 stanovnika.
Kumulativna incidencija
Incidencija se temelji na učestalosti incidentnih slučajeva neke bolesti, zbog čega se kaže da incidencija mjeri promjenu (dinamiku). Incidentni slučajevi bolesti dobiju se praćenjem populacije koja može oboljeti tijekom određenog vremena. To je, na primjer, broj novooboljelih od neke bolesti u godinu dana i obično se izračunava na 10.000, 100.000 ili 1.000.000 stanovnika. Jedna od vrsta incidencije je kumulativna incidencija, jedan od primjera je 14-dnevna kumulativna incidencija koja se izračunava na način da se zbroji broj novozaraženih osoba od koronavirusa, npr. u Hrvatskoj u posljednjih 14 dana. Taj se broj podijeli s brojem stanovnika u Hrvatskoj (4.091.499), a zatim se taj količnik pomnoži sa sto tisuća (W). Ovdje će se izračunati kumulativna incidencija u Hrvatskoj prvih 14 dana prosinca 2020. i prvih 14 dana siječnja 2021.
Je li vjerovati u rezultat, nakon incidencije 1192 u prvih 14 dana prosinca, u pad na 300 nakon prvih 14 dana siječnja? Zašto je kumulativna incidencija nepouzdana? Prije svega, nepouzdan je broj stanovnika, ali i učestalost testiranja. Svejedno, znanstvenici kažu da je incidencija ispod 300 dobar rezultat, neka im bude (u prvih 14 dana siječnja treba uzeti u obzir subote, nedjelje i blagdane, kad je broj testiranja bio znatno manji).
Svakako da su tablice vjerodostojnije za prosudbu rezultata. Za kraj – zašto mnogi u Hrvatskoj ne vjeruju da mnoge države EU-a s razlogom svakodnevno uvode sve rigoroznije mjere zaštite od širenja virusa?