Barikade oko zgrade Kaznenog suda, blokirane ulice, brojni tajni agenti u civilu i tisuće uniformiranih policajaca: to su prizori koji su u utorak ujutro dočekali stanovnike i zaposlenike njujorškog Manhattana. Scena je postavljena za hapšenje bivšeg – a možda i budućeg – predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Nakon što je prošli tjedan protiv njega podignuta optužnica, Trump je postao prvi bivši ili aktualni američki predsjednik koji će se na sudu suočiti s optužbama za kaznena djela. Nijedan drugi čelnik SAD-a nikad nije bio formalno uhićen kako bi na sudu dao otiske prstiju i izjasnio se o vlastitoj krivnji.
Ova situacija bez presedana u američkoj povijesti nastala je zbog Trumpove navodne seksualne afere s porno glumicom Stormy Daniels iz 2006. godine, odnosno zato što joj je Trump navodno 2016. isplatio 130.000 dolara kako za vrijeme njegove tadašnje predsjedničke kampanje ne bi progovorila o toj aferi i time mu politički naštetila.
Bivši američki predsjednik, pak, odbacuje sve optužbe i tvrdi da se radi o politički montiranom procesu s ciljem da se spriječi njegova kandidatura za republikanskog predsjedničkog kandidata na izborima 2024. godine. Pritom ističe da je okružni tužitelj Alvin Bragg, koji je podigao optužnicu, član suparničke Demokratske stranke koja ga želi zaustaviti u novom pohodu na Bijelu kuću.
"Lov na vještice, dok naša nekoć velika zemlja ide kvragu!" - napisao je Trump na društvenim mrežama prije nego što je sa svog imanja Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi otputovao za New York.
Situacija je već danima naelektrizirana. Trump je još prije dva tjedna, čim se saznalo za moguću optužnicu, pozvao svoje pristaše na prosvjede pred zgradom Kaznenog suda na Manhattanu, nakon čega su njujorške vlasti naredile podizanje barikada oko sudske zgrade i Trump Towera na Petoj aveniji. A gradonačelnik New Yorka Eric Adams naredio je da se 35.000 policajaca stavi u "stanje visoke pripravnosti", te je pozvao prosvjednike da ne izazivaju nerede, jer će biti "uhićeni i privedeni pravdi".
Trumpov odvjetnik Joe Tacopina otkrio je novinarima da će se Trump na sudu "vrlo glasno izjasniti da nije kriv", nakon čega će sudac zakazati daljnje ročište ili suđenje. Trump bi se potom trebao vratiti na Floridu, odakle će se navečer po američkom vremenu obratiti medijima.
- Zatražit ćemo odbacivanje optužnice, jer ne postoji zakon na kojem se ovo temelji - rekao je Tacopina, optužujući tužitelja Bragga da je prekoračio ovlasti.
Trumpov pravni tim naročito se fokusirao na moguću sudsku odluku da se Trumpu zabrani da u nadolazećoj izbornoj kampanji govori o optužnici:
- Sudac bi time samo dodatno rasplamsao strasti kod ljudi koji su već dovoljno uznemireni zbog ovoga. No očito je da se to neće dogoditi. Nema scenarija u kojem bi se to dogodilo, siguran sam u to – poručio je Trumpov odvjetnik.
Američki mediji navode stavove pojedinih pravnih stručnjaka koji dvoje je li krimen za koji se optužuje Trumpa "dovoljno ozbiljan" za takav "povijesni iskorak" podizanja optužnice protiv bivšeg predsjednika koji se već ponovno kandidirao.
Tu valja reći da je Trump jedini predsjednik SAD-a u zadnjih nekoliko desetljeća koji za svog mandata nije pokrenuo nijedan rat, odnosno nije napao nijednu drugu zemlju, iz čega proizlazi da je za američko pravosuđe izvanbračni seks i moguće kršenje računovodstvenih praksi u financiranju izborne kampanje veći zločin od agresije na neku suverenu državu.
Ako je istina da demokrati ovim sudskim postupkom žele dezavuirati Trumpa i umanjiti mu šanse za novu predsjedničku nominaciju, onda prvi javni pokazatelji sugeriraju da se dogodio kontraefekt.
Optužnicu su, naime, kao politički motiviranu kritizirali čak i Trumpovi republikanski protukandidati, uključujući i njegova najozbiljnijeg rivala, guvernera Floride Rona DeSantisa, a njezino podizanje motiviralo je Trumpove pristaše da mu povećaju uplate za kampanju. Kako je objavio bivši Trumpov savjetnik Jason Miller, samo u prva tri dana od podizanja optužnice za kampanju bivšeg predsjednika uplaćeno je rekordnih sedam milijuna dolara.
Štoviše, među republikanskim glasačima došlo je do anketnih promjena u Trumpovu korist, jer mu se potpora povećala. Kako je u ponedjeljak pokazala anketa koju je proveo Reuters/Ipsos, sada čak 48 posto republikanskih glasača žele da Trump bude predsjednički kandidat Republikanske stranke, što je skok u odnosu na prethodnu anketu iz sredine ožujka, kada je Trumpa priželjkivalo 44 posto republikanaca.
Istodobno je njegov glavni konkurent, spomenuti floridski guverner DeSantis, pao s 30 na 19 posto, dok svi ostali potencijalni republikanski kandidati imaju ispod 10 posto podrške.
Američki izbori su tek dogodine i mnogo se toga još može promijeniti, ali je očito da Trump trenutno kotira kao glavni favorit za republikansku nominaciju. Ako se to i potvrdi na unutarstranačkim izborima, a Trump potom opet zasjedne u Bijelu kuću, mogu se očekivati promjene u vanjskoj politici SAD-a, prije svega u odnosu prema ukrajinskom ratu.
Poznato je, naime, da se Trump u prvom mandatu nije pretjerano sukobljavao s Putinom i Rusijom, već je njegov fokus bio usmjeren na Kinu. To bi moglo značiti da će Trump, ako dođe na vlast, zaustaviti američko pomaganje Ukrajini, bez čega bi se Kijev teško nosio s vojnim potencijalom Moskve. Neki drže je upravo to glavni razlog zbog kojeg se Trumpa već sada želi izbaciti iz utrke.