Uz samo deset novih slučajeva COVID-19 zaraze članovima stožera za suzbijanje pandemije mora se odati puno priznanje. No, isto tako treba biti svjestan da je tek sada pred njima najveći izazov. Pravo dokazivanje sposobnosti tek slijedi.
U Hrvatskoj smo s poprilično radikalnim mjerama zamrzavanja javnog i poslovnog života uhvatili putanju rasta zaraženih coronavirusom u vrlo ranoj fazi. Prepali smo se na vrijeme i zamrznuli smo sve za što smo pomislili da bi moglo biti opasno.
Uporna i dramatična upozorenja građanima omogućila su smanjivanje pojedinačnih rizika zaraze na najmanju moguću mjeru.
No, putem je Hrvatska već pretrpjela ogromnu gospodarsku štetu. Zbog pomoći poduzetnicima javne financije već su u vrlo nezavidnoj poziciji. Samo je pitanje koliko će usporiti ekonomija. Ako pad BDP-a ne bude dvoznamenkast, moći ćemo reći da smo dobro prošli.
Hrvatska je ovisna o turističkim prihodima te je i dalje malo vjerojatno da ćemo imati pristojnu turističku sezonu. Užasan udarac pretrpio je i izvoz zbog pucanja europskih lanaca opskrbe.
Još ne znamo što će biti s Italijom, hoće li završiti u bankrotu? Italija nam je jedna od ključnih vanjskotrgovinskih partnera te bi njezin kolaps mogao ostaviti izuzetno teške posljedice po Hrvatsku.
Sve su to razlozi zašto stožer, koji je uspješno usporio pandemiju, sada mora imati dizajnirane mjere koje će maksimalno ubrzati otvaranje apsolutno svih gospodarskih aktivnosti i osigurati nastavak dobre kontrole COVID-19 zaraze.
Jedno je postaviti blokade, a drugo provoditi mjere koje će omogućiti koliko toliko normalan javan i poslovni život. Hoće li vlada, recimo, biti dovoljno spretna da osigura dostupnost zaštitnih maski? Ono što zasad znamo da su zaštitne maske na početku COVID-19 krize koštale oko 40 lipa, a sad ih u ljekarnama plaćamo po 8 kuna i to kad ih ima.
Pri tome se prodaju na komade tj. prolaze kroz ruke zaposlenih u ljekarnama. Vrlo je vjerojatno da će stožer morati zatražiti nošenje maski u svim zatvorenim poslovnim prostorima, kao i u javnom prijevozu. Hoće li biti dovoljno sposobni omogućiti nam da kupujemo maske po suvislim cijenama?
Nadalje, iskustva više zemalja ukazuju da su one zemlje koje su provodile masovna i agresivna testiranja praćena neumornom istragom o mogućem prijenosu zaraze bile puno uspješnija u kontroli coronavirusa nego one koje nisu imale tu agresivnost.
Mogu li hrvatske vlasti u sljedećoj fazi organizirati brza i masovna testiranja kako bi mogli voditi prilagodljivu politiku kontrole COVID-19 pandemije.
Srećom, iz dana u dan sve više znamo o COVID-19 zarazi. Primjerice, nedavno je objavljeno istraživanje Hendrika Streecka, profesora virologije na Institutu virologije sveučilišta u Bonnu, koje je otkrilo kako se teško možemo zaraziti tako što ćemo pokupiti virus s neke površine u supermarketu ili u restoranu. Bilo bi potrebno da se netko zakašlje u ruku, dodirne površinu, a da vi netom nakon toga pokupite virus s površine dok je još u vlažnom okolišu tj. aerosolu.
Njemačko istraživanje vrlo je uvjerljivo. Jako je puno slučajeva zaraženih koji su bili u bliskom socijalnom kontaktu s oboljelima što znači da se zaraza najlakše prenosi kapljičnim putem.
To je i objašnjenje zašto su tako brojni slučajevi zaraze u staračkim domovima. Ljudi dijele isti prostor, u bliskom su kontaktu. To je i objašnjenje zašto je Lombardija pretrpjela najveći broj teških ishoda COVID-19 zaraze. U bolnice su primili preveliki broj oboljelih te tako omogućili kontakt virusu s drugim ljudima.
Isto tako, sad je jasnije kako to da Japan nije imao eksploziju zaraze, a nisu se naročito trudili niti oko testiranja. Japanci se ne grle i ljube, pozdravljaju se naklonom i imaju kulturu nošenja zaštitnih maski.
Ako su njemački eksperti upravu, to bi bila dobra i sretna varijanta za čovječanstvo. No, to je i ogromni izazov za zdravstvene policymakere jer u tom slučaju postaje potpuno jasno da možemo živjeti uz coronavirus bez radikalnog zamrzavanja javnog i gospodarskog života ali uz pomoć testova, hihg tehch nadzora i pametne epidemiologije.
Sad će se vidjeti s kakvim organizacijskim vještinama raspolaže stožer koji je, očigledno, zasad uspio spasiti puno života.
Hrvatska mora iz karantene. I prema kriteriju Europske komisije za to imamo preduvjete. Naš broj jedinica intenzivne skrbi s respiratorima najvećim je dijelom, srećom, nepopunjen. A upravo dostupnost jedinica intenzivne skrbi ključni je kriterij za labavljenje epidemioloških mjera.